Na Dan logoraša 9. maja Rabija Đođaljević, koja je prošla mučenja i torture u Vlasenici 1992. godine, srela se oči u oči sa policajcem za kojeg tvrdi da ju je zlostavljao. Dvadeset i jednu godin u nakon zlostavljanja i dalje je policajac. Sve što Rabija želi je pravda, da se zločinci pohapse i da ga pita zašto.

U Opštini Vukosavlje, koja se nalazi između dva bosanskohercegovačka entiteta, postoji samo jedan proizvodni pogon u kojem je zaposleno tek 50 radnika. U opštini nastanjenoj uglavnom Bošnjacima i Srbima nema ni ambulante.

Istraživanja pokazuju da trećina stanovništva koje je preživjelo rat ima neki oblik posttraumatskog stresnog poremećaja, a čak 80 posto onih koji su bili zlostavljani i silovani i 100 posto onih koji su direktno učestvovali u borbenim operacijama pati od tog sindroma.

Jedan od ključnih preduslova procesa pomirenja i regionalnog napretka je prihvatanje i suočavanje sa prošlošću - zločinima koji su se dešavali devedestih u BiH, ali i regionu. No, o tome u BiH postoje najmanje tri istine.

U nastavku suđenju bivšem predsjedniku takozvane Republika Srpska Krajina Goranu Hadžiću, bivši dobrovoljac srbijanskih radikala Goran Stoparić opisao je kako su njegovi suborci bili na mjestu masovnog pogubljenja vukovarskih zarobljenika na Ovčari, dok je on ostao na zapovjednom mjestu.

Kako su se sa detinjstvom u opkoljenom Sarajevu nosila deca a kako odrasli i koliko su mladi u Beogradu devedesetih znali šta se dešava sa njihovim vršnjacima – teme održane u okviru festivala „Dani Sarajeva".

Da je bh. pravosuđe ponovo palo na ispitu pokazuju primjeri u kojima svjedoci mijenjaju iskaze u predmetima ratnih zločina, tako da je teško utvrditi što je istina, koja svakako utiče na konačan ishod predmeta.

Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću protekli tjedan je dovršio višednevni iskaz zapovjednik sarajevske opsade Stanislav Galić, osuđen za teror nad civilnim stanovništvom na doživotan zatvor.

Regionalni plan za zbrinjavanje izbjeglica trebalo bi da stavi tačku na decenijsku izbjegličku agoniju. Za one koji se još nisu prijavili, a žele da im se obnovi imovina u BiH, dobra je vijest da je rok za prijavljivanje na javni poziv produžen do septembra.

Porodice ubijenih na Korićanskim stijenama posljednju nadu polažu u ponovno pretraživanje i ekshumaciju ovog područja nadajući se da će naći posmrtne ostatke članova svojih porodica za kojima tragaju više od 20 godina.

Izuzev Suda BiH nijedan drugi sud u državi nije u mogućnosti ponuditi adekvatnu zaštitu identiteta ali i života svjedoka nakon okončanja sudskog postupka. Nedavno je objavljeno da je pripremljen novi Zakon koji će jamčiti zaštitu "kao na zapadu" - od fizičke zaštite do izmještanja iz zemlje i promjene identiteta.

Republika Hrvatska tužila je bivšeg generala Mirka Norca takozvanom regresnom tužbom da vrati novac koji je država isplatila jednoj od žrtava ljudi pod njegovim zapovjedništvom u akciji „Medački džep“ ujesen 1993. godine. Njegov odvjetnik odgovara da tužba nema smisla.

U povodu 100. godišnjice postojanja derventske Gimnazije, Internacionalni multiureligijski i interkulturni centar „Zajedno“ Derventa organizovao je izložbu na kojoj su predstavili umjetnici, bivši đaci Gimnazije.

Pravosudni maraton u slučaju Alijagić još nije završen i nakon što je Okružni privredni sud u Trebinju presudio da su Republika Srpska i opština Trebinje dužne da isplate braći Salihu i Muameru Alijagiću oko 989.000 eura sa kamatama, za 27 otuđenih mašina iz njihove zanatske radnje tokom rata.

