Rekordna godina po broju kažnjenih i zatvorenih novinara

Priredila: Ena Stevanović

Broj uhapšenih i zatvorenih novinara je dosegao vrhunac od početka devedesetih godina, kada je Komitet za zaštitu novinara počeo objavljivati svoje izvještaje. Vlade optužuju novinare za terorizam i ostale antidržavne aktivnosti kako bi ušutkali kritičare. Kako se navodi u izvještaju Komiteta za zaštitu novinara, Turska je svjetski rekorder po broju osuđenih novinara.

Kažnjavanje i zatvaranje novinara je doseglo rekord u 2012.godini, što je rezultat sve češćih optužbi za terorizam i ostale antidržavne aktivnosti koje su podnesene protiv brojnih novinara i urednika, navodi se u izvještaju Komiteta za zaštitu novinara. U svom godišnjem izvještaju Komitet navodi da su se do 1.decembra tekuće godine 232 novinara našla iza rešetaka, što je za 53 više nego protekle godine.

Masovna zatvaranja novinara u Turskoj, Iranu i Kini su doprinijela tom porastu. Ove tri države su koristile vrlo nejasne zakone kako bi ušutkali novinare sa oprečnim političkim stavovima, uključujući i etničke manjine. Optužbe za terorizam, izdaju i subverziju su najčešći razlozi za zatvaranje novinara. Najmanje 132 novinara su završila u zatvoru upravo zbog takvih optužbi, navodi se u pomenutom izvještaju.

Eritreja i Sirija su također među najgorima, zbog bezrazložnog osuđivanja novinara koje su držali u tajnim zatvorima u kojima je bio zabranjen pristup kako odvjetnicima, tako i članovima obitelji. Ukupno 63 novinara diljem svijeta je zatvoreno bez bilo kakve javno objavljene optužnice.

Vijetnam, Azerbejdžan, Etiopija, Uzbekistan i Saudijska Arabija se nalaze među deset država sa najvećim brojem zatvorski kažnjenih novinara. Vlade Azerbejdžana i Uzbekistana su koristile optužbe za huliganizam i posjedovanje droga kako bi zatvorile ključne novinare.

U Turskoj, državi sa najvećim brojem optuženih novinara, 49 novinara je već iza rešetaka. Vlada je kaznila veliki broj kurdskih novinara optužujući ih za terorizam. Komitet za zaštitu novinara je utvrdio da su protivteroristički kazneni zakoni u Turskoj sročeni na način da omogućavaju vladi da zataška istragu osjetljivih tema sve pod izgovorom terorističkih i ostalih antidržavnih aktivnosti.

Takvi zakoni „ne prave razliku između novinara koji prakticiraju svoju slobodu izražavanja i pojedinaca koji potpomažu teroriste,“ rekao je Mehmet Ali Birand, glavni urednik istambulske postaje Kanal D. Među zatvorenima u Turskoj je i Tayip Temel, glavni urednik kurdskog dnevnog lista „Azadiya Welat“ koji je osuđen na 20 godina zatvorske kazne zbog navodnog članstva u zabranjenoj kurdskoj organizaciji.

U Iranu je 45 novinara osuđeno na zatvorsku kaznu. Vlada i dalje slijedi obrazac po kojem oslobađa određene novinare za šestocifrenu odmjenu i istovremeno zatvara druge. Jedna od zatvorenih je i Zhila Bani-Yaghoub, nagrađivana urednica Iranskog ženskog kluba, web stranice koja se bavi ženskim pitanjima, zbog „antidržavne propagande“ i „vrijeđanja predsjednika“ tijekom predsjedničkih izbora 2009.godine.

Kina, treća zemlja po broju zatvorenih novinara, se uveliko razbacuje optužbama za izdaju. Optuženi su uglavnom pisci koji na internetu izražavaju suprotna politička stajališta i novinari etničkih manjina. Jedan od zatvorenih je i Dhondup Wangchen, reditelj dokumentarca o životu Tibetanaca u kineskom režimu kojem je 2012.godine uručena Međunarodna nagrada za slobodu štampe.

