Proces bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpska Krajina Goranu Hadžiću nazatvorenije je suđenje za javnost ikad održano na Haškom sudu. Od 13 dosadašnjih svjedoka samo je nekoliko dalo izjave na sudskoj sjednici otvorenoj za javnost pa su novinari i analitičari koji prate suđenje frustrirani dosada viđenim.
Praksa velike zatvorenosti njegovog suđenja tim je upitnija budući da se na njemu očekuje veliki broj dokumenata, dokaza i svjedočenja o počecima i vođenju rata u Hrvatskoj, upravljanog iz Srbije, koji je kasnije rasplamsan na područje Bosne i Hercegovine.
Upravo zaključci koji nisu formirani u nedovršenom haškom suđenju bivšem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, mogli bi dobiti formu na suđenju Hadžiću. No ukoliko se nastavi ovakva sudska praksa pod predsjedanjem suca Guy Delvoie-a, javnost bi mogla biti uskraćena informacija koje ionako slabo dopiru do nje iz medija.
Na suđenju u petak sudska sjednica se tek otvorila na trenutak kada se moglo čuti da se radi o svjedočenju zaštićene svjedokinje pod pseudonimom GH-058, no o čemu je dala iskaz moglo se samo nagađati jer je sjednica u potpunosti zatvorena za javnost.
Tijekom iskaza zadnja tri zaštićena svjedoka samo dugogodišnji slušaoci haških procesa mogli su nazrijeti o čemu se radi njihov iskaz, koji je za javnost otvoren na samo par minuta, budući da su spomenuti incidenti, događaji i zločini već obrađivani na proteklim suđenjima.
U zadnjem u nizu haških suđenja ne primjenjuje se čak ni dosadašnja praksa čitanja sažetaka iskaza većine svjedoka, kako bi javnost znala o čemu će govoriti ukoliko se sudska sjednica zatvori - zbog zaštite identiteta insajdera koji se i dalje boje za svoj i živote članova obitelji.
Suđenje Hadžiću je tako počelo tajnovitije i od proteklog suđenja bivšim šefovima srbijanskog DB-a (Državne bezbjednosti) Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću tijekom kojeg su iskaz dali brojni pripadnici tajnih službi, neki za potrebe tužiteljstva, a neki za potrebe obrane, čiji se identitet zaštitito budući da su mnogi od njih i dalje aktivni.
Podsjetimo, Hadžić se tereti kao član udruženog zločinačkog poduhvata za etničko čišćenje dijelova Hrvatske od 1991-1993, u vrijeme kad je obavljao ključne funkcije u vlasti pobunjenika, prvo kao premijer Vlade, a kasnije predsjednik pobunjenog područja.
Protekli tjedan na otvorenom dijelu suđenja najviše se spominjao odnos optuženog sa Željkom Ražnatovićem Arkanom koji je napravio niz zločina nad zarobljenim Hrvatima i Mađarima u Dalju zbog čega su se bezuspješno pobunili i lokalni Srbi.
Arkan je u Dalj stigao iz Srbije sa Srpskom dobrovoljačkom gardom, jednom od "specijalnih jedinica" koje su u Hrvatskoj, a kasnije i u Bosni i Hercegovini djelovale prema optužnici - pod zapovjedništvom srbijanske sigurnosne službe Državne bezbjednosti (DB).
Hadžić je prema optužbama „kao Miloševićev čovjek“ na prostoru samoproglašene SAO Baranje, Slavonije i Zapadnog Srijeme provodio udruženi zločinački poduhvat etničkog čišćenja i stvaranja srpskih teritorija.
Kako bi pokazalo vezu između srbijanskog političkog vodstva, DB-a i srpskih pobunjenika u Hrvatskoj tužiteljstvo je za vrijeme svjedočenja jednog od svjedoka, bivšeg pripadnika specijalne jedinice, prikazalo video snimak proslave Crvenih beretki u Kuli, u Srbiji iz 1997.godine.