Nakon dvotjedne pauze nastavljeno je haško suđenje bivšem predsjedniku tzv. Republika Srpska Krajina Goranu Hadžiću iskazom zaštićenog svjedoka, koji je opisao zlostavljanje u logoru Begejci kod Zrenjanina.

Autori su svojim istraživanjem utvrdili kako je dolaskom na vlast nacionalnih režima u bivše jugoslovenske republike došlo do gotovo potpune revizije prošlosti i odricanja od tekovina jugoslovenstva i partizanstva, te rehabilitacije do tada pogubnih pokreta.

Već duže vrijeme izgradnja pravoslavne crkve u naselju Budak, nadomak Potočara kod Srebrenice, izaziva podijeljeno mišljenje Srebreničana. Za jedne je lokacija sporna jer se nalazi u blizini Memorijalnog centra gdje su ukopani posmrtni ostaci ubijenih Srebreničana u genocidu, a za druge postoji opravdanje za gradnju takvog objekta.

U ulici Hamdije Kreševljakovića, bivšoj Dobrovoljačkoj, u Sarajevu u petak su delegacije iz RS i pripadnici Zelenih beretki obilježili događaje iz 3. maja 1992. godine. Skup je protekao je mirno i uz veliko obezbjeđenje.

Mladi iz desetak gradova iz cijele BiH obišli su četiri nekadašnja logora, pored kojih prođu svi kada se tokom ljeta zapute ka moru. Većinom nisu znali za postojanje logora u u Hadžićima, Čelebićima, Jablanici i Dretelju.

Radeći na kreiranju foto i video sadržaja kao dokaznih materijala, Zoran Lešić kreira dokumente koji pomažu u procesima pred Haškim tribunalom. Susreo se sa mnogim svjedocima i žrtvama, ali i našao u situacijama da li da načini fotografiju umirućeg čovjeka, ili da ga spasi.

Kroz svjedočenja žrtava i brojne materijale korištene u sudskim procesima film “Zločini pred Tribunalom: Prijedor” rekonstruiše ratne zločine počinjene u Prijedoru.

Protekli tjedan na haškom suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću kao svjedok obrane iskaz je dao japanski diplomat Jasuši Akaši, izaslanik UN-a za bivšu Jugoslaviju u ratno vrijeme.

Sagovornici RSE u ocenama intervjua predsednika Srbije Tomislava Nikolića za BHT1 ne veruju u iskrenost njegovog preobražaja od nacionaliste do evropejca koji najavljuje klečanje pred žrtvama srpskih zločinaca.

Izvinjenje Tomislava Nikolića za zločine koji su ime Srbije počinjeni u Srebrenici, za člana Predsjedništva BiH Željka Komšića pozitivno je iznenađenje. Predsjednik RS Milorad Dodik bio je krajnje suzdržan pri komentiranju Nikolićevih izjava.

BiH se još uvijek traga za 10. 000 nestalih osoba. Iz godine u godinu sve je manje onih čija tijela budu identificirana, a masovne grobnice se više i ne otvaraju. 20 godina poslije postaje nemoguće identificirati tijela i DNK analizom, jer ostaci su potpuno uništeni.

Vlada RS najavila je da će uskoro definisati precizne mjere podrške haškim optuženicima iz tog entiteta. Dok boračka populacija odobrava tu inicijativu, dio javnosti smatra da je riječ o Dodikovom populističkom potezu

Na Haškom sudu se protekli tjedan održala žalbena rasprava u vezi sa oslobađanjem bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića - za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina 1992.godine

Sedam civila poginulo je tokom žetve pšenice u selu Kraševo kod Tešnja od projektila koji je u julu 1993. godine ispaljen sa položaja VRS iz pravca Doboja. Mještani su nezadovoljni što ni 20 godina poslije o ovom događaju nije provedena istraga.

U Budaku kod Srebrenice u srijedu je počela gradnja pravoslavne crkve uprkos protivljenju srebreničkih udruženja žrtava i poziva EU da se radovi obustave.

Prije 20 godina u selu Ahmići Hrvatsko vijeće obrane ubilo je 116 Bošnjaka, među kojima 32 žene i 11-oro djece. Istovremeno, u selu Trusina ubijena su 22 Hrvata. Zločin su počinili pripadnici Armije BiH.

Prije nekoliko dana, sarajevska grupa „Zabranjeno pušenje“ predstavila je videospot za pjesmu “Boško i Admira”, koja govori o tragičnoj ljubavi dvoje mladih Sarajlija. Admira Ismić i Boško Brkić ubijeni su 18. maja 1993. na Vrbanja mostu dok su pokušavali napustiti opkoljeni grad.

Nevladine organizacije iz Republike Srpske, posebno boračke, ogorčene su što i njihovi predstavnici nisu mogle otići u Njujork na raspravu Skupštine Ujedinjenih nacija - kako bi i oni izrazili nezadovoljstvo radom Haškog tribunala.

Tužbe civilnih žrtava rata mogle bi da blokiraju budžete oba bh. entiteta - stav je javnog pravobranioca Republike Srpske Slobodana Radulja. Na nivou pravosudnih institucija zbog toga se razgovara o zakonskom rješenju kojim bi se regulisao taj problem.

Međuetničkog povjerenja nema ni 20 godina nakon rata, zbog čega je istinsko pomirenje nemoguće. Takvoj situaciji ponajviše kumuju političke elite, čiji je jedini cilj da ostanu na svojim pozicijama.

Kao svjedok optužbe, doktorica Vesna Bosanac je opisala višemjesečnu opsadu Vukovara 1991. godine i teško razaranje grada koje je prethodilo ulasku srpskih snaga i zločinima nad zarobljenicima.

Reč je o političkim porukama koje je Srbija 10. aprila poslala i još više o rečniku koji ju je vratio u vreme kada se Srbija samoizolovala mislivši da tako može da opstane.

Sva suđenja za ratne zločine počinjene u oružanim sukobima od 1991. do 1999. na prostoru bivše Jugoslavije traju godinama, a oštećeni, uglavnom, nisu informisani o toku postupka. Ovo se navodi u izvještaju Tranziciona pravda, koji je predstavljen u Banjaluci.

Posljedice administrativno podijeljenih gradova najviše trpe mladi ljudi. Razdvojeni po vjeri i naciji, nevidljivim linijama, oni ne razgovaraju međusobno, ne druže se, niti izlaze zajedno. Razdvojeni su i u školama.

U Velikoj Kladuši, koju najčešće vezuju za različite podjele, postoje oni koji svojim primjerom pokazuju kako je zajedništvo moguće. Prije deset godina formirali su prvo udruženje amputiraca u BiH, a članovi su nekadašnji pripadnici različitih vojnih formacija.

U kosturnicama širom Bosne i Hercegovine pohranjeno je gotovo četiri hiljade posmrtnih ostataka, ekshumiranih nakon rata, koji još uvijek čekaju proces identifikacije. Za njihovo čuvanje, samo u prošloj godini, Institut za nestale osobe BiH izdvojio je 200 hiljada eura.

Radislav Krstić protekle sedmice izjasnio se nevinim za nepoštivanje Haškog suda nakon što je optužen zbog uzastopnog odbijanja da svjedoči kao svjedok odbrane Radovana Karadžića, optuženog za ratni zločin i genocid.

Hrvatska je Vlada produljila rok za podnošenje zahtijeva za stameno zbrinjavanje bivšim nositeljima stanarskih prava, do 31.kolovoza 2013. Predstavnici Srba u Hrvatskoj upozoravaju, međutim, na golemu papirologiju koju podnositelji moraju prikupiti.

Protekli tjedan prvi ratni ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Mićo Stanišić i načelnik Centra službi bezbjednosti Banja Luka Stojan Župljanin osuđeni su na Haškom sudu na po 22 godine zatvora zbog zločina nad građanima nesrpske nacionalnosti.

Obilježavanje mjesta na kojima su tokom rata u BiH zatvarani, zlostavljani i ubijani civili pitanje je o kojem ne postoji jedinstveno mišljenje niti koordiniran pristup za cijelu BiH. Slijedi priča o iskustvima iz Doboja.

Oko 200.000 građana Bosne i Hercegovine koji su u proteklom ratu bili izloženi različitim oblicima torture čekaju donošenje zakona o pravima žrtava torture BiH.

Žrtve ipak smatraju kako je ovo jedna od najbitnijih presuda, jer je utvrđena i kažnjena uloga policije RS tokom rata. Strahuju da će pravosnažnom presudom kazne Stanišiću i Župljaninu biti smanjene.

Sud BiH prvostepeno je osudio Veselina Vlahovića "Batka" na 45 godina zatvora za ubistva, silovanja i premlaćivanja nad nesrbima 1992. godine. Za preživjele i porodice žrtava ni najveća izrečena kazna u BiH nije dovoljna

Protekli tjedan bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić najviše se bavio poricanjem odgovornosti za zločine srpskih snaga prilikom zauzimanja Bijeljine u travnju 1992. godine

Tokom granatiranja Sarajeva, u maju 1992. godine, Kemal Karić, koji je imao samo četiri mjeseca, ostao je bez desne noge. Njegova majka Ifeta željela je doći do skloništa, noseći ga u naručju. Put ’na sigurno’ presjekla je granata i ubila Ifetu. Kemal danas ima 21 godinu i nalazi se na spisku Biroa za zapošljavanje.

Supruge umrlih boraca Vojske RS jedna su od kategorija koje su ostale bez ikakvih naknada jer ih je novi Zakon o pravima boraca zaobišao

Film „Halimin put“ hrvatskog redatelja Arsena Antona Ostojića još jedna je u nizu flimskih ratnih priča koja je izazvala dosta pozornosti u regiji, a i šire. Film je snažna i emotivna priča inspirirana istinitim događajem, a prati Bosanku Halimu koja nakon rata pokušava pronaći posmrtne ostatke ubijenog sina.

Nevladine udruge koje monitoriraju suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima predstavile su svoje primjedbe. Pozitivno je ocijenjeno procesuiranje niza slučajeva ratnih zločina nad Srbima, ali pozoreno je na još uvijek nedostatnu regionalnu suradnju.

Nurija i Devleta Pozderac posthumno su dobili priznanje izraelske Vlade. Dio porodice negoduje što je Jeremiću data prilika da održi govor, ali i zato što dodjela nagrade nije upriličena u Sarajevu ili Cazinu.

Savez logoraša BiH izrazio je ogorčenost i nezadovoljstvo zbog odbijanja tužbi za naknadu nematerijalne štete za vrijeme provedeno u logoru. Šokirani su različitostima presuda Suda Bijeljina i Suda Banjaluka za torture koje su logoraši pretrpjeli.

Protekli tjedan održana je žalbena rasprava u haškom slučaju četvorice visokih srbijanskih dužnosnika, poznatom kao Šainović i ostali - osuđenih u prvom stupnju za zločine nad kosovskim Albancima.

Rad logoraških udruženja u Varešu po mnogo čemu je jedinstven u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na nacionalni prefiks koji nose, godinama zajedno nastupaju u borbi za prava ove populacije.

Bosna i Hercegovina će od Evropske komisije dobiti oko 46 miliona eura za procesuiranje ratnih zločina. Može li novac pomoći bržem i efikasnijem procesuiranju ratnih zločina pred domaćim pravosuđem?

Dok se u jednom dijelu kolone JNA koja je napuštala Sarajevo odvijala drama, u drugom je za vojnika Acu Nenadića počinjala drugačija priča koja će njemu i Hasanu Jusoviću zauvijek promijeniti život.

