Generalni sekretar UN Ban Ki Mun priznao je da nema izgleda za okončanje konflikta u Siriji, a eksperti ove međunarodne organizacije u najnovijem izvještaju navode da se sukob u Siriji pretvorio u rat između pripadnika različitih etničkih i vjerskih grupa.
Ban Ki Mun je “duboko zabrinut” zbog situacije u Siriji koju je opisao kao “ narastajuću militarizaciju sukoba i potencijal za međusobno sektaško uništavanje”
“Sirija je započela ovu godinu konfliktom, a okončala ratom. Dan za danom broj žrtava raste. Mjesec za mjesecom sukobi su se prelivali po regionima. Sirijska se opozicija ujedinila.To je bilo kritično. Ja sam duboko zabrinut zbog narastajuće militarizacije sukoba i potenecijala za sektaška zvjerstva“
Generalni sekretar UN po ko zna koji put je ponovio da nema izgleda za okončanje 21-mjesečnog konflikta u Siriji niti za početak političkog dijaloga između vlasti i opozicije.
Na redovnoj konferenciji za novinare na kraju godine u Njujorku, Ban Ki Mun je rekao i da je politički dogovor jedini način za zaustavljanje nasilja i ponovo pozvao podijeljeni Savjet bezbednosti UN da se ujedini.
Ban Ki Munove riječi potkrijepio je u četvrtak izvještaj eksperata UN, u kojem je navedeno da se rat u Siriji pretvorio u sukob između pripadnika različitih etničkih i vjerskih grupa. Oni su upozorili na to da opasnost prijeti "čitavim zajednicama".
Članovi istražne komisije, među njima i bivša glavna hašaka tužiteljka Karla del Ponte, navode da je rizik od sukoba između pripadnika različitih zajednica, uključujući "sukob etničkih i vjerskih grupa, oduvjek bio prisutan" ali da se poslije 21-mjesečnog ratovanja, sukob pretvorio u otvoren konflikt između različitih zajednica.Posebno su navedene tenzije između šiita i sunita.
No, u sukob su uvučene i druge manjine, kao Jermeni, hrišćani, Druzi, Palestinci, Kurdi i Turkmeni. “Ipak, podjele su najizraženije između alavita (šiita) i sunita", navedeno je u UN izvještaju.
“Stanje je takvo da bi čitave zajednice mogle da se nađu pred izborom: da moraju da pobjegnu iz zemlje ili da budu uništene" ocjena je UN-ove istražne komisije.
Prema zvaničnim podacima više od 500.000 Sirijaca pobjeglo iz zemlje a broj izbjeglica će rasti kako se sukobi budu pojačavali.
"Dok zajednice s razlogom vjeruju - da su suočene sa pretnjom za goli opstanak, neophodnost rješavanja krize pregovorima potrebnija je nego ikada", preporučeno je na kraju izvještaja u kojem se takođe upozorava na pojavu novih oružanih opozicionih grupa koje ne žele da se pridruže Oslobodilačkoj vojsci Sirije, a koje su povezane sa ekstremističkim ili islamističkim skupinama kakva je Džabhat el Nusra.
Komisiji za Siriju, koju je u avgustu 2011. formirao Savjet UN za ljudska prava, zvanični Damask nije dao dozvolu da posjete zemlju. Samo je predsjednik komisije, Brazilac Paulo Pinjeiro, privatno boravio u Siriji.
No, Komisija je u zemljama koje se graniče sa Sirijom prikupila više od 1.000 svjedočanstava, kao dokaze ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje su počinili pripadnici sirijskih snaga bezbjednosti.
Eksperti UN su, u ograničenim obimu, prikupili dokaze i o zločinima naoružanih pobunjenika, a imena počnilaca su dostavljena Visokom komesarijatu UN za ljudska prava.
Ta dokumenta su povjerljiva i mogla bi da se iskoriste u slučaju podizanja optužnica pred Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine.
Ban Ki Mun je “duboko zabrinut” zbog situacije u Siriji koju je opisao kao “ narastajuću militarizaciju sukoba i potencijal za međusobno sektaško uništavanje”
“Sirija je započela ovu godinu konfliktom, a okončala ratom. Dan za danom broj žrtava raste. Mjesec za mjesecom sukobi su se prelivali po regionima. Sirijska se opozicija ujedinila.To je bilo kritično. Ja sam duboko zabrinut zbog narastajuće militarizacije sukoba i potenecijala za sektaška zvjerstva“
Generalni sekretar UN po ko zna koji put je ponovio da nema izgleda za okončanje 21-mjesečnog konflikta u Siriji niti za početak političkog dijaloga između vlasti i opozicije.
Na redovnoj konferenciji za novinare na kraju godine u Njujorku, Ban Ki Mun je rekao i da je politički dogovor jedini način za zaustavljanje nasilja i ponovo pozvao podijeljeni Savjet bezbednosti UN da se ujedini.
Ban Ki Munove riječi potkrijepio je u četvrtak izvještaj eksperata UN, u kojem je navedeno da se rat u Siriji pretvorio u sukob između pripadnika različitih etničkih i vjerskih grupa. Oni su upozorili na to da opasnost prijeti "čitavim zajednicama".
Članovi istražne komisije, među njima i bivša glavna hašaka tužiteljka Karla del Ponte, navode da je rizik od sukoba između pripadnika različitih zajednica, uključujući "sukob etničkih i vjerskih grupa, oduvjek bio prisutan" ali da se poslije 21-mjesečnog ratovanja, sukob pretvorio u otvoren konflikt između različitih zajednica.Posebno su navedene tenzije između šiita i sunita.
No, u sukob su uvučene i druge manjine, kao Jermeni, hrišćani, Druzi, Palestinci, Kurdi i Turkmeni. “Ipak, podjele su najizraženije između alavita (šiita) i sunita", navedeno je u UN izvještaju.
“Stanje je takvo da bi čitave zajednice mogle da se nađu pred izborom: da moraju da pobjegnu iz zemlje ili da budu uništene" ocjena je UN-ove istražne komisije.
Prema zvaničnim podacima više od 500.000 Sirijaca pobjeglo iz zemlje a broj izbjeglica će rasti kako se sukobi budu pojačavali.
"Dok zajednice s razlogom vjeruju - da su suočene sa pretnjom za goli opstanak, neophodnost rješavanja krize pregovorima potrebnija je nego ikada", preporučeno je na kraju izvještaja u kojem se takođe upozorava na pojavu novih oružanih opozicionih grupa koje ne žele da se pridruže Oslobodilačkoj vojsci Sirije, a koje su povezane sa ekstremističkim ili islamističkim skupinama kakva je Džabhat el Nusra.
Komisiji za Siriju, koju je u avgustu 2011. formirao Savjet UN za ljudska prava, zvanični Damask nije dao dozvolu da posjete zemlju. Samo je predsjednik komisije, Brazilac Paulo Pinjeiro, privatno boravio u Siriji.
No, Komisija je u zemljama koje se graniče sa Sirijom prikupila više od 1.000 svjedočanstava, kao dokaze ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje su počinili pripadnici sirijskih snaga bezbjednosti.
Eksperti UN su, u ograničenim obimu, prikupili dokaze i o zločinima naoružanih pobunjenika, a imena počnilaca su dostavljena Visokom komesarijatu UN za ljudska prava.
Ta dokumenta su povjerljiva i mogla bi da se iskoriste u slučaju podizanja optužnica pred Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine.
