Dostupni linkovi

Hoće li u Crnoj Gori skočiti PDV


FOTO: sutra.ba
FOTO: sutra.ba
Ono što je početkom godine Međunarodni monetarni fond predložio, a prije svega mjesec dana preporučila i crnogorska Centralna banka, prelaskom njenog prvog čovjeka Radoja Žugića u fotelju ministra finansija, postaje sve izvjesnije.

Ideja da se u Crnoj Gori poveća stopa poreza na dodatu vrijednost, međutim, nailazi na opšti otpor, a jedinstvo o ovom pitanju ne postoji čak ni unutar vladajuće koalicije.

"MMF ocjenjuje da postoji prostor da se popuni državna kasa kroz, između ostalog, mala povećanja u stopama poreza na dohodak i PDV-a", rekao je šef misije Međunarodnog monetarnog fonda za Crnu Goru Garvin Bel okončavši posjetu Crnoj Gori još početkom prošle godine.

"Takva poreska rešenja ne bi, prema ocjeni MMF-a, ugrozila povoljnosti koje Crna Gora nudi za ulaganja u odnosu na region", glasilo je obrazloženje, a zanimljivo je da je skoro istu formulaciju upotrebila Centralna banka Crne Gore, u preporukama Vladi za ekonomsku politiku za 2013.

"Vlada bi trebalo da poveća porez na dodatu vrijednost, ukoliko rebalans budžeta ne da zadovoljavajuće rezultate jer niska stopa PDV-a predstavlja potencijalnu rezervu i ne treba se ustezati ukoliko bude potrebno njeno povećanje, jer je u pitanju opšti trend. Stoga jedna takva mjera ne bi u velikoj mjeri narušila poslovni ambijent, iako bi u manjoj mjeri uticala na pad životnog standarda”, navodi se u preporukama Centralna banke čiji je guverner Radoje Žugić upravo prešao u fotelju ministra finansija u novoj Vladi Mila Đukanovića, pa je za očekivati da Žugić sada sopstvene preporuke i realizuje.

U Uniji slobodnih sindikata se protive svakoj eventualnoj namjeri da se stopa PDV-a poveća.

"Apelujemo na vladu da ne pribjegava novim nametima na teret građana Crne Gore. Ono što smo u više navrata tražili od vlade jeste da učini više napora za stvaranje ambijenta neophodnog za očuvanje postojećeg nivoa privredne djelatnosti, zatim da obezbijedi finansijsku podršku kompanijama koje plasiraju najatraktivnije robe, da pristupi racionalnom trošenju budžetskih sredstava i da pojača borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, da oporezuje enormno bogate, da uvede poreze na nekretnine enormno bogatih građana i da iskorijeni rad na crno", kaže član rukovodstva Unije, Sandra Obradović.

Negativni efekti

Prostor za, još uvijek neozvaničenu namjeru Vlade da podigne PDV se nalazi u činjenici da je stopa poreza na dodatu vrijednost u Crnoj Gori najniža u regionu. U Hrvatskoj je stopa PDV-a podignuta na čak 25, a u Srbiji nedavno sa 18 sa 21 odsto.

Stav Unije poslodavaca u odnosu na mogućnost da i Crna Gora podigne stopu PDV-a je negativan, pa je nedavno iz ove organizacije već poručeno da bi to dodatno ugrozilo poslovanje privrede i da bi čak moglo da proizvede kontraefekat kroz povećanje sive ekonomije, odnosno, pad naplate poreza.

Ekonomski savjetnik Montenegro biznis alijanse, Zoran Vulević koji takođe smatra da bi iz takve odluke prozašao nih negativnih efekata kaže da bi ustvari trebalo krenuti u kontrasmjeru.

"Povećanjem poreza na dodatu vrijednost rastu sve cijene, rastu cijene svih usluga. Dakle, sve ono što utiče na smanjenje standarda građana, koji i nije na zavidnom nivou. Utiče n privredu jer se reflektuje na sve ekonomske subjekte to povećanje cijena i proizvod i usluga. Sve to ima jedan negativan efekat. Mi smatramo da smanjivanje poreza prava mjera jer se smanjivanjem poreza povećava baza poreskih obveznika, a na taj način se postiže ključni cilj – povećanje prihoda, upravo zbog smanjenja visine poreza i povećanja broja onih koji se bave biznisom. Imamo mi u Crnoj Gori prostora da nedostajući iznos u budžetu nadomjestimo i na druge načine, aktivnostima koje nijesu usmjerene na to da se povećava porez", ističe Vulević.

Malo je vjerovatno da bi opozicija podržala eventualan Vladin plan da poveća PDV, ali saglasja po ovom pitanju nema ni unutar same vladajuće koalicije.

"Za tu mjeru treba da se opredjeljujemo tek onda kada iskoristimo sve ostale mjere. Neke od tih mjera su naplata poreskog duga, koji u ovom momentu iznosi preko 200 miliona eura, pokušaj racionalizacije neproduktivne javne potrošnje, smanjivanje sive ekonomije, bolje iskorištavanje prihodne strane budžeta. Tek kada iscrpimo sve te mehanizme onda dolazimo u situaciju da možemo da razmišljamo o eventulanoj korekciji i ovog poreskog oblika. To znači da bi smo prije eventualne podrške SDP za predlog o povećanju PDV trebali da razgovaramo o svim ovim ostalim mjerama. Tako da mislim da bi u ovom trenutku bilo preuranjeno otvaranje prostora za priču o tome da odmah raspravljamo o povećanju PDV", kaže funkcioner Socijaldeomokratske partije Damir Šehović.
XS
SM
MD
LG