Optužnica je podignuta protiv Marka Crevara, jednog od čuvara u zatvoru Sremska MItrovica gde je bio deo vukovarskih zarobljenika 1991. godine. On se tereti za mučenje zarobljenika.

Nevladina organizacija ’Gariwo’ dodijelila je u Sarajevu nagrade ’Duško Kondor’ za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti. Šestu godinu zaredom nagradu ’Duško Kondor’ dobijaju osobe iz svih zemalja regije koje su rizikujući svoj život iskazale građansku hrabrost ili je afirmisale.

Suđenje Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpska Krajina nastavilo se iskazima nekoliko bivših zatočenika u logorima na prostoru Srbije, gdje su odvedeni nakon zauzimanja Vukovara 1991. Zlostavljanja se prisjetio i Branko Čulić, vatrogasac iz vukovarskog naselja Budžak.

Nakon što je Haški tribunal oslobodio bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja, potom hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, kojima se sudilo za zločine počinjene u akciji „Oluja“, optužbi za ratne zločine oslobođen je i Momčilo Perišić

Ema Čekić, Milka Kovačević i Mladenka Mikulić već nekoliko godina zajedno putuju Bosnom i Hercegovinom i svoja bolna iskustva iz rata dijele prije svega sa mladima. Cilj je, kažu, prevazići bol, sram i tugu.

Nevladina organizacija „Gariwo“ po šesti put je dodjelila nagrade za građansku hrabrost 'Suško Kondor'. Direktorica "Gariwa" Svetlana Broz kaže da je danas mnogo ljudi koji zaslužuju takve nagrade.

Predstavnici Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore počeli su kampanju čilj je cilj da izbegla lica informiše o mogućnostima dobrovoljnog povratka, reintegracije ili lokalne integracije u jednoj od četiri zemlje.

I pored svega što se ovdje desilo u bližoj istoriji, za srebreničke mališane je neshvatljivo da se učenici u nekim mjestima dijele po nacionalnosti i imaju odvojenu nastavu.

Iako je prošlo 17 godina od kraja rata, na području zemalja zapadnog Balkana još uvijek se traga za 12.656 nestalih osoba, među kojima za oko 8500 ljudi iz BiH. Procesi otkrivanja grobnica, kao i procesi ekshumacije i identifikacije teku sporo.

Bivši branitelji, kao i njihove supruge, kroz različite umjetničke radionice nastoje prevazići probleme i brige uzrokovane posljedicama rata. Iako su radionice tek nedavno pokrenute, odziv branitelja je dobar, a iza sebe već imaju nekokoliko izložbi.

Nakon što ga je prvostupanjsko sudsko vijeće osudilo na 27 godina zatvora zbog pomaganja Vojsci Republike Srpske i srpskoj vojsci Krajine, drugostupanjsko žalbeno vijeće ga je protekli tjedan oslobodilo – ističući da nema direktnih dokaza kako je vojna pomoć iz Srbije utjecala na zločine u Hrvatskoj te BiH.

Šok, nevjerica i ogorčenje - u kratkom su prve reakcije u Bosni i Hercegovini na oslobađajuću presudu Momčilu Perišiću u Haškom tribunalu. Žrtve i predstavnici nevladinog sektora kažu da se nisu nadali takvom zaokretu u žalbenom postupku.

Nedavno je Haški tribunal, nakon dvije trećine izdržane kazne, oslobodio Mladena Naletilića Tutu. Tuta je nakon 13 godina zatvora stigao u Hrvatsku, gdje ga čeka novo suđenje u Zagrebu za nestanak i, najvjerojatnije, likvidaciju Roberta Nosića, pripadnika Vojne policije HVO-a

„Preživio sam Vukovar i Ovčaru“ naziv je knjige koja je prošle godine u Hrvatskoj doživjela svoje drugo izdanje. Autor knjige je Vilim Karlović, bivši pripadnik Hrvatske vojske i jedna je od sedam preživjelih žrtava zločina na Ovčari kod Vukovara

Portugalski diplomat Žoze Kutiljero branio je svoj mirovni plan na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, izjavivši da bi njegovim prihvaćanjem u ožujku 1992. godine pitanje Bosne i Hercegovine moglo biti rješeno odmah, a ne tek sličnim Daytonskim sporazumom nakon tri i pol godine krvavog rata.