Tada su se pripadnicima specijalnih jedinica koje su ratovale u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini uručivala priznanja u nazočnosti tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Tužiteljstvo je pustilo samo jedan isječak te najavilo kako će se u nastavku suđenja detaljnije baviti spomenutim snimcima:
Praksa velike zatvorenosti njegovog suđenja tim je upitnija budući da se na njemu očekuje veliki broj dokumenata, dokaza i svjedočenja o počecima i vođenju rata u Hrvatskoj, upravljanog iz Srbije, koji je kasnije rasplamsan na područje Bosne i Hercegovine.
Upravo zaključci koji nisu formirani u nedovršenom haškom suđenju bivšem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, mogli bi dobiti formu na suđenju Hadžiću. No ukoliko se nastavi ovakva sudska praksa pod predsjedanjem suca Guy Delvoie-a, javnost bi mogla biti uskraćena informacija koje ionako slabo dopiru do nje iz medija.
Na suđenju u petak sudska sjednica se tek otvorila na trenutak kada se moglo čuti da se radi o svjedočenju zaštićene svjedokinje pod pseudonimom GH-058, no o čemu je dala iskaz moglo se samo nagađati jer je sjednica u potpunosti zatvorena za javnost.
Tijekom iskaza zadnja tri zaštićena svjedoka samo dugogodišnji slušaoci haških procesa mogli su nazrijeti o čemu se radi njihov iskaz, koji je za javnost otvoren na samo par minuta, budući da su spomenuti incidenti, događaji i zločini već obrađivani na proteklim suđenjima.
U zadnjem u nizu haških suđenja ne primjenjuje se čak ni dosadašnja praksa čitanja sažetaka iskaza većine svjedoka, kako bi javnost znala o čemu će govoriti ukoliko se sudska sjednica zatvori - zbog zaštite identiteta insajdera koji se i dalje boje za svoj i živote članova obitelji.
Suđenje Hadžiću je tako počelo tajnovitije i od proteklog suđenja bivšim šefovima srbijanskog DB-a (Državne bezbjednosti) Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću tijekom kojeg su iskaz dali brojni pripadnici tajnih službi, neki za potrebe tužiteljstva, a neki za potrebe obrane, čiji se identitet zaštitito budući da su mnogi od njih i dalje aktivni.
Podsjetimo, Hadžić se tereti kao član udruženog zločinačkog poduhvata za etničko čišćenje dijelova Hrvatske od 1991-1993, u vrijeme kad je obavljao ključne funkcije u vlasti pobunjenika, prvo kao premijer Vlade, a kasnije predsjednik pobunjenog područja.
Protekli tjedan na otvorenom dijelu suđenja najviše se spominjao odnos optuženog sa Željkom Ražnatovićem Arkanom koji je napravio niz zločina nad zarobljenim Hrvatima i Mađarima u Dalju zbog čega su se bezuspješno pobunili i lokalni Srbi.
Arkan je u Dalj stigao iz Srbije sa Srpskom dobrovoljačkom gardom, jednom od "specijalnih jedinica" koje su u Hrvatskoj, a kasnije i u Bosni i Hercegovini djelovale prema optužnici - pod zapovjedništvom srbijanske sigurnosne službe Državne bezbjednosti (DB).
Hadžić je prema optužbama „kao Miloševićev čovjek“ na prostoru samoproglašene SAO Baranje, Slavonije i Zapadnog Srijeme provodio udruženi zločinački poduhvat etničkog čišćenja i stvaranja srpskih teritorija.
Kako bi pokazalo vezu između srbijanskog političkog vodstva, DB-a i srpskih pobunjenika u Hrvatskoj tužiteljstvo je za vrijeme svjedočenja jednog od svjedoka, bivšeg pripadnika specijalne jedinice, prikazalo video snimak proslave Crvenih beretki u Kuli, u Srbiji iz 1997.godine.
Tada su se pripadnicima specijalnih jedinica koje su ratovale u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini uručivala priznanja u nazočnosti tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Tužiteljstvo je pustilo samo jedan isječak te najavilo kako će se u nastavku suđenja detaljnije baviti spomenutim snimcima:
