Iako se u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju ne sudi narodima za počinjene ratne zločine, presude Tribunala se u BiH i drugim zemljama regiona ipak najčešće doživljavaju kao presude kolektivitetima, a ne pojedincima.

Glavni ciljevi koji su doveli do osnivanja društva “1. mart” su osiguranje ostvarivanja prava glasa u prijeratnim mjestima prebivališta svim povratnicima, interno raseljenim licima i izbjeglicama, te formiranje zajedničke, multietničke liste za Parlamentarnu skupštinu BiH i Narodnu skupštine RS.

U gradovima širom BiH posljednjih mjeseci prikupljeno je oko 30.000 potpisa za donošenje državnog zakona o pravima žrtava torture. Sedamnaest godina nakon rata, žrtve torture, u koje spadaju uglavnom logoraši i druge osobe nad kojima je vršeno nasilje, nisu ostvarile svoja prava.

Na Haškom sudu protekli tjedan se sudilo samo bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, koji je nastavio ubrzano izvoditi za svoje svjedoke – bivše oficire Vojske Republike Srpske, članove kriznih štabova i Srpske demokratske stranke.

Ambasador SAD u BiH Patrick Moon i reisu-l-ulema IZ BiH Husein ef. Kavazović, sa predstavnicima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, boravili su u petak u Foči gdje je ozvaničen završetak priprema za obnovu Aladža džamije i džamije Mehmed-paše Kukavice u ovom gradu.

Postupak visokog funkcionera Demokratske stranke Aleksandra Šapića koji je na Tviteru postavio fotografiju sa haškim osuđenikom Veselinom Šljivančaninom otvara pitanje statusa koji oni koji su počinili ratne zločine uživaju u Srbiji.

Sve što je Tribunal uradio, pa i nacionalni sudovi, nije praćeno jednim otvorenim dijalogom o zločinima koji su počinjeni u jugoslovenskim ratovima. Još uvijek na svim stranama imate jedno dosljedno, uporno poricanje zločina.

Na kakve barijere nailaze oni koji tragaju za nestalim osobama, tema je filma „Body Complete“, najnovijeg ostvarenja austrijskog režisera i scenariste Lukasa Sturma.

Sedamnaest godina od kraja rata još uvijek se traga za više od 13.000 osoba na području zemalja bivše Jugoslavije, od toga za oko 10.000 samo u BiH.

U Prijedoru skoro da nema povratnika koji su se vratili na svoja radna mjesta, za civilne žrtve u budžetu novca nema, djeca povratnika ne mogu dobiti stipendije, a na mjestima gdje su prije 20 godina u logorima civili zlostavljani i ubijani, postavljena su spomen-obilježja palim srpskim borcima.

U zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije i dalje dominira politika podjele, zbog čega na pitanje kako doći do pomirenja na ovim prostorima teško da se može naći odgovor.

Bivši pomoćnik haškog optuženika Ratka Mladića osuđen je pred Haškim tribunalom za genocid. Kažnjen je doživotnom kaznom zatvora. Žrtve su zadovoljne presudom, ali i činjenicom da se prvi put presudom potvrdio genocid i u Žepi.

O procesima ratnih zločina učenici znaju samo ono što su vidjeli u medijima, pa tako danas BiH ima nekoliko generacija koje kroz sistem obrazovanja o nedavnoj prošlosti u BiH nisu ništa naučili.

Helsinški odbor za ljudska prava RS do sada je organizirao 16 okruglih stolova na kojima se rapravljalo o pravomoćnim presudama okončanih predmeta. Negiranje zločina, izjave da se sudi samo pripradnicima jedne etničke skupine - gotovo da su svakodnevnica u percepciji javnosti prema suđenjima za ratne zločine.

Žalbeno vijeće je odbacilo svih osam osnova žalbe Milana Lukića, među kojima je bio i njegov navodni alibi i tvrdnje da su ga svjedoci zamijenili za nekog drugog kada je oko 120 civila bošnjačke nacionalnosti živo zapaljeno u dvije kuće u Višegradu, tijekom ljeta 1992. godine.

Iako je rat u BiH završen prije 17 godina, u Domu penzionera u Doboju, koji se nalazi u blizini centra grada, alternativni smještaj koristi oko 260 raseljenih i izbjeglih Srba.

Srbija je pokrenula inicijativu da haški osuđenici služe kaznu u svojim zemljama. U Tužilaštvu za ratne zločine ocenjuju da je inicijativa jako dobra, a direktorka Fonda za humanitarno pravo da je u pitanju politički potez.

Iako je sud utvrdio da su Lukići učestvovali i u silovanjima, u zloglasnom logoru Vilina vlas, te nekoliko privatnih kuća, to im se nije stavilo na teret. Potpredsjednica udruženja “Žene žrtve rata” Mirsada Tabaković ističe kako nema kazne za brutalne zločine kakve su oni počinili nad civilima u Višegradu.

Svjedoci, insajderi, preživjeli - od ključnog su značaja za procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine na području Balkana. Uprkos njihovoj važnosti, često su izloženi prijetnjama, zastrašivanju ili objelodanjivanju njihovog identiteta.

