BiH ni danas nema prepoznatljiv vizuelni identitet. Masovno prisustvo loših uzora, višak historije i razjedinjenja politička elita glavni su krivci zbog čega je stvaranje vizuelnog identiteta BiH i državnog brendinga na niskim granama. Istovremeno nezvanične procjene kažu da je za brendiranje Bosne i Hercegovine do sada potrošeno oko 50 miliona eura sredstava međunarodne zajednice.
Dvadesetak godna nakon rata BiH još uvijek nema u javnosti prepoznat zajednički vizuelni identitet. Iako su mnogi građani i sadašnju zastavu BiH, koja je nametnuta od međunarodne zajednice, prigrlili kao istinsku, bosanskohercegovačku, rijetki će znati odgovoriti da se, primjerice, na zastavi nalazi devet zvjezdica i da trokut predstavlja geografski izgled BiH:
Da ne bude zabune, čak ni ovdašnja struka ne zna odgovor na pitanje zbog čega je na zastavi devet, a na grbu sedam zvjezdica i zbog čega baš taj broj predstavlja evropsku porodicu. No, bez obzira na ove i slične previde, rješenja koja je ponudila međunarodna zajednica godinama kasnije, čini se, jedina su moguća.
„Ako pričamo o kampanji koja treba da bude ljubljena u cijeloj državi, tu imamo prve probleme - dakle, ne postoji celebrity koji se može koristiti, niti glumac, niti sportista, niti pjevač - uvijek je nečiji. S druge strane, ako staviš Mostar, kulu u Gradačcu i sl. da svi osjećaju da je to naše, nažalost nije, jer smo svi toliko smanjeni, svi smo toliko lokalizovani. Imamo problem jezika koji se koristi - ti uvjek moraš napisati bezbjednost/sigurnost. Najbolja stvar što se tiče dizajna po meni je izbor zajedničkih registracija kad su probrali slova koja su latinično i ćirilično ista“, navodi Almir Kurt, kreativni direktor RSG grupe.
Miro Raguž, iz dizajnerskog studia SMART, mišljenja je kako se od postojećih obilježja, poput trokuta na bh. zastavi, ipak može napraviti moderan, vizuelni i aplikativan kod BiH, no država kao klijent to mora prepoznati.
„Jedan od najboljih country brandinga Japana, uključujući naše susjedstvo u Hrvatskoj, ali i tamo je trajala borba više decenija. Gospodin Boris Ljubičić je krajem 80-ih i početkom 90-ih, kada je počeo svoju ofanzivu crvene kockice, jako puno sredstava, volje, vremena, talenta uložio dok je pobijedio srednjovjekovne pleteraše, heraldičare. Država, određene njene strukture, ministarstva, komore na globalnom državnom nivou bi morali forsirati unutar svog kvalitetnog rada pravljenje preduvjeta i za eventualni vizualni identitet. Jer u biti, konačna nagrada je da budemo prepoznati i poželjni“, kaže Raguž.
Interesantni sami sebi
Kroz različite projekte BiH je za stvaranje vizualne propagande dobila više od 50 miliona eura pomoći od strane međunarodne zajednice. Koliko je od toga doista iskorišteno, na pravi način pokazuje promotivni turistički serijal “Enjoy Life BiH“, koji je svijetu trebao prikazati jednu sretniju i sigurniju BiH. Film koji je osvojio brojne međunarodne nagrade, ovdašnjim političarima nije bio dovoljno dobar za promociju BiH.
„Recimo, tadašnji ministar spoljnih poslova nije htio da stavi te materijale, ni video ni printane, u diplomatska predstavništva BiH. Vrlo kratko, vrlo malo vremena se emitovalo na jednom tv kanalu, CNN-u ja mislim. Nije se htjelo uložiti da se ide na Eurosport i druge kanale koji su kao ključni kanali za tu vrstu promocije. Čini mi se da je to, kao i većina stvari u BiH, zaštopalo na političkom nivou i da je bilo jednostavnije podržati projekat u realizaciji, prije svega zato što su to velikom većinom finansirali stranci, USAID konkretno, a onda poslije ga što više zatomiti. Mislim da je jedan od političkih prioriteta da se što manje i u što lošijem svjetlu država predstavlja vani, da bi se onda dokazalo da država nema smisla, da ne može da opstoji i slično“, ocjenjuje redatelj Pjer Žalica.
