Suđenje Mladiću: Zračni udari NATO zbog nasilja nad civilima

Nakon prošlotjednog prekida izazvanog pogoršanjem zdravstvenog stanja optuženog, suđenje bivšem zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavljeno je na Haškom sudu nakon što je utvrđeno – da nema većih problema koji bi zahtjevali posebnu terapiju.

Kao drugi po redu svjedok optužbe svjedočenje je dovršio David Harland, bivši šef civilnog sektora UN-a za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Unatoč opravdanjima Mladićeve obrane – kako su za rat krive sve tri strane u sukobu, svjedok Harland je istaknuo više puta – da su upravo vlasti bosanskih Srba željele sve riješiti vojnim putem, terorizirajući pri tom hrvatske i bošnjačke civile.

„UNPROFOR nikad nije razmatrao mogućnost zračnih napada zbog sukoba vojski, već samo u slučaju kada je nasilje nad civilima došlo na neprihvatljivu razinu“, izjavio je pripadnik mirovnih snaga Harland odbijajući teze Mladićeve obrane kako je UN tražio od NATO-a zračne udare po položajima bosanskih Srba čak i kada su stradavali bošnjački ili hrvatski vojnici.

„Ovo što ste mi ukazali, minobacači koji su ubili deset osoba. To nije bilo deset vojnika, tu je bilo riječ o deset staraca, starijih ljudi koji su pokušavali doći do vode u Dobrinji“, odbacio je primjer obrane Harland.

Mladićev branitelj Branko Lukić nastavio je prilikom unakrsnog ispitivanja Harlanda - plasirati teze kao i timovi obrane u drugim haškim slučajevima optuženih vojnih i političkih dužnosnika bosanskih Srba. Poput primjerice u procesu protiv bivšeg predsjednika Radovana Karadžića, čiju je vojnu politiku sprovodio optuženi Mladić, a sada odvjetnik Lukić branio u sudnici.

„Generalni stav predsjednika Karadžića nije bio rat, nego mir. A da bi rat se trebao nastaviti samo kao kontraofenziva“, branio je Mladićevog šefa branitelj Lukić.

Svjedok Harland koji se s optuženim Mladićem, kao i drugim visokim političkim i vojnim dužnosnicima bosanskih Srba susreo više puta, odbio je teze obrane kako su oni željeli mirno završiti rat potkraj 1994.i početkom 1995.godine.


„U tom periodu, do tog trenutka, doktor Karadžić se u potpunosti posvetio ideji – inteziviranju vojnih djelovanja. A kao što je često slučaj, vjerovatno nije govorio istinu u ovoj situaciji, nego je stvarao kontekst koji bi bili izlika za ubzanje vojnih operacija“, odgovorio je svjedok na tvrdnje obrane.

Ipak obrani je Harland potvrdio kako su se i hrvatska i bošnjačka strana pripremale vojno završiti rat nakon 3 godine borbi i nepoštivanja sporazuma koje su i same često kršile, kao i da su sva tri zaraćena naroda željela podijeliti teritorij i preseliti stanovništvo, osim manjinskog, urbanog dijela populacije.


Kao sljedeći svjedok tužiteljstva najavljena je njemačka medicinska sestra Kristine Šmic (Christine Schmitz) koja se u srpnju 1995.godine nalazila u Srebrenici kada su bošnjački starci, žene i djeca protjerani u Tuzlu, dok su dječaci i muškarci odvedeni na stratišta.