Početkom godine, bh. web portal „DEPO“ je objavio izbor deset najboljih jugoslavenskih dječijih filmova, a ranije su i neki hrvatski portali objavili „Dječije filmove za dugo sjećanje“.

Cilj kampanje koju je pokrenula Antifašistčka akcija BiH je približiti "zabranjenu" ideju antifašizma mladim ljudima u regionu, koji su najpodložniji utjecajima i propagandi ekstremne desnice.

Uglavnom se radi o lakom i teškom oružju i eksplozivnim napravama koje su građani zadržali nakon bosanskohercegovačkog rata. Kako riješiti ovaj problem?

Zoran Babić osuđen je na 22 godine zatvora, Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu, dok je Željku Stojniću izrečena kazna u trajanju od 15 godina zatvora. Vijeće je utvrdilo da je ova četvorka učestvovala u odvođenju, a potom strijeljanju preko 150 muškaraca.

Darko Jelisić, Sarajlija, muzičar, borac i nakon taga amputirac, vjerovatno nije jedini primjer čovjeka zapalog u administrativni labirint, zbog čega se, nakon što je u ratu branio svoj grad i ostao bez desne šake, osjeća izdanim.

Interaktivna prezentacija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u sarajevskoj Drugoj gimnaziji okupila je četrdesetak učenika završnih razreda koji su uz ostalo imali priliku objasniti individualno shvatanje pojmova rata, ratnih zločina, žrtava te samih UN.

Tužiteljstvo je tijekom unakrsnog ispitivanja Karadžićeve svjedoke suočilo s brojnim zločinima koje je nesrpsko stanovništvo pretrpjelo u logorima, nakon nasilnog preuzimanja bosanskohercegovačkih općina.

U Srbiji i dalje postoje različita tumačenja da li je u Smederevskoj Palanci, gde je zatvarana antifašistička omladina, bio klasičan logor ili kako je zvanično nazivan vaspitni zavod. Za RSE svedoči troje bivših zatvorenika.

Za razliku od Hrvatske, u Bosni i Hercegovini jezici naroda i dva pisma su u upotrebi i nema sistemskog kršenja zakona u tom smislu. Iako su ratna dešavanja ostavila traga, jezik se nije u velikoj mjeri koristio kao oružje za međunacionalna razračunavanja.

Zabilježiti ratna sjećanja 10.000 preživjelih Srebreničana misija je bh. ureda Fondacije Filmom za mir (Cinema for Peace). Usmenim prenošenjem historije efikasnije je pamtiti bitna, prošla dešavanja.

Hrvatska je država odgovorna za zločin nad srpskim civilima u Varivodama, gdje je u rujnu 1995. pobijeno devetero starijih osoba od 60 do 85 godina, među njima Radivoj i Marija Berić.

Na sarajevskom Kantonalnom sudu nastavljeno je svjedočenje civilnih žrtava rata vezano za kolektivnu tužbu protiv Republike Srpske. Riječ je o tužbi građana Sarajeva za ratne zločine izvršene tokom opsade grada od 1992. do 1995. godine. Jedna od svjedokinja je i Stana Čišić, kojoj je 1993. godine ubijena kćerka Irina.

Na suđenju Radovanu Karadžiću, optuženom za ratni zločin i genocid, ovog tjedna svjedočio je Edin Garaplija, bivši pripadnik tajne službe Bosne i Hercegovine, AID. Garaplija nije želio doći u Haag, ali je to učinio nakon obvezujućeg naloga sudskog vijeća.

Zbog povišenih tenzija i iskorištavanja međuetničkih tema u kampanji za lokalne izbore, sa uvođenjem srpskog jezika i ćirilice ići će se postupno, čini se da je solomonsko rješenje za problem koji je iskrsnuo nakon što su opozicijske stranke u Vukovaru organizirale masovne prosvjede.