(VIDEO: Promotivni spot "Enjoy Life" o BiH)
Masovno prisustvo loših uzora, višak historije i razjedinjenja politička elita glavni su krivci zbog čega je stvaranje vizualnog identiteta BiH i državnog brandinga na niskim granama. Približavanjem EU, slika o BiH će se morati promijeniti. Kreativni direktor RSG grupe Almir Kurt ipak dodaje:
„Šta god da nam je na zastavi, sasvim svjedno da li je to žuti trokut, ljubičasti, ljiljani, nije važno ako se država ne voli. Mi ne možemo osjetiti taj brend, niti se može praviti brend na nečem u atmosferi kada veliki dio državljana ne osjeća ovu državu svojom. Da bismo ikome drugome bili interesantni, moramo prvo biti interesantni sami sebi. Bez toga je sve laž.“
Dvadesetak godna nakon rata BiH još uvijek nema u javnosti prepoznat zajednički vizuelni identitet. Iako su mnogi građani i sadašnju zastavu BiH, koja je nametnuta od međunarodne zajednice, prigrlili kao istinsku, bosanskohercegovačku, rijetki će znati odgovoriti da se, primjerice, na zastavi nalazi devet zvjezdica i da trokut predstavlja geografski izgled BiH:
Da ne bude zabune, čak ni ovdašnja struka ne zna odgovor na pitanje zbog čega je na zastavi devet, a na grbu sedam zvjezdica i zbog čega baš taj broj predstavlja evropsku porodicu. No, bez obzira na ove i slične previde, rješenja koja je ponudila međunarodna zajednica godinama kasnije, čini se, jedina su moguća.
„Ako pričamo o kampanji koja treba da bude ljubljena u cijeloj državi, tu imamo prve probleme - dakle, ne postoji celebrity koji se može koristiti, niti glumac, niti sportista, niti pjevač - uvijek je nečiji. S druge strane, ako staviš Mostar, kulu u Gradačcu i sl. da svi osjećaju da je to naše, nažalost nije, jer smo svi toliko smanjeni, svi smo toliko lokalizovani. Imamo problem jezika koji se koristi - ti uvjek moraš napisati bezbjednost/sigurnost. Najbolja stvar što se tiče dizajna po meni je izbor zajedničkih registracija kad su probrali slova koja su latinično i ćirilično ista“, navodi Almir Kurt, kreativni direktor RSG grupe.
Miro Raguž, iz dizajnerskog studia SMART, mišljenja je kako se od postojećih obilježja, poput trokuta na bh. zastavi, ipak može napraviti moderan, vizuelni i aplikativan kod BiH, no država kao klijent to mora prepoznati.
„Jedan od najboljih country brandinga Japana, uključujući naše susjedstvo u Hrvatskoj, ali i tamo je trajala borba više decenija. Gospodin Boris Ljubičić je krajem 80-ih i početkom 90-ih, kada je počeo svoju ofanzivu crvene kockice, jako puno sredstava, volje, vremena, talenta uložio dok je pobijedio srednjovjekovne pleteraše, heraldičare. Država, određene njene strukture, ministarstva, komore na globalnom državnom nivou bi morali forsirati unutar svog kvalitetnog rada pravljenje preduvjeta i za eventualni vizualni identitet. Jer u biti, konačna nagrada je da budemo prepoznati i poželjni“, kaže Raguž.
Interesantni sami sebi
Kroz različite projekte BiH je za stvaranje vizualne propagande dobila više od 50 miliona eura pomoći od strane međunarodne zajednice. Koliko je od toga doista iskorišteno, na pravi način pokazuje promotivni turistički serijal “Enjoy Life BiH“, koji je svijetu trebao prikazati jednu sretniju i sigurniju BiH. Film koji je osvojio brojne međunarodne nagrade, ovdašnjim političarima nije bio dovoljno dobar za promociju BiH.
„Recimo, tadašnji ministar spoljnih poslova nije htio da stavi te materijale, ni video ni printane, u diplomatska predstavništva BiH. Vrlo kratko, vrlo malo vremena se emitovalo na jednom tv kanalu, CNN-u ja mislim. Nije se htjelo uložiti da se ide na Eurosport i druge kanale koji su kao ključni kanali za tu vrstu promocije. Čini mi se da je to, kao i većina stvari u BiH, zaštopalo na političkom nivou i da je bilo jednostavnije podržati projekat u realizaciji, prije svega zato što su to velikom većinom finansirali stranci, USAID konkretno, a onda poslije ga što više zatomiti. Mislim da je jedan od političkih prioriteta da se što manje i u što lošijem svjetlu država predstavlja vani, da bi se onda dokazalo da država nema smisla, da ne može da opstoji i slično“, ocjenjuje redatelj Pjer Žalica.
(VIDEO: Promotivni spot "Enjoy Life" o BiH)
Masovno prisustvo loših uzora, višak historije i razjedinjenja politička elita glavni su krivci zbog čega je stvaranje vizualnog identiteta BiH i državnog brandinga na niskim granama. Približavanjem EU, slika o BiH će se morati promijeniti. Kreativni direktor RSG grupe Almir Kurt ipak dodaje:
„Šta god da nam je na zastavi, sasvim svjedno da li je to žuti trokut, ljubičasti, ljiljani, nije važno ako se država ne voli. Mi ne možemo osjetiti taj brend, niti se može praviti brend na nečem u atmosferi kada veliki dio državljana ne osjeća ovu državu svojom. Da bismo ikome drugome bili interesantni, moramo prvo biti interesantni sami sebi. Bez toga je sve laž.“
