Dostupni linkovi

Rezovi u crnogorskoj državnoj kasi


Skupština Crne Gore
Skupština Crne Gore
Pritjerana uza zid besparicom u državnoj kasi, crnogorska Vlada traži svaki prostor za uštedu, pa su na red došle zarade u regulatornim agencijama, državnim preduzećima ali i penzije.

"Naknada za predsjednika upravnog odbora ne može biti veća od posječne zarade u Crnoj Gori. Naknada za članove tih odbora da ne pređe 50 odsto zarade u Crnoj Gori i da zarade za izvršne direktore ne pređu dvije prosječne zarade. Takođe se preporučilo nadležnom radnom tijelu Skupštine Crne Gore da primijeni odluku, odnosno donese svoju odluku, odnosno onako kako je to vlada uradila i smanjila zarade zaposlenima za 7 posto, kako bi imali ujednačene osnove za eventualno buduće korekcije zarada. Sve mjere su privremenog karaktera i odnose se na period do kraja 2013. godine", izjavio je ministar finansija Radoje Žugić.

Ove riječ koje je u parlamentu izgovorio ministar finansija samo su logičan nastavak nastupa premijera Mila Đukanovića koji je prije nekoliko dana, prilikom susreta sa privrednicima, najavio rezove u dijelu budžeta u koji spadaju takozvani mandatorni rashodi koji obuhvataju plate, penzije i socijalna davanja.

Govoreći o neminovnosti zahvatanja u najosjetljiviji dio budžeta, Đukanović je dramatično upozorio da se mora zaustaviti potreba za stalnim novim zaduživanjem koje je prijetnja održivosti Crne Gore, pa se vjerovatno poslije ovoga mogu očekivati i dodatni rezovi.

Predlog dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim je predviđeno da se u narednoj godini crnogorskim penzionerima ne povećavaju penzije, što znači da bi one kroz rast cijena na malo suštinski bile smanjenje nije prošao nadležan skupštinski odbor ali i dalje postoji mogućnost da ovo bude izglasano u plenumu.

"Ja sam to nazvao socijalnim genocidom nad penzionerima, pogotovo prema gotovo 50 posto penzinera koji primaju penziju ispod prosječne na nivou države. To je jednostavno neshvatljivo. Da su makar kazali da se to na ove sa nižim primanjima neprimjenjuje, nego da su uzeli ove koji idu iznad 500 eura i gdje su najviši izdaci Fonda PIO usmjeravaju, to bi nekako moglo da se proguta. Ali gospodar jednostavno hoće da zavlači ruke u džep sirotinje i to mu je osnovni smisao da na njima ispegla budžet. Ali to je svega 12 i nešto miliona eura na nivou godine", kaže Vojo Vuletić iz Udruženja za zaštitu penzionera.

Marketinški trik

Vlada je od Skupštine zatražila da smanji plate poslanicima za sedam odsto kao što je to urađeno sa ministarskim zaradama kroz paket mjera štednje koje su pratile ovogodišnji rebalans budžeta.

"Ako se smanjuju svima neka se smanjuju i poslanicima. Ja lično nemam sa tim problem ali to ukazuje na nešto što odudara od saopštenog u ekspozeu mandatara. Tamo je govoreno o viziji, pa čak i postizanju blagostanja građana Crne Gore ali eto nije prošlo ni mjesec dana a građani, posebno oni koji rade u državnim firmama i ustanovama, prvi će osjetiti taj prvi nalet blagostanja. Mislim da bi bilo pošteno da se kaže da je Crna Gora u zoni bankrota", kaže poslanik opozicionog Demokratskog fronta Strahinja Bulajić.

Plate zaposlenima u svim regulatornim agencijama koje su u domaćoj javnosti na zlom glasu zbog enormnih zarada, shodno vladinom zahtjevu, moraju se svesti na nivo zarada koje su u državnoj upravi, a sav višak prihoda koje regulatori ostvare davaće državnom budžetu.

Paketom novih mjera štednje predviđeno je smanjene plata i menadžmentima regulatornih agencija i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo i to: za predsjednike borda jedna prosječna zarada u državi, za članove borda 50 odsto prosječne zarade i za izvršne direktore dvije prosječne zarade.

U četvrtak nikog od predstavnika uprava više regulatornih agencija i državnih preduzeća nije bilo moguće kontaktirati.

Međutim, u nevladinoj organizaciji MANS kažu da nova odluka Vlade više liči na marketinški trik nego potez koji će dati konkretan rezultat.

"Godinama se od svih subjekata u društvu ukazuje da je primanja visokih funkcionera svesti na jedan razuman nivo, da bi se spriječila zloupotreba finansija. Međutim, sa druge strane ista je partija činilac Vlade u zadnjih 20 godina i nije učinjela ništa kako bi se tome stalo na put. Mislim da je ovo pokušaj da se na neki način saniraju negativni efekti priča koje su mediji otkrili nedavno, kao što je onaj slučaj u Željeznici, i drugih državnih institucija ili kompanija gdje je novac građana zloupotrebljavan na jedan sistematski način kako bi se sada to preduprijedilo i kako bi se pokazalo da jeli Vlada sada želi da zaštiti novac građana na jedan bolji način."
XS
SM
MD
LG