Nakon godina opstrukcija, u federalnom parlamentu je tek nedavno usvojen nacrt Zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine pribavljene krivičnim djelom.
Nakon što je Ivo Sanader nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, u BiH očekivane reakcije građana. Slično se kod nas još uvijek nije desilo. Suđenja visokih političkih dužnosnika nema. Ako do presude i dođe u ostalim slučajevima, imovina stečena nezakonitim putem često ostaje u trajnom vlasništvu okrivljenog. Građani o tome kažu:
Ovakva razmišljanja građana ne iznenađuju Mirjanu Popović, novinarku Centra za istraživačko novinarstvo, koja godinama prati procese pred Sudom BiH. Mnogi su primjeri, dodaje, gdje i nakon pravomoćnosti presude osuđenici ostaju bogati ljudi:
„Ime koje je najpoznatije, a koje je procesuirano na državnom sudu je ime Tasima Kučevića i njegove supruge Melihe Pijević. 2009. Kučević je osuđen na 12 godina zbog organizovanja prostitucije i trgovine ženama. Ovom presudom je njemu trebalo da bude oduzeta imovina. Međutim, do dana današnjeg nijedna jedina marka nije nestala sa računa gospodina Kučevića. Zaprepašćujući je podatak o vrijednosti imovine koja bi trebala da bude oduzeta izvjesnom Sedinetu Kariću. Pretprošle godine on je osuđen zbog organizovanog kriminala i porezne utaje i na državni budžet bi trebalo da se vrati 2,7 miliona maraka. Ja vam govorim samo o nekolicini slučajeva“, navodi Mirjana Popović.
Izvršenje sudskih odluka koje nalažu oduzimanje nezakonito stečene imovine, na državnom nivou prepušteno je institucijama pravobranilaštva.
Državna pravobraniteljica Medina Vilić kaže kako sud u presudama često ne navodi šta konkretno treba oduzeti, već iskazuje vrijednost nelegalno stečene imovine u novcu. Zbog toga u pravobranilaštvu moraju otkrivati šta osuđeni posjeduje, što ponekad traje godinama. Kada se napokon dođe do te inforamacije, imovina je već rasprodana:
„Recimo, nama dođe presuda na izvršenje. Mi nismo istražitelji, mi ne utvrđujemo imovinu. Smatram da bi se to trebalo posebnim zakonom precizirati“, kaže Medina Vilić.
Imovina vrijedna milione
Direkror policije RS Gojko Vasić priznaje da je u proteklih osam godina u ovom entitetu doneseno 106 presuda kojima je trebala biti oduzeta imovina u vrijednosti od oko 18 miliona eura, no to se nije desilo.
Nakon što je 2010. godine usvojen Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, stanje se počelo mijenjati, no treba podsjetiti da je tek jedan slučaj završio trajnim oduzimanjem imovine:
„Ukupna imovina koja je do sada blokirana ili obuhvaćena ovim istragama se kreće oko 34,600.000 mraka, a trajno oduzeta imovina je od Brkić Darija u iznosu od 500.000 maraka“, navodi Vasić.
U federalnom parlamentu je tek nedavno usvojen Nacrt zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine pribavljene krivičnim djelom. Riječ o dugom procesu u kojem moraju surađivati sve nadležne agencije, upozorava Ivana Korajlić, iz Transparency Interantionala (TI), komentirajući iskustva iz RS:
„Iako je u RS odavno usvojen zakon i uspostavljena agencija za raspolaganje ovom imovinom, do sada to nije dalo adekvatne rezultate. Jedan od glavnih razloga je sporost pravosuđa. S druge strane, hitno je da se što prije ovaj zakon usvoji na nivou BiH s obzirom da su najveći slučajevi organizovanog kriminala i korupcije proscesuiraju na državnom nivou.“
Eksperti se slažu kako je ovu oblast potrebno urediti na državnom nivou, ujednačiti propise i zakone među entitetima. Također upozoravaju kako su za to neophodne izmjene Ustava, za koje je ipak neophodna politička volja.
„U situaciji kada RS ima, a Federacija će uskoro dobiti takav jedan zakon, zapravo znači da se i na nivou BiH, pa i u Brčko Distriktu moraju osvojiti ovi zakoni - jer je to stvar primjene međunarodnih, evropskih standrada u postojećem ustavno-pravnom sistemu“, kaže Eldan Mujanović, član radne grupe za izradu Nacrta zakona.
No, u Transparency-u nisu optimisti, ne zbog političkih već, kako dodaje Ivana Korajlić, zaštite sopstvenih interesa ovdašnjih dužnosnika. Zbog toga ne vjeruje da će se slučajevi poput presude, pa makar i nepravomoćne, Ivi Sanaderu i oduzimanje imovine uskoro desiti i u BiH:
„Upravo tu govorimo o najvećem problemu BiH. Mi imamo zakone već godinama, i Krivični zakon itd., i kada bismo ih primjenjivali na pravi način, ja mislim da ne bismo imali pola ljudi u vladama i parlamentima. Kada bi se oduzela sva imovina počevši od ratnih profitera pa nadalje, mislim da bi se budžet na svim nivoima BiH napunio u značajnoj mjeri. Ako nisu svi jednaki pred zakonom, ništa time ne postižemo“, zaključuje Ivana Korajlić.
Nakon što je Ivo Sanader nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, u BiH očekivane reakcije građana. Slično se kod nas još uvijek nije desilo. Suđenja visokih političkih dužnosnika nema. Ako do presude i dođe u ostalim slučajevima, imovina stečena nezakonitim putem često ostaje u trajnom vlasništvu okrivljenog. Građani o tome kažu:
Ovakva razmišljanja građana ne iznenađuju Mirjanu Popović, novinarku Centra za istraživačko novinarstvo, koja godinama prati procese pred Sudom BiH. Mnogi su primjeri, dodaje, gdje i nakon pravomoćnosti presude osuđenici ostaju bogati ljudi:
„Ime koje je najpoznatije, a koje je procesuirano na državnom sudu je ime Tasima Kučevića i njegove supruge Melihe Pijević. 2009. Kučević je osuđen na 12 godina zbog organizovanja prostitucije i trgovine ženama. Ovom presudom je njemu trebalo da bude oduzeta imovina. Međutim, do dana današnjeg nijedna jedina marka nije nestala sa računa gospodina Kučevića. Zaprepašćujući je podatak o vrijednosti imovine koja bi trebala da bude oduzeta izvjesnom Sedinetu Kariću. Pretprošle godine on je osuđen zbog organizovanog kriminala i porezne utaje i na državni budžet bi trebalo da se vrati 2,7 miliona maraka. Ja vam govorim samo o nekolicini slučajeva“, navodi Mirjana Popović.
Izvršenje sudskih odluka koje nalažu oduzimanje nezakonito stečene imovine, na državnom nivou prepušteno je institucijama pravobranilaštva.
Državna pravobraniteljica Medina Vilić kaže kako sud u presudama često ne navodi šta konkretno treba oduzeti, već iskazuje vrijednost nelegalno stečene imovine u novcu. Zbog toga u pravobranilaštvu moraju otkrivati šta osuđeni posjeduje, što ponekad traje godinama. Kada se napokon dođe do te inforamacije, imovina je već rasprodana:
„Recimo, nama dođe presuda na izvršenje. Mi nismo istražitelji, mi ne utvrđujemo imovinu. Smatram da bi se to trebalo posebnim zakonom precizirati“, kaže Medina Vilić.
Imovina vrijedna milione
Direkror policije RS Gojko Vasić priznaje da je u proteklih osam godina u ovom entitetu doneseno 106 presuda kojima je trebala biti oduzeta imovina u vrijednosti od oko 18 miliona eura, no to se nije desilo.
Nakon što je 2010. godine usvojen Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, stanje se počelo mijenjati, no treba podsjetiti da je tek jedan slučaj završio trajnim oduzimanjem imovine:
„Ukupna imovina koja je do sada blokirana ili obuhvaćena ovim istragama se kreće oko 34,600.000 mraka, a trajno oduzeta imovina je od Brkić Darija u iznosu od 500.000 maraka“, navodi Vasić.
U federalnom parlamentu je tek nedavno usvojen Nacrt zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine pribavljene krivičnim djelom. Riječ o dugom procesu u kojem moraju surađivati sve nadležne agencije, upozorava Ivana Korajlić, iz Transparency Interantionala (TI), komentirajući iskustva iz RS:
„Iako je u RS odavno usvojen zakon i uspostavljena agencija za raspolaganje ovom imovinom, do sada to nije dalo adekvatne rezultate. Jedan od glavnih razloga je sporost pravosuđa. S druge strane, hitno je da se što prije ovaj zakon usvoji na nivou BiH s obzirom da su najveći slučajevi organizovanog kriminala i korupcije proscesuiraju na državnom nivou.“
Eksperti se slažu kako je ovu oblast potrebno urediti na državnom nivou, ujednačiti propise i zakone među entitetima. Također upozoravaju kako su za to neophodne izmjene Ustava, za koje je ipak neophodna politička volja.
„U situaciji kada RS ima, a Federacija će uskoro dobiti takav jedan zakon, zapravo znači da se i na nivou BiH, pa i u Brčko Distriktu moraju osvojiti ovi zakoni - jer je to stvar primjene međunarodnih, evropskih standrada u postojećem ustavno-pravnom sistemu“, kaže Eldan Mujanović, član radne grupe za izradu Nacrta zakona.
No, u Transparency-u nisu optimisti, ne zbog političkih već, kako dodaje Ivana Korajlić, zaštite sopstvenih interesa ovdašnjih dužnosnika. Zbog toga ne vjeruje da će se slučajevi poput presude, pa makar i nepravomoćne, Ivi Sanaderu i oduzimanje imovine uskoro desiti i u BiH:
„Upravo tu govorimo o najvećem problemu BiH. Mi imamo zakone već godinama, i Krivični zakon itd., i kada bismo ih primjenjivali na pravi način, ja mislim da ne bismo imali pola ljudi u vladama i parlamentima. Kada bi se oduzela sva imovina počevši od ratnih profitera pa nadalje, mislim da bi se budžet na svim nivoima BiH napunio u značajnoj mjeri. Ako nisu svi jednaki pred zakonom, ništa time ne postižemo“, zaključuje Ivana Korajlić.