Povratnici u Makljenovac kod Doboja Ivica i Anđelka Ljubić kažu da je prije nekoliko mjeseci u njihovom dvorištu pronađena nagazna mina koja, na svu sreću, nije eksplodirala.

Jugoslav Petrušić na Radio-televiziji Republike Srpske negirao je zločin na tuzlanskoj Kapiji 25. maja 1995. u kojem je ubijena 71 osoba, prosječne starosti 25 godina.

Na Haškom sudu protekli tjedan okončan je prvostupanjski postupak protiv bivšeg šefa srbijanske službe državne sigurnosti (SDB) Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika, bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića.

Ilustrovana knjiga koja će biti promovisana 5. februara donosi priču generacija odraslih u ratu, njihovih razmišljanja o onome što im je ukralo najvažnije godine djetinjstva i kako je rat uticao na njih.

Dok u srpskom tužilaštvu najavljuju da će protokol sa BiH doprineti efikasnijem postupanju u procesima ratnih zločina, pravnici nisu sigurni da će otkloniti dosadašnje probleme u procesuiranju odgovornih.

U BiH jedinstveni su u ocjeni kako je Protokol o saradnji sa Srbijom nastao pod velikim pritiskom EU, koja vjeruje da će njime biti ubrzana suđenja za ratne zločine i obezbijeđena pravda za žrtve.

Četiri pripadnika ARBiH iz Goražda uhapšena su pod sumnjom da su u septembru 1992. godine počinili ratni zločin nad vojnicima VRS, zarobljenim na planini Trovrh. Dok njihove porodice ovo hapšenje smatraju tek prvim korakom ka potpunoj istini o ovom događaju, u Goraždu izražavaju ogorčenje zašto su branioci prvi na udaru i zbog čega još uvijek niko nije odgovarao za zločine počinjene nad stanovnicima ovog grada.

Četiri decenije poslije filma "Valter brani Sarajevo" nastao je film “Valter: Mit. Legenda. Heroj”, kojim su autori iz Beograda, predvođeni rediteljem Andrejem Aćinom, istraživali fenomen i svjetski uspjeh filma "Valter brani Sarajevo".

Nakon kraće pauze protekli tjedan se nastavilo haško suđenje bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpske Krajine Goranu Hadžiću iskazom niza zaštićenih svjedoka. Jedna od njih je bila i bivša kuharica u Centru za obuku srpske Teritorijalne obrane u hrvatskom mjestu Erdutu.

Bosanska knjiga mrtvih, autora Mirsada Tokače, jedinstvena je danas u svijetu jer se prekida sa kulturom koje mrtve i nestale posmatra kao statističke brojeve. Svakoj žrtvi rata u BiH dat je identitet, zbog čega se na ovu knjigu čekalo godinama

Ratni zločini, te nedavni rat u BiH još uvijek su glavne teme u društvu. Međutim, u školama i na fakultetima 17 godina traje šutnja o onome što se dogodilo na ovim prostorima. U obiteljima se o ratu govori uglavnom jednonacionalno.

Spomenika poginulim pripadnicima Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe više nema u centru Preševa, ali širom zone na jugu Srbije ima barem još dvadesetak spomenika koji su sporni za jednu ili drugu stranu.

Kroz 25 fotografija izložba prikazuje kako je grad na Neretvi 20 godina nakon početka rata i dalje razrušen, neobnovljen, ali i podijeljen grad. Ovo je samo jedan od projekata kojim mnogobrojni umjetnici u BiH kroz kulturu žele ukazati na posljedice rata koje su prisutne i danas.

Azilantski centar u Rakovici privremenog je karaktera i funkcionira od 1998. U prihvatnom centru trenutno boravi 14 osoba, ponajviše sa Kosova. Svi su aplicirali za odlazak u treće zemlje ili azil u BiH.

Već dvije godine postoji inicijativa da se na Kazanima, na obroncima planine Trebević, izgradi spomen-obilježje žrtvama srpske i hrvatske nacionalnosti, koji su od sredine 1992. do oktobra 1993. godine ubijani na tom mjestu, nakon čega su njihova tijela bacana u jamu.

Dok su bivši pripadnici Vojske Republike Srpske branili Radovana Karadžića od optužbi za etničko čišćenje, bivši pripadnici UN-ovih promatrača došli su u Den Haag kako bi osporavali izjave svojih kolega, koji su tužiteljstvu potkrijepljivali optužbe.

U budžetu Zeničko-dobojskog kantona za 2013. godinu predviđena su sredstva za upošljavanje novih tužilaca, stručnih saradnika i pomoćnih radnika u Kantonalnom tužilaštvu u Zenici. Planiranim zapošljavanjem bit će poboljšani kapaciteti u radu na predmetima ratnih zločina.

Mujo Vatreš je prvi logoraš u Srbiji koji je dobio presudu od 4.800 evra odštete za šest meseci provednih 1995. godine u logoru. Fond za humanitarno pravo zastupa nekoliko zahteva za odštetu u nekoliko logora u Srbiji.

Uoči ulaska u Evropsku uniju Hrvatska je odlučila strogo poštovati zakon o dvojezičnosti - i sva mjesta, koja to žele i imaju uslove, dobit će u idućih nekoliko mjeseci dvostruke natpise na jeziku i pismu nacionalne manjine koja prevladava na tom području.

Transparency International BiH krajem 2012. godine prezentirao je studiju u kojoj se kao problemi domaćeg pravosuđa navode politizacija, zaostali slučajevi, način financiranja i neprocesuiranje korupcije visokopozicioniranih dužnosnika

Slijedi priča o prijateljstvu kojem ni rat nije mogao ništa. U selima Bukva i Miljanovići kod Goražda žive Muhamed Bukva i Jovana Jovanović, čija je životna sudbina na najbolji način pokazala svu apsurdnost rata u BiH.

Iako je od ubistva srpskih civila u selu Želeća u opštini Žepče prošlo više od 20 godina, za ovaj zločin još uvijek niko nije odgovarao. Među ubijenima bio je i starac u invalidskim kolicima. Stanovnici ovog sela se nadaju da će dočekati da odgovorni za ubistvo civila budu kažnjeni.

U Haškom tribunalu je održana statusna konferencija u predmetu protiv bivšeg načelnika za sigurnost Drinskog korpusa Vujadina Popovića, bivšeg načelnika za sigurnost Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ljubiše Beare i drugih oficira Vojske Republike Srpske koji su osuđenih za genocid u Srebrenici 1995.

Općinski sud Sarajevo donio je i osmu presudu protiv Vlade Republike Srpske, a u korist sarajevskih civilnih žrtava rata. Riječ je o presudama povodom tužbi građana Sarajeva za ratne zločine izvršene tokom opsade grada od 1992. do 1995. godine.

Nakon zimske pauze na Haškom sudu se ovaj mjesec nastavljaju sva tri trenutna suđenja - bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, zapovjedniku Glavnog štaba Republike Srpske Ratku Mladiću, kao i predsjedniku takozvane Republike Srpska Krajina Goranu Hadžiću.

Dvije presude optuženima za ratne zločine u 2012. izazvale oprečne reakcije: doživotni zatvor Zdravku Tolimiru za genocid u Srebrenici, te oslobađanje hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača. Bez reakcija nije ostao ni izlazak iz zatvora Fikreta Abdića.

Istražni sudac Višeg suda u Beogradu, odjeljenja za ratne zločine, nakon šest godina obustavio istragu koja se vodila protiv Envera Delibegovića i Budimira Nikolića za slučaj poznat kao Tuzlanska kolona. Oni su dvojica od šestorice protiv kojih je pokrenuta istraga.

Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo u intervju za RSE kaže kako nije optimista da će BiH na putu ka Evropskoj uniji tako brzo uhvatiti korak sa zemljama regiona, za kojima dosta kasni u reformama.