Pompezno najavljen projekat gradnje podvodnog energetskog kabla, koji će povezati Crnu Goru i Italiju, još uvijek prate brojne nejasnoće. Tako javnosti još uvijek nije poznata tačna lokacija na kojoj će kabl izaći na crnogorsku obalu, a nije poznato ni da postoji ozbiljna dokumentacija o uticaju na životnu sredinu.
Premijeri Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Silvio Berluskoni su početkom ove godine u Rimu potpisali strateški Sporazum o saradnji, kojim je predviđena gradnja podvodnog energetskog kabla koji će povezati dvije zemlje.
Ugovor o gradnji 300 kilometara dugog kabla, koji će električnom energijom povezati Crnu Goru i Italiju, procijenjen je na 720 miliona eura, a pored podvodnog, projekat predviđa i postavljanje 100 kilometara kabla na kopnu, koji bi električnu energiju odvodio do razvodne mreže.
Vrijednost projekta, do sada, niko nije osporio, međutim, pitanje njegovog uticaja na životnu sredinu će, po svoj prilici, tek stići na dnevni red.
Direktor ekološke organizacije Green Home Darko Pajović kaže da će ova NVO preduzeti konkretnu akciju.
,,Sam problem kabla je jako prisutan u medijima u javnosti, na žalost, u izjavama samih zvaničnika koji bez ikakve dokumentacije i bez nekih analiza, po već ustaljenoj praksi izlaze u javnost sa pojedinim stavovima. Ono što mi zastupamo jeste da se o tome može govoriti samo na osnovu podataka, dokumenata i određenih analiza i upravo tu čekamo našu priliku, odnosno priliku da sama javnost iskaže svoj stav po ovoj tematici. Podsjetiću vas da niti jedan objekat ili kada se mijenja lokalni prostorni plan to ne može proći bez građana i javne rasprave o tome", kaže Pajović.
Projekat podvodnog energetskog kabla između Crne Gore i Italije je najavljen sredinom prošle godine, kada su u Podgorici potpise na Memorandum o ulaganjima u energetiku, ukupne vrijednosti između četiri i pet milijardi eura, stavili crnogorski ministar ekonomije Branko Vujović i njegov italijanski kolega Klaudio Skajola, koji je govorio o budućim projektima koji će proisteći iz ovog početnog.
Italijani i Elektroprivreda
Elektroprivreda Crne Gore, ilustrativna fotografija, arhivTreba podsjetiti da su Italijani u međuvremenu preuzeli gazdovanje nad crnogorskom Elektroprivredom, a u domaćoj javnosti važe za favorita, kada su u pitanju energetski projekti u Crnoj Gori. Skajola je tom prilikom naveo i konkretne brojeve.
,,Potpisali smo ugovor o električnoj energiji prema kojem će Italija i Crna Gora budu kablovski povezane i taj kabl će biti kapaciteta 1000 megavata što znači da će u Crnoj gori u prvoj fazi raditi 4 hidrocentrale. Jedna će biti na pogonu uglja. Biće i jedan termoregulator. Sve ove zajedničke investicije koje će se raditi u Crnoj Gori imaju vrijednost između 4 i 5 milijardi eura", rekao je Skajola.
Iako je opozicija predlagala da se izjašnjavanje o Sporazumu Crne Gore i Italije o izgradnji podvodnog energetskog kabla odloži zbog nedovoljnih informacija, parlament je Zakonom potvrdio Sporazum, uprkos činjenici da čak ni tačna lokacija postavljanja kabla na crnogorsku obalu nije poznata.
Da je neophodno projekat pažljivo pripremiti govori i informacija, koju su zabilježili mediji, da su se polovinom juna stanovnici desetak gradića italijanske regije Abruco usprotivili Sporazumu postavljanju podvodnog elektrokabla, kojim bi struja sa Balkana stizala na Apenine jer smatraju da je štetan.
U Crnoj Gori ovaj projekat nema protivnike, ali direktor Green Homea Darko Pajović, koji kaže da se ni ova NVO ne protivi gradnji kabla, insistira na poštovanju procedure.
,,Potrebno je uraditi same analize uticaja na životnu sredinu i kasnije vrlo logično doći do zaključka da li postoji ili ne postoji negativan uticaj", kaže Pajović.
RSE: Kakav uticaj na životnu sredinu mogu imati ovakva postrojenja?
Pajović: Energetska postrojenja ovoga tipa obično se postavljaju na izolovanim mjestima iz prostog razloga što imaju manje ili više taj negativan uticaj. Poznati su takođe uticaji dalekovoda na manjoj ili većoj udaljenosti od mjesta prenosa, zbog zračenja. Upravo procedura i poštovanje same procedure vam ukazuje zapravo gdje to treba a gdje to ne treba postavljati zbog svakako uticaja na život i zdravlje ljudi jer je bespredmetno raspravljati o tome da postrojenja koja će se postaviti imaju životnu sredinu. Koliki je taj uticaj to zavisi od više faktora.