Tokom rata u BiH Bošnjaci i Hrvati sa dobojskog područja mučeni su i ubijani u Okružnom zatvoru u Doboju. Okružno tužilaštvo Doboj skoro 20 godina poslije podiglo je optužnice protiv dvojice zatvorskih čuvara

U ponovljenom postupku zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramuš Haradinaj, Idriz Balaj i Lahi Brahimaj oslobođeni su za udruženi zločinački poduhvat zlostavljanja i ubijanja stanovnika Kosova, različitih nacionalnosti u logoru u Jablanici 1998. godine.

Po nalogu Tužiteljstva BiH nedavno su na području pored Alipašinog mosta u općini Novi Grad ekshumirani posmrtni ostaci, kako se vjeruje, žrtava proteklog rata. Vjeruje se da su u pitanju Srbi nestali na područjima Sarajeva koje je bilo pod kontrolom Armije BiH.

Međunarodna pravda potvrdila je da je naš put za slobodu bio čist i pravedan, poručio je bivši premijer Kosova Ramush Haradinaj nakon oslobađajuće presude u Hagu. Njegovo mišljenje dele i zvaničnici i građani.

Oslobađanje komandanata OVK Ramuša Haradinaja, Idriza Balaja i Lahija Brahimaja u Srbiji je, zahvaljujući skoro potpuno jedinstvenom stavu političke elite, doživljeno ne kao sudska odluka već kao nacionalni poraz.

Rješavanje zastarjelih sudskih sporova jedan je od uvjeta koji države zapadnog Balkana moraju ispuniti u procesu europskih integracija. Cilj je da do 2016. godine ne bude nijedan sudski predmet stariji od pet godina.

Iako snimljen još 1996., američko-hrvatski dokumentarac „Prizivanje duhova“ (Calling the Ghosts) svojom tematikom je aktuelan i danas. Ostvarenje govori o dvjema ženama, koje su bile zatočene, sistematski mučene i ponižavane u logoru Omarska kod Prijedora.

Jedan muzičar mlade generacije, po žanru hip-hoper ili reper, ovih je dana privukao pažnju novim albumom „TROYANAC 2012“. Riječ je o Tuzlaku, Adnanu Hamidoviću Frenkiju koji je, izvodeći melodiju na svoj način, uputio jasnu poruku: moramo razgovarati.

Haško suđenje bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpska Krajina Goranu Hadžiću nastavljeno je protekli tjedan iskazom nekoliko zaštićenih svjedoka, insajdera iz redova srpskih snaga koje su djelovale na području Baranje u Hrvatskoj 1991. godine.

Ratni veterani Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane, Vojske Republike Srpske i Republike Srbije već deset godina obavljaju druženje i obilaze stratišta širom regije.

Šok, kritike i gorki sarkazam, neke su od prvih reakcija porodica ubijenih, NVO aktivista i predstavnika Bošnjaka u Crnoj Gori na presudu Višeg suda u Podgorici da oslobodi optužene policajce za deportaciju izbjeglica iz BiH.

Stari most u Mostaru, nakon što je obnovljen na ljeto 2004., nije uspio pomiriti dvije strane u tom gradu, ocjena je većine analitičara. No, ipak, ako se stanje u još uvijek podijeljenom Mostaru uporedi sa situacijom u nekim drugim gradovima, onda se može reći kako je simbol tog grada - Stari most, ipak, uspio u toj svojoj, simboličkoj funkciji.

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso u intervjuu za Program pred licem pravde kaže kako se novim zakonom o sudu ruši nezavisnost te pravosudne institucije. Istovremeno, Kreso komentariše i nedavni dogovor lidera SDP-a i SNSD-a prema kojem će tužioci birati entitetske skupštine.

Novim zakonom o Sudu u BiH predviđa se uspostavljanje apelacionog suda, čime se ukida Apelaciono odjeljenje Suda BiH. Najviše spora izazvalo je umanjivanje određenih nadležnosti državnog suda, no u Ministarstvu pravde tvrde da će se formiranjem nove nezavisne pravosudne institucije omogućiti potpuna zaštita prava stranaka u postupku.

Nedavno je Opštinski sud u Travniku odbio tužbu za utvrđivanje diskriminacije učenika postojanjem tzv.dvije škole pod jednim krovom u Srednjobosanskom kantonu. A da segregacije ima, potvrdio je sud u Mostaru, no ta odluka još nije provedena.

Zadnja u nizu je ovogodišnja nagrada “Duško Kondor”, koju je nevladina organizacija “Gariwo” dodijelila novinaru Viktoru Ivančiću, bivšem glavnom uredniku Ferala. Snimljen je i dokumentarni film o njemu, koji je krajem oktobra prikazan u Zagrebu. Nije bilo teško otkriti stvari, samo je trebalo skupiti hrabrosti i objaviti ih - ponovio je Ivančić u razgovoru za RSE.

Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač pušteni su na slobodu odmah nakon što ih je Žalbeno vijeće Haškog suda proglasilo nevinim za egzodus stanovništva srpske nacionalnost s područja takozvane Krajine.

Arhiva Tribunala mjeri se milionima stranica vrijednih dokumenata i za nju su zainteresovane sve države nastale na području bivše Jugoslavije. Upravo o tome razgovaralo se na prvoj od tri konferencije koju je Outreach program Tribunala organizovao u Sarajevu.

Ramiza Handžić, rođena Vlaseničanka, preživjela je u ljeto 1992. godine najgore torture u logoru Sušica. Izgubila je muža, čije je nekompletne posmrtne ostatke, nakon što nije preživio logor, našla tek prije dvije godine.

Haško tužiteljstvo je nastavilo žestoko osporavati priče o obrambenom karakteru akcija Vojske Republike Srpske, tijekom unakrsnog ispitivanja njezinih oficira.

Oni koji su rođeni kada je završen, a koji su sada na granici punoljetstva, posljednjem ratu nisu učili u školama. Neki od njih misle da o ratnim događajima i ne treba čitati iz školskih knjiga. I neki njihovi pedagozi i profesori misle tako.

Glavni tužilac Tribunala Serge Brammertz u razgovoru za RSE detaljno je analizirao situaciju u vezi s Karadžićem i Mladićem, iskazao zabrinutost stanjem u pravosuđu BiH, te govorio o Srebrenici.

U Sarajevu i Banjoj Luci promoviran je novoizrađeni internet portal na kojem se mogu pronaći zbirni podaci o dosadašnjoj provedbi Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH.

Ustavni sud BiH ukinuo je presudu Vrhovnog suda Republike Srpske od 25. juna 2009. godine prema kojoj je Samir Avdić, član poznate "Srebreničke grupe" ili grupe "Zvornik 7", osuđen na kaznu od pet godina zatvora za ubistvo Muniba Mustafića u avgustu 1995. godine na području Srebrenice.

Goran Šimić, stručnjak u oblasti krivičnog prava i tranzicijske pravde, nedavno je primio poziv da profesorima i studentima na prestižnom Univerzitetu Cambridge održi predavanje o procesu tranzicijske pravde na iskustvima BiH.

Na Haškom sudu protekli tjedan je održana žalbena rasprava u procesu protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića, na kojoj su njegovi branitelji zatražili poništavanje prvostupanjske presude od 27 godina zatvora.

Dvadeset godina posle krvavog raspada Jugoslavije u srpskoj javnosti još nije dovoljno istražena i poznata uloga Jugoslovenske narodne armije u ratnom razaranju nekadašnje države

Karadžić je izveo protekle sedmice nekoliko oficira VRS kako bi potvrdili tezu njegove obrane - da nije bilo namjernih napada na sarajevske civile, dok je na suđenju bivšem predsjedniku tzv. Republike Srpska Krajina na području Hrvatske dovršen iskaz insajdera iz krajiške vlade.

Pred Sudom BiH, na suđenjima za ratne zločine često se dešava da se svjedoci žale da im je prijećeno ili im se nudi novac za promjenu iskaza. Istovremeno, iako se radi o krivičnom djelu, počinioci, najčešće, prolaze nekažnjeno.

„Moja ratna priča“ naziv je nedavno objavljene knjige novinara Cvjetka Udovičića koji je tokom rata u BiH u opkoljenom Sarajevu bio pripadnik Armije BiH, a potom je nosio i uniformu VRS. Ova knjiga oslobođena je bilo kakve politike ili političke propagande.

Jesenji dio fudbalskog prvenstva BiH, jednako kao i u većini zemalja regiona, protiče u sjeni nekontrolisanog nasilja, u izlivima iracionalnih nagona i racionalne mržnje.

U više od 40 zemalja članica Vijeća Europe protekli tjedan obilježen je Europski dan civilne pravde. Cilj je građanima približiti pravosudni sistem, odnosno pružiti im mogućnost da bolje razumiju svoja prava.

U Hrvatskoj ni danas,17 godina od završetka rata, nema prave političke volje za rješavanje problema izbjeglih Srba i njihov istinski povratak - ocjenjuju u Srpskom demokratskom forumu, dok u Vladi ističu da je hrvatska država učinila puno za povratak.

Bivši pripadnici HVO tužili su i dobili sporove protiv Hrvatske. Ova država im je do sada isplatila milion i pol eura, a na osnovu sudskih presuda još treba isplatiti pet miliona i 300 hiljada. Riječ je o pripadnicima HVO, za koje su potpisana rješenja o invalidnini krajem devedesetih, ali im nikada nisu trebala biti dostavljena jer nisu ratovali na području Hrvatske

Godinama nakon rata i značajnih finansijskih sredstava koja su BiH i međunarodna zajednica izdvojile za tu namjenu, proces održivog povratka je daleko od uspješnog završetka.

Protekli tjedan počelo je zadnje u nizu haških suđenja, i to Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku takozvane Republike Srpska Krajina, paradržave na okupiranom području Hrvatske. U isto vrijeme, na Haškom sudu bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić počeo je s iznošenjem svoje obrane.

Porodice ubijenih na Korićanskim stijenama posljednju nadu polažu u ponovno pretraživanje i ekshumaciju ovog područja nadajući se da će naći posmrtne ostatke članova svojih porodica, za kojima tragaju već 20 godina.