„Najugroženiji su novinari koji izvještavaju o osjetljivim etničkim područjima kao što je Tibet i Xinjiang,“ rekao je Phelim Kine, zamjenik direktora organizacije Humans Right Watch za Aziju.

Najveći zlostavljač propisa je Eritreja u kojoj je zatvoreno 28 novinara od kojih ni jedan nije javno optužen niti izveden pred sud. Vlada predsjednika Isaiasa Afwerkija je odbila preuzeti odgovornost za pravni status i zdravstveno stanje zatvorenih novinara i odbila je potvrditi navode da je čak pet novinara preminulo u pritvoru zbog nehumanog tretiranja.

“Ako napišete bilo šta suprotno onome što govori država, završiti ćete u zatvoru,“ rekao je Bealfan Tesfay koji je radio kao novinar i urednik u Eritreji prije nego što je napustio državu.

Sirijske snage odane predsjedniku Bašaru Al-Asadu drže u pritvoru najmanje 15 novinara. Nijedan od zatočenika se ne tereti za bilo kakav kazneni prekršaj, a vlasti su odbile preuzeti odgovornost za njihovo zdravstveno stanje. Jedan od pritvorenih je i Austin Tice, američki slobodni novinar koji izvještava za Washington Post, McClatchy koji izvještava za Al-Jazeeru i mnogi drugi.

Sa 14 zatvorenih novinara, Vijetnam je šesta država na listi. Vijetnamska vlada kažnjava novinare, fokusirajući se na one koji djeluju online. Većina njih je optužena zbog izvještavanja o osjetljivim temama kao što je odnos sa Kinom ili tretiranje manjina katoličke vjeroispovjesti.

Azerbejdžan, sedma država na listi, se okomio na novinare jer je bio domaćin dvaju važnih događaja- Eurosonga i Internet foruma. Vlasti su zatvorile najmanje devet novinara zbog različitih optužbi, od huliganizma do posjedovanja droga.

Sa šest zavorenih novinara, Etiopija je osma na spisku. Nakon donošenja antiterorističkog zakona 2009.godine, vlada je osudila svake novinare koji su izvještavali o bilo kakvoj grupi za koju se sumnjalo da je teroristička, što uključuje i opozicijske političke partije. Među zatvorenim je i Eskinder Nega, nagrađivani bloger čiji su kritički komentari o vladinom opsežnom korištenju antiterorističkih zakona rezultirali zatvorskom kaznom po istoj optužbi. “Oni su doslovno kriminalizirali novinarstvo,” rekao je švedski slobodni novinar Martin Schibbye koji je skupa s kolegom Johnanom Perssonom zatvoren u Etiopiji na više od 14 mjeseci.

Uzbekistan i Saudijska Arabija sap o četiri zatvorena novinara se nalaze na 10.mjestu. Među zatvorenima u Uzbekistanu su i Muhammad Bekjanov i Jusuf Ruzimuradov koji su dobili najdužu zatvorsku kaznu od svih navedenih novinara, kako se navodi u izvještaju Komiteta. Zatvoreni su 1999.godine zbog objavljivanja zabranjenih novina.
U Saudijskoj Arabiji, kolumnistu Hamzu Kashgarija čeka moguća smrtna kazna zbog optužbi da je uvrijedio vjersku zajednicu svojim postovima na Twitteru u kojima je navodno razgovarao sa poslanikom Muhamedom.

Komitet za zaštitu novinara smatra da novinari ne bi trebali biti optuženi zato jer obavljaju svoj posao. Ova organizacija je slala pisma u kojima izražava svoju ozbiljnu zabrinutost situacijom u državama koje zatvaraju novinare. Javni istupi Komiteta su u protekloj godini rezultirali oslobađanjem najmanje 58 zatvorenih novinara širom svijeta.