Novi mediji: Prilika za veću kontrolu političkih obećanja

Na internetu se sve više pojavljuju novi sajtovi čija je svrha da podsjećaju na događaje iz nedavne prošlosti, skeniraju izjave i prate realizaciju obećanja političara. U odnosu na štampane i klasične elektronske medije, internet mediji imaju tu moć da zainteresovanom građaninu u svakom trenutku omoguće uvid u događaje iz prošlosti. Koliko ti mediji mogu da sprječe društvenu amneziju?

Nakon osnivanja internet sajta „istinomjer.me“ koji prati istinitost izjava i obećanja političara kroz njihovu realizaciju i ispunjavanje, pojavio se pretraživač pod nazivom „goosle.me“ sa logom sličnim „google.me“, a čiji je cilj borba protiv kolektivne amnezije. Na tom sajtu su praktično na jednom mjestu pohranjeni novinski tekstovi i dokumenti koji svjedoče o događajima iz prošlosti, odnosno o ratnim pohodima, sumnjivim poslovima, organizovanom krimimalu, korupciji i nepotizmu.

Otvaranje novih komunikacionih kanala preko kojih građani mogu da provjere takozvane oktroisane istine i da ne budu izmanipulisani kaže nezavisni novinar i analitičar medija Duško Vuković.

“Sada se otvara jedan drugi kanal gdje ljudi mogu, naravno ako žele, da provjeravaju da li je nešto tačno, da li je nešto što je rečeno isto tako rečeno, da li je nešto što je obećano ispunjeno i tako dalje i tako dalje. Ljudi inače imaju kratko pamćenje i zbog raznih obaveza ne mogu da prate baš sve što se dešava, a manipulanti računaju i sa tim i onda što je neko nešto rekao prije mjesec će biti zaboravljeno po onoj – ma hajde ko će se toga sjetiti. Međutim, kada se pojavljuju mediji koji podsjećaju na to da je neko nešto rekao i neko nešto obećao pa nije ispunio, da je neko jednom govorio ovako, a drugi put onako, onda to u namanju ruku kod građana može stvoriti neku predstavu da ne treba blanko vjerovati političarima, ljudima koji donose odluke. Tako da mislim da će sve to moći da posluži svrsi emancipacije ljudi od podanika do građana”, objašnjava Vuković.

Internet u procesu suočavanja s prošlošću

Osim činjenice da internet pretraživači danas javnosti daju mogućnost da vide slike iz prošlosti, oni bi mogli da pomognu i u procesu suočavanja s prošlošću, kaže Mirela Rebronja, koordinatorka inicijative za REKOM u Crnoj Gori.

Ona smatra da jedna od važnih uloga internet medija predstavlja omogućavanje građanima regiona da direktno razgovaraju o događajima iz bliske prošlosti

“Ja mislim da je jako važno da mediji budu dio tog procesa jer su oni upravo ti koji kreiraju javno mnjenje i dopiru do najšire moguće publike i upravo treba da budu nosioci onih pravih informacija, a ne kao što je bio slučaj 90-tih godina kada su direktno doprinosili početku ratova na ovim prostorima. Posebno mogu da doprinesu internet mediji jer mogu da otvore prostor da ljudi iz svih zemalja bivše Jugoslavije razgovaraju o svemu što se dogodilo jer mi negdje duboko vjerujemo da upravo razgovorom možemo doći do uspostavljanja kulture saosjećanja i sjećanja koja je ovim društvima neophodna. Mislim da je uloga medija, a samim tim i internet medija, jako važna i da pored toga koliko su svjesni da imaju moć i koliko je njihova uloga važna moraju biti na pravom putu i posvećeni širenju informacija koje će doprinijeti kada su u pitanju ratni zločini uspostavljanju tranzicione pravde i provođenju procesa suočavanja sa prošlošću do kraja”, smatra Rebronja.

Greške iz prošlosti treba da služe konstrukciji bolje budućnosti, odnosno budućnosti sa manje konflikta. Da se ne bi ponavljale greške iz prošlosti, treba jasno znati šta se dešavalo u prošlosti, ko je šta činio i zbog čega su činjene greške, kaže Duško Vuković. Novi mediji ne mogu uticati na jedan dio starije generacije koji su isključivo okrenut meinstrim medijima. Međutim mlađe generacije koje su socijalizovane za nove elektronske medije i društvene mreže neće biti lako podložne manipulaciji.

“Ono što je važno je to da neke nove generacije koje čak i pod pretpostavkom da su politički ostrašćene i tako dalje, koriste jednu drugu vrstu komunikacije, drugu vrstu medija. Prosto je utisak, a i moja procjena, da će one biti socijalizovane na drugačiji način i da prosto one neće moći da budu podložne manipulaciji na način na koji su to mogle biti starije generacije koje su bile upućene na ove mejnstrim medije, štampu, televiziju, radio. Prosto će biti u prilici da provjeravaju informacije. Ako ne žele onda će biti suočeni sa problemom samorestrikcije u smislu prihvatanja informacije”, zaključuje Vuković.