Premijeri Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Silvio Berluskoni su početkom ove godine u Rimu potpisali strateški Sporazum o saradnji, kojim je predviđena gradnja podvodnog energetskog kabla koji će povezati dvije zemlje.
Ugovor o gradnji 300 kilometara dugog kabla, koji će električnom energijom povezati Crnu Goru i Italiju, procijenjen je na 720 miliona eura, a pored podvodnog, projekat predviđa i postavljanje 100 kilometara kabla na kopnu, koji bi električnu energiju odvodio do razvodne mreže.
Vrijednost projekta, do sada, niko nije osporio, međutim, pitanje njegovog uticaja na životnu sredinu će, po svoj prilici, tek stići na dnevni red.
Direktor ekološke organizacije Green Home Darko Pajović kaže da će ova NVO preduzeti konkretnu akciju.
"Niti jedan objekat ili kada se mijenja lokalni prostorni plan to ne može proći bez građana i javne rasprave o tome", upozoravaju iz ekološke organizacije Green Home.
,,Sam problem kabla je jako prisutan u medijima u javnosti, na žalost, u izjavama samih zvaničnika koji bez ikakve dokumentacije i bez nekih analiza, po već ustaljenoj praksi izlaze u javnost sa pojedinim stavovima. Ono što mi zastupamo jeste da se o tome može govoriti samo na osnovu podataka, dokumenata i određenih analiza i upravo tu čekamo našu priliku, odnosno priliku da sama javnost iskaže svoj stav po ovoj tematici. Podsjetiću vas da niti jedan objekat ili kada se mijenja lokalni prostorni plan to ne može proći bez građana i javne rasprave o tome", kaže Pajović.
Projekat podvodnog energetskog kabla između Crne Gore i Italije je najavljen sredinom prošle godine, kada su u Podgorici potpise na Memorandum o ulaganjima u energetiku, ukupne vrijednosti između četiri i pet milijardi eura, stavili crnogorski ministar ekonomije Branko Vujović i njegov italijanski kolega Klaudio Skajola, koji je govorio o budućim projektima koji će proisteći iz ovog početnog.
Italijani i Elektroprivreda
,,Potpisali smo ugovor o električnoj energiji prema kojem će Italija i Crna Gora budu kablovski povezane i taj kabl će biti kapaciteta 1000 megavata što znači da će u Crnoj gori u prvoj fazi raditi 4 hidrocentrale. Jedna će biti na pogonu uglja. Biće i jedan termoregulator. Sve ove zajedničke investicije koje će se raditi u Crnoj Gori imaju vrijednost između 4 i 5 milijardi eura", rekao je Skajola.
Iako je opozicija predlagala da se izjašnjavanje o Sporazumu Crne Gore i Italije o izgradnji podvodnog energetskog kabla odloži zbog nedovoljnih informacija, parlament je Zakonom potvrdio Sporazum, uprkos činjenici da čak ni tačna lokacija postavljanja kabla na crnogorsku obalu nije poznata.
Da je neophodno projekat pažljivo pripremiti govori i informacija, koju su zabilježili mediji, da su se polovinom juna stanovnici desetak gradića italijanske regije Abruco usprotivili Sporazumu postavljanju podvodnog elektrokabla, kojim bi struja sa Balkana stizala na Apenine jer smatraju da je štetan.
U Crnoj Gori ovaj projekat nema protivnike, ali direktor Green Homea Darko Pajović, koji kaže da se ni ova NVO ne protivi gradnji kabla, insistira na poštovanju procedure.
,,Potrebno je uraditi same analize uticaja na životnu sredinu i kasnije vrlo logično doći do zaključka da li postoji ili ne postoji negativan uticaj", kaže Pajović.
RSE: Kakav uticaj na životnu sredinu mogu imati ovakva postrojenja?
Pajović: Energetska postrojenja ovoga tipa obično se postavljaju na izolovanim mjestima iz prostog razloga što imaju manje ili više taj negativan uticaj. Poznati su takođe uticaji dalekovoda na manjoj ili većoj udaljenosti od mjesta prenosa, zbog zračenja. Upravo procedura i poštovanje same procedure vam ukazuje zapravo gdje to treba a gdje to ne treba postavljati zbog svakako uticaja na život i zdravlje ljudi jer je bespredmetno raspravljati o tome da postrojenja koja će se postaviti imaju životnu sredinu. Koliki je taj uticaj to zavisi od više faktora.
