Velika afera u Hrvatskoj: Kako je farmaceutska tvrtka podmićivala liječnike

Hrvatska policija privela je kompletnu upravu jedne manje farmaceutske tvrtke i tridesetak njihovih trgovačkih putnika zbog sumnje da su više godina potplaćivali liječnike opće prakse da pacijentima prepisuju upravo njihove lijekove, a ne one od konkurencije. Za devet osoba zatražen je pritvor, a zbog primanja mita kazneno će biti prijavljeno pedesetak liječnika. Ovo je do sada najveća akcija policije i Državnog odvjetništva u farmaceutskoj industriji.

Nakon tromjesečne istrage policija je privela četvero šefova ludbreške tvrtke „Farmal“ i 27 njihovih trgovačkih putnika pod sumnjom da su od studenog 2009. do trenutka uhićenja kontinuirano podmićivali liječnike i apotekare da pacijentima prepisuju njihove lijekove. Za njih devet zatražen je pritvor. Zbog primanja mita kazneno će biti prijavljeno 49 liječnika opće prakse i jedna apotekarka, a istraga se provodi protiv ukupno 76 osoba.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić pozdravio je ovu policijsku akciju i naglasio kako ovom istragom nije ugroženo funkcioniranje sustava primarne zdravstvene zaštite.

„Neću tolerirati nikakav oblik korupcije u zdravstvu, niti ću imati razumijevanja za one koji javni interes koriste za osobni dobitak. Takvi pojedinci nanose veliku štetu velikoj većini liječnika koji pošteno rade svoj posao i, što je najgore, ruše povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav.“

Ludbreški „Farmal“ dio je velike njemačke farmaceutske kompanije „Dermapharm“, a na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, s koje liječnici opće prakse mogu na recept prepisivati lijekove, bilo je 117 njihovih proizvoda. Da bi „motivirali“ liječnike da pacijentima propisuju njihove lijekove, njihovi ljudi na terenu podmićivali su ih gotovinom, bonovima i putovanjima na račun „Farmala“. Jedna bivša djelatnica „Farmala“ kaže kako su svi bili pod strašnim pritiskom uprave kojoj je jedini cilj bilo dizanje prodaje lijekova.

„Kao mito za liječnike dobivali smo bonove za razne trgovačke lance. Dijelili su nam ih svaki mjesec u kovertama u sjedištu firme u Ludbregu. Mi smo ih davali liječnicima ovisno o visini narudžbe.“

Kako je kazala, radilo se uglavnom o bonovima od 20.000 kuna – oko 3.000 eura. Sa druge strane, ona kaže kako su pojedini liječnici nazivali i tražili bonove konktretnog trgovačkog lanca, a kada bi im bio ponuđen neki drugi, prijetili su inspekcijom i policijom. Mito je bio u vrijednosti pet do 10 posto prepisanih „Farmalovih“ lijekova, a za sada se zna da je isplaćeno oko 3.000.000 kuna – oko 400.000 eura.

Zanimljivo je da je cijelu akciju pokrenula jedna novinarka – Nataša Škaričić iz zagrebačkog dopisništva „Slobodne Dalmacije“, koja za RSE kaže.

„Državno odvjetništvo je prvu informaciju o cijelom tom sistemu dobilo od mene. Ne radi se ni o kakvom 'zviždanju', jer ja nisam zaposlenica farmaceutske industrije niti sam liječnica. Ja sam novinarka koja je većinu svog radnog vijeka posvetila pitanjima zdravstva i korupcije u zdravstvu. Silom tog posla sam relativno često u kontaktu s Državnim odvjetništvom, i jedan od naših razgovora je rezultirao s ovom istragom, odnosno na kraju sa ovim hapšenjima.“

Na žalost, „Farmal“ nije usamljen u takvom ponašanju. Liječnike opće prakse, odnosno – po novom – obiteljske medicine mjesečno u njihovim ordinacijama obilazi po 10 ili 15 zastupnika farmaceutskih kuća i sugerira da pacijentima propisuju baš njihove proizvode, a neki su spremni liječnike i „dodatno motivirati“. Liječnica obiteljske medicine Lidija Gajski, poznata po kritici postupanja farmaceutskih kompanija, u to se niz puta osvjedočila.

„To tim više što su velike strane farmaceutske kompanije pred 15-20 godina i bile te koje su ovakve 'običaje', odnosno koruptivnu praksu i uvele u naš zdravstveni sustav.“

Može li ova akcija kodnog imena „Hipokrat“ biti početak kraja korupcije u zdravstvu? Za ministra Ostojića odlučan udarac nastupa već sljedeći mjesec.

„Već od 15. prosinca vrlo jasno će se preko informatizacije pratiti koji liječnik prepisuje koji lijek, da li preferira određenu skupinu lijekova i da li se grupiraju ti lijekovi jedne farmaceutske tvrtke. Na taj način ćemo vrlo jasno klasterirati potencijalne uzroke, odnosno mogućnosti korupcije i – naravno – imati sankcije“, poručio je Ostojić.

Nataša Škaričić kaže kako sada sve ovisi o političkoj volji izvršne vlasti.

„Ova priča o 'Farmalu' pokazuje konkretno kako funkcionira cijeli odnos farmaceutske industrije prema sustavu obiteljske zdravstvene zaštite. Sada je na izvršnoj vlasti da iskoristi podatke koji izlaze iz ove istrage i da ozbiljno razmisli o tome kako riješiti problem korupcije.“

Međutim, činjenica da, po njenoj ocjeni, ministar umanjuje dimenzije ove afere, i da sve zasluge pripisuje aktualnoj vlasti ne ulijeva joj optimizam.