Koje su moralne odrednice kod izbora predstavnika u vlasti u BiH, da li slovo zakona koje omogućava osuđenim ili osumnjičenim za ratne zločine da se kandiduju može biti jače od morala i pravde?

Također, nakon petomjesečne pauze koju je dobio za pripremu obrane, nastavlja se suđenje Radovanu Karadžiću, dok Ratku Mladiću suđenje ponovno prekida na dva tjedna.

Da je BiH traumatizirano društvo pokazuju odnosi ljudi u svakodnevnom životu. Vladaju nepovjerenje, agresivnost i netrpeljivost. Sa traumatiziranim osobama se susreću pedagozi, psiholozi, prosvjetni, socijalani i medicinski djelatnici, vjerski službenici, kao i sami studenti.

Njegov brat Nedim, nakon skoro dvije decenije traganja za tijelom sahranio je brata, kojem ni insistiranja Košarkaškog saveza Jugoslavije, Srbije, pa i klubova Crvena zvezda i Partizan nisu pomogla da preživi.

Autorica Svetlana Broz smatra kako je građanska hrabrost, poput one koju je u najtežim vremenima pokazao Mostarac Budimir Koprivica, potrebna i danas kako bi se stanje u zemljama regiona uopće moglo izmijeniti.

Glavni haški tužilac Serž Bramerc, ponovo je u Beograd doneo poruku o važnosti napretka u istrazi mreži ljudi koji su pomagali haškim optuženicima. Bramerc je ukazao da mu i dalje duguju odgovor na pitanje kako su optuženi toliko godina mogli da ostanu zaklonjeni od pravde

Simpozij je okupio više od stotinu učesnika iz Austrije, Srbije, Hrvatske i BiH, koji su bili smješteni u Rehabilitacionom centru – hotelu Vilina vlas u kojem je tokom rata silovano oko 200 Bošnjakinja. Pet djevojaka je izvršilo samoubistvo, šest ih je pobjeglo, a mnoge su ubijene.

Sredinom naredne sedmice predstavnici ovih udruženja uputit će se u Strazbur i tražiti pravdu na Sudu za ljudska prava. Istovremeno, majke Srebrenice spremaju tužbu i protiv Karle Del Ponte nekadašnje glavne tužiteljice Međunarodnog suda.

Hakija Smajlović iz Udruženja nestalih Zvorničana kaže da bi se te kosti trebale ukopati u jednu zajedničku grobnicu i da za to u Memorijalnom centru u Kalesiji, gdje su ukopani ubijeni Zvorničani, postoji i predviđeno mjesto.

U Odbojkaškom klubu invalida u Doboju, sjedeću odbojku trenira desetak ratnih vojnih invalida. Sportskog duha im ne nedostaje, a i takmičenja su poseban doživljaj.

Na haškom suđenju Ratku Mladiću protekli tjedan su se mogli čuti iskazi svjedoka tužiteljstva o etničkom čišćenju općina Prijedor i Rogatica 1992.godine, kao i o napadima na sarajevske civile - za što optuženi odgovara po zapovjednoj odgovornosti.

Sve češće se u Haškom tribunalu optuženi pozivaju na knjige, dnevnike i intevjue ratnih političkih i vojnih čelnika RBIH. U njima nalaze podatke i ocjene o početku, organizaciji i toku rata koje pokušavaju iskoristiti za vlastitu odbranu.

Pravnu pomoć žrtve i svjedoci proteklog rata jedino dobijaju od nekolicine nevladinih organizacija. Istovremeno, žrtve nemaju ni informacije o pravu na odštetu.

Brisanje datuma iz kalendara državnih praznika, promjene naziva ulica i gradova, paralelne komemoracije na istim mjestima sjećanja sa drugačijim tumačenjima simbolike, uništavanje ili nemaran odnos prema spomenicima Narodnooslobodilačke borbe, neki su od poduhvata reinterpretacije historije u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Na sudovima u BiH i susjednih zemaljama vodi se preko 20.000 sudskih sporova u kojim logoraši tuže države da im isplate nadoknadu nematerijalne štete za vrijeme koje su proveli u logorima.

Na dosadašnjim akcijama, koje su provodili aktivisti iz 1.800 organizacija civilnog društva iz svih država bivše Jugoslavije, Inicijativu za osnivanje REKOM-a podržalo je više od pola miliona građana.

Protekli tjedan na suđenju Ratku Mladiću, optuženom za ratne zločine i genocid, obilježila su svjedočenja o protjerivanju stanovništva nesrpske nacionalnosti iz bosanskohercegovačkih općina u kojima su vlasti bosanskih Srba preuzele vlast 1992. godine.

Odlukom da se Bačiću isplati odšteta beogradski sud je potvrdio da današnja Vojska Srbije snosi pravnu odgovornost za ono što je tokom rata činila JNA.

Na Haškom sudu protekli tjedan (18.09.2012.) je održana statusna konferencija u žalbenom postupku protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, osuđenih u prvom stupnju na 24, te18 godina zatvora.

Šest nekadašnjih pripadnika Armije BiH zbog ratnih zločina nad Srbima osuđeno je na ukupno 30 godina zatvora.

Rat koji je vođen u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, pored ogromnog broja ljudskih žrtava, također je desetkovao njeno kulturno-historijsko nasljeđe. U najvećem postotku stradali su vjerski spomenici.

Niti jedan novinar na prostoru bivše Jugoslavije nije odgovarao za ratno huškaštvo tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Iako, primjerice, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon o lustraciji, prema postojećem Krivičnom zakonu mogu biti procesuirani

Svaka religija bi trebala da propagira mir, toleranciju i ljubav među ljudima. Ipak, javljaju se slučajevi kada se miješa u sukobe, pa i rat. Govoreći o konfliktima na području Jugoslavije 90-tih godina nezaobilazno je istaći političku zloupotrebu religije.

Premijer Srbije izjavio je u Banja Luci da je SPS veoma zaslužna za stvaranje RS, ali da nikada nije podržavala ratne zločine. Analitičari kažu da svaki političar "pere prošlost", pa tako i premijer Srbije i vođa SPS-a

Haško suđenje Goranu Hadžiću počinje po planiranom - za mjesec dana. Hadžića očekuje suđenje po 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona, te običaja ratovanja u Hrvatskoj, od polovice 91. do kraja 93. godine.

Ko je počeo rat - tema je o kojoj se već sedamnaest godina raspravlja u Bosni i Hercegovini. Isto toliko vremena, različito se gleda na događaje tokom proteklog rata i svaki od predstavnika tri zajednice ima drugačije poglede na taj period.

U Sudu BiH za ratne zločine sudi se prema novom kaznenom zakonu BiH, dok se u Kantonalnom sudu u Sarajevu sudi prema zakonu nasljeđenom iz bivše Jugoslavije, a nijedan od zakona nije do sada pružio satisfakciju žrtvama.

Miroslav Pijunović zvani Piko izjasnio se pred Okružnim sudom u Doboju da nije kriv po optužnici koja ga tereti za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanovništva na području Teslića.

RSE beleži reakcije koje umnogome osporavaju i dovode u pitanje ono što je javnost u Srbiji mogla da čuje tokom nedavnog emitovanja svedočanstva zaštićenog svedoka Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

Iako je od rata prošlo 17 godina, vlasti u BiH nisu u stanju osigurati žrtvama seksualnog nasilja u ratu ni rehabilitaciju ni odštetu. Ovi ljudi i danas svakodnevno proživljavaju pakao kroz koji su prošli devedesetih godina.

Strategija tranzicijske pravde nastala je kao rezultat potrebe, prvenstveno žrtava rata iz cijele Bosne i Hercegovine, da u okviru jednog dokumenta predoče probleme kako bi se za njih našla rješenja.

Iako je prošlo 20 godina od ubistva civila bošnjačke nacionalnosti u naselju Stenjak, još uvijek niko nije odgovarao za ovaj ratni zločin. Povratnici u ovo naselje nadaju se da će pravosudni organi konačno procesuirati odgovorne za ubistva nedužnih i nenaoružanih civila.

Kao da nije optužen za najstrašnije zločine krajem prošlog stoljeća, optuženi Karadžić se pojavio dobro raspoložen u sudnici u koju će se vratiti polovicom idućeg mjeseca kako bi pokušao osporiti zapovjednu odgovornost nad genocidom u Srebrenici, teroru nad Sarajevom, te uzimanju međunarodnih promatrača za taoce:

Članovi i udruženja porodica srpskih žrtava ratnih zločina i nestalih u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini sve više izražavaju nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, blokade istraživanja ratnih zločina nad Srbima i sporosti u ekshumaciji i identifikaciji u ratu nestalih Srba.

Sud BiH ukinuo je mjere pritvora optuženom Milunu Kornjači. Određene su mu mjere zabrane napuštanja mjesta boravišta, putovanja, uz privremeno oduzimanje svih putnih isprava.

Prošlog vikenda navršilo se okruglo 20 godina od kad je izgorjela sarajevska Vijećnica, jedan od najupečatljivijih simbola glavnog grada BiH. Građani ovoga grada s velikim nestrpljenjem očekuju završetak radova na rekonstrukciji ovoga objekta.

Započelo je ponovo suđenje Nihadu Bojadžiću, nekadašenjem zamjeniku komadanta odreda „Zulfikar“. Sud BiH objedinio je dvije optužnice kojima se Bojadžić tereti za ratne zločine nad civilnim stanovništem na području općine Jablanica.

Zaštićena svjedokinja RM -115 teško je ranjena u gradskoj bolnici koja je granatirana kao i ostali civilni dijelovi Sarajeva u noći sa 28. na 29. svibnja 1992. godine. Tužiteljstvu je potvrdila da je prethodno čula na radiju presretnuti razgovor generala Ratka Mladića.

Tajništvo Haškog suda je nakon sedam godina istraživanja došlo do podataka da Praljak ima imovinu vrijednu gotovo 6,5 milijuna eura, a branitelji tvrde da ti podaci nisu točni, te najavljuju žalbu.

Snage bosanskih Srba 28. avgusta 1995. godine sa položaja u pravcu Trebevića ispalile su pet granata u pravcu sarajevske tržnice Markale. Sat prije podneva ubijene su 43, a teško povrijeđene 84 osobe.

Iako je rat u Bosni i Hercegovini završen prije 17 godina, i dalje je, itekako, prisutan u psihi najvećeg broja građana koji su ratne devedesete godine proveli u ovoj zemlji. Pa, uprkos što se više ne čuju granate, pucnji iz snajpera, što nije nestašica hrane, struje i vode, obični ljudi ratne strahote svakodnevno preživljavaju.

Institut za nestale osobe BiH pokrenuo je negeografski broj 080 02 01 07. Na ovaj broj svi oni koji imaju informacije o pojedinačnim i masovnim grobnicama mogu se potpuno anonimno javiti Institutu. Cilj je dolazak do informacija i ubrzanje procesa pronalaska nestalih. Članovi porodica koje i 17 godina od kraja rata nisu pronašli svoje najmilije pozdravljaju ovaj korak Instituta, ali su pomalo i skeptični

Iako se od raspuštanja vojno-istražnog centra Lora u Splitu ovog mjeseca navršava 20 godina, za brutalne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima koji su u splitski zatvor dovedeni pretežno sa područja BiH još niko nije odgovarao.

Dok je njegovom bivšem šefu Ratku Mladiću suđenje tek počelo, nakon dvije i pol godine završen je proces bivšem pomoćniku za sigurnosno-obavještajne poslove u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru.

Dvadeset godina od jednog od najstrašnijih zločina u proteklom ratu - ubistva više od 200 prijedorskih civila nesrpske nacionalnosti na platou Korićanskih stijena, na planini Vlašić, porodice tragaju za posmrtnim ostacima žrtava, a svi sudski postupci pred sudom BiH još nisu okončani.

Glavni urednik i osnivač portala Prozor.net Adnan Brkić, koji je 10 godina vrijedno pratio sva zbivanja u opštini Prozor-Rama i koji je prerano preminuo, posmrtno je uspio ono što niko nije ranije - da ujedini Hrvate i Bošnjake ovog grada prvi put nakon rata.

Prvi put nakon 20 godina obilježeno je stradanje Bošnjaka u Rogatici. Nekoliko bivših logoraša usudilo se posjetiti mjesta gdje su više mjeseci, čak i godina, bili zatvoreni, fizički i psihički zlostavljani.

Nakon što je holandski sud utvrdio kako UN ne mogu biti krivično gonjene zbog toga što njihov bataljon nije zaštitio oko 8.000 Bošnjaka nad kojima je počinjen genocid, Srebreničanke ne odustaju od tužbe.

28. kolovoza bit će obilježeno 20 godina od ratnih zločina u Dobošnici kod Lukavca gdje je ubijeno 37 civila bošnjačke nacionalnosti. Za ovaj zločin nikada nitko nije odgovarao, a nikada nije pokrenuta ni istraga.

Na kontroverznom spomeniku na Savskom trgu u Beogradu, posvećenom svim žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine, položeni su venci povodom referenduma Srba u Hrvatskoj 1990. godine o autonomiji.

U Hrvatskoj se obilježava Dan sjećanja na zatočene i nestale. Prema službenim podacima, u ratu početkom devedesetih preko 8.000 ljudi bilo je u logorima i zatvorima u Srbiji, a oko 300 njih je u zatvorima i logorima ubijeno.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen-obilježju stradalim Hrvatima u općini Jablanica obilježena je 19. godišnjica stradanja civila i pripadnika HVO-a, a koje su početkom avgusta 1993. ubili pripadnici Armije Republike BiH.

Dok roditelji ubijene djece u Sarajevu traže da se procesuiraju oni koji su odgovorni za snajperska djelovanja, u policijskim institucijama navode da je skoro nemoguće dokazati da je određeni snajperista nekoga ubio, uprkos izjavama koje su davali tokom i poslije rata.

Zbog zločina počinjenih nad civilima srpske nacionalnosti na području Dervente, pred Okružnim sudom u Doboju nedavno je na pet i po godina zatvora osuđen bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane Ivica Perković. Izricanju nepravosnažne presude, Perković, koji živi u Republici Hrvatskoj i brani se sa slobode, nije prisustvovao.

U Omarskoj je u znak sjećanja na preko 400 ubijenih logoraša poletjelo isto toliko balona i performansom simbolično prikazan djelić strahota

Zločini u Smolućoj na vidjelo su izašli tek 20 godina kasnije, Tužilaštvo je ovaj predmet držalo u ladici godinama. O svemu ovome razgovarali smo sa zarobljenicima i ranjenicima.

Proces suočavanja sa ratnim događajima i zločinima odvija se sporo zbog nedostatka političke volje. No, u poređenju sa drugim narodima koji su se našli u ovakvoj situaciji, građani BiH nisu izuzetak.

'Žene Srebrenice će tužbu protiv odgovornih u Haškom tribunalu za uništavanje predmeta pronađenih u masovnim grobnicama podnijeti protiv tadašnje glavne haške tužiteljice Karle del Ponte.

Direktor programa za pitanja istine i sjećanja Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu Eduardo Gonzales u intervjuu za RSE govori o pitanjima poricanja zločina u Prijedoru, važnosti memorijala i suočavanja sa prošlošću.

Dvadeset godina je prošlo od zločina koji su se dogodili u Prijedoru građanima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Logori, koji su karakterom i surovošću ličili na najzloglasnije nacističke kopije, danas su bez obilježja zločina koji se tu dogodio.

Knjiga promovirana nedavno u Sarajevu o ekshumacijama na jezeru Perućac sadrži radove studenata i suradnika Univerziteta koji su tijekom 2010. godine na području jezera sudjelovali u iskopavanju posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata.

Sarajevski Opštinski sud donio je prvu nepravosnažnu presudu u korist 13 porodica poginulih civila opkoljenog Sarajeva u procesu protiv RS. Kako najavljuju u Pravobranilaštvu RS, na ovu, kao i na sve presude u kojima taj bh. entitet bude “oštećen”, podnijeće žalbu.

Čak 80 odsto srednjoškolaca u Srbiji odobrava neku vrstu diskriminacije LGBT osoba, dok većina ima izraženu etničku distancu prema Romima, Albancima, Bošnjacima i Hrvatima, pokazalo je istraživanje Komiteta pravnika za ljudska prava.

Srbija je Crnoj Gori izručila Predraga Strugara protiv koga se u Bijelom Polju vodi sudski proces za ratni zločin nad kosovskim izbjeglicama u Kaluđerskom lazu 1999. godine.

Arhivi u BiH danas čuvaju preko 200 fondova ratne dokumentacije koja je ključna u pravosudnim procesima koji se vode pred domaćim i međunarodnim sudovima. Samo u Arhivu Tuzlanskog kantona nalazi se 451 dužni metar ratne dokumentacije, a značajan dio nje BiH je ustupila i Haškom tribunalu.

Josip Knezović iz Žepča na svom porodičnom imanju godišnje proizvede toliko da može prehraniti manje selo. I ništa ne bi bilo čudno da Josip nije stopostotni ratni vojni invalid. Ne želi da Hrvatska plaća osiguranje za njega, suprugu i sina, jer smatra da za njega BiH, za koju se borio, u kojoj živi, radi i školuje dijete, može učiniti makar toliko.

Na suđenju zapovjedniku Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću svjedočio je zadnji svjedok optužbe prije ljetne pauze. Suđenje za genocid i ostale zločine u BiH nastavit će se tako na jesen, ukoliko ponovno ne dođe do novih odgoda.

Predrag Lucić je u ovosedmičnim "Stenogramima i kamenogramima" prisluškivao muzikalni razgovor Jasenka Houre iz "Prljavog kazališta" i Bore Đorđevića, a povod su najavljeni koncerti u Srbiji, odnosno Hrvatskoj.

Iako je u presudi Općinskog suda u Mostaru jasno definisan 1. septembar kao krajnji rok do kada su se trebale ustanoviti škole sa jedinstvenim nastavnim planom i programom, malo je vjerovatno da će do toga doći.

Članovi porodica nestalih 46 stanovnika Hadžića (koji su odvedeni 1992. godine) ponovo su razočarani jer potraga za posmrtnim ostacima na lokalitetu Krupačke stijene nije urodila plodom. I ovaj put se pokazalo da nije tačna izjava svjedoka da se na nekom mjestu nalazi masovna grobnica.

Protekli tjedan nastavljeno je suđenje bivšem zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nakon dva mjeseca suzpenzije (zbog problema koje je stvorilo tužiteljstvo prekasno objavljujući obrani dokazni materijal). Kao prvi svjedok optužbe za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini iskaz je dao Elvedin Pašić iz općine Kotor Varoš koji je izgubio oca i strica.

Članovi porodica koji su izgubili svoje najmilije u ratu smatraju da su sudovi spori u procesuiranju predmeta ratnih zločina. Pravda bi u mnogome doprinijela i pomirenju, kažu udruženja žena. Žene smatraju i da je u procesu pomirenja jako važno i prenošenje istine o ratnim zločinima, naročito generacijama koje dolaze.

Na današnji dan 1995. na stotine djece iz Srebrenice stizalo je u Tuzlu - bez roditelja. Stizali su u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. Zaposleni u Domu prisjećaju se dječijih priča.

Hiljade ljudi 11. jula je ispratilo 520 žrtava srebreničkog genocida. Porodice ubijenih, komšije i prijatelji molitvom, minutom šutnje ili na drugi način posljednji put su se oprostili od svojih najbližih.

Pravni zastupnici porodica gardista ubijenih u kasarni na Topčideru 2004. godine, podneli su zahtev za dopunu istrage, pošto su roditeljima dvojice stradalih mladiće, stigla pisma u kojima se navodi da su "njihova deca ubijena zbog Ratka Mladića, koji je, kako se tvrdi, u to vreme skrivan u toj kasarni".

Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske ne želi da ruši Institut za nestale osobe BiH, već njegov nerad. Ovo je poruka koju su predstavnici ove organizacije i vlasti tog entiteta odaslali u javnost.

BiH i zemlje iz njenog najbližeg okruženja "žive dvostruki život" - dok se još uvijek otkrivaju i hapse ratni zločinci, zemlje regiona su već pronašle ili još uvijek očekuju da Evropska unija bude i njihov dom

Kao prvi svjedok na suđenju generalu VRS-a Mladiću iskaz daje Elvedin Pašić koji je preživio masovnu egzekuciju u Grabovici, općina Kotor Varoš

Još 2005. godine kompanija Arcelor Mittal se obavezala da će finansirati i izgraditi memorijal u Omarskoj, nekadašnjem najzloglasnijem logoru smrti u BiH. Tu su, u danas uspješnom rudničkom kompleksu koji vodi jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, srpske snage zatočile i mučile preko 3.300 Bošnjaka i Hrvata.

Na pragu polaganja ispita zrelosti i proslave mature srednjoškolce u Derventi zaustavio je rat. Dvadeset godina kasnije sreli su se sa svih strana svijeta u gradu u kom su rođeni kako bi održali ono što su davno propustili.

U Srbiji se i ovog leta, jedan za drugim smenjuju veliki muzički festivali, poput već tradicionalnih EXIT-a ili BeerFest-a i novih, kao što je nedavno završeni Belgrade Calling. Muzika je tako, uz nekoliko filmskih i književnih dešavanja, način da se „zaviri“ u komšiluk.

Posle poruke ministra policije Ivice Dačića da nije odobrio novu zakletvu, nije poznato da li je najveća jedinica MUP-a povukla tekst kojim se pre nekoliko dana, pored ostalog, obavezala da će „časno poginuti za Srbiju koje nema bez Kosova“.

U znak sjećanja na genocid u Srebrenici jula 1995. godine, kao i širenja poruke mira, kreirano je umjetničko djelo simboličnog naziva „Cvijet Srebrenice“. Riječ je filigranskom cvijetu u srebru koji će se prodavati u Bosni i Hercegovini i svijetu, a dio novca od prodaje usmjeriće se na projekte unapređenja života u Srebrenici.

Bosna i Hercegovina mora što prije usvojiti strategiju tranzicijske pravde i osigurati njenu rodnu osjetljivost, tvrdi se u izvještaju 'Impunity Watcha'. Žene žrtve rata su diskriminisane, ali i muškarci, koji su bili u logorima. Bh. zakonodavstvo nije prilagađeno međunarodnim standardima, a postojeći zakoni ne nude ženama i muškarcima jednake mogućnosti za ostvarivanje prava.

Radovan Karadžić će i dalje morati odgovarati haškoj pravdi, no ne i za genocidnu namjeru vodstva bosanskih Srba - da uništi dio ili grupu građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u prvoj godini rata - 1992..

Ni tužioci, ni advokati ne znaju odgovor zbog čega svjedoci odbijaju da svjedoče, no u udruženjima iz proteklog rata navode kako je jedan od razloga to što svjedoke niko ne štiti, ne samo u sudnici, već i nakon što završe svjedočenje.

Vojne jedinice JNA i Vojske RS-a su, povlačeći se iz doline rijeke Neretve, napale ova sela 14. juna 1992. godine. Brojni još traže svoje najmilije. Apeliraju na sve koji mogu dati više podataka da im pomognu da nađu svoje mrtve.

Ovo je treći put da se pokrenuo postupak protiv vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja za nepoštivanje suda zbog njegovog odbijanja da sa svoje internetske stranice ukloni povjerljive podatke s imenima zaštićenih svjedoka.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, u BiH više od 4.500 građana boluje od PTSP-a, a do sada ih je 1.400 izvršilo samoubistvo. Poražavajuća je činjenica da država ne brine o ovim ljudima, nema programa za njihovo liječenje i prepušteni su sami sebi.

Viktor Grgić jedna je od žrtava koja i 17 godina od rata pokušava da dođe do pravde za ubistvo svoje braće Zdravka i Ive u julu 1992. godine u Kotor Varoši. Pravda u ovom slučaju bila je samo djelomična, a ubica braće Grgić i dalje je na slobodi.

Iako je prošlo skoro punih 17 godina od bombardovanja naselja Tešanjka u opštini Tešanj, još niko nije odgovarao za pogibiju devet i ranjavanje više desetina ljudi. Žrtve negoduju jer nisu procesuirani ni naredbodavci, ni izvršioci.

Tužilac Vladimir Vukčević je izjavio da je Ratka Mladića skrivao bivši načelnik generalštaba Nebojša Pavković. Biće saslušan i bivši direktor BIA-e Rade Bulatović. Tužilac nije otkrio ništa što nije bilo poznato.

Pred Osnovnim sudom Brčko Distrikta 12. juna je započeo glavni pretres u slučaju protiv Monike Karan Ilić, optužene da je počinila ratni zločin protiv civilnog stanovništa za vrijeme proteklog rata u Brčkom.

Pripadnici Vojske RS Franc Kos, Stanko Kojić, Vlastimir Golijanin i Zoran Goronja osuđeni su za zločine protiv čovječnosti na području Srebrenice 1995., ali ne i za genocid. Zašto ni u jednom slučaju Sud BiH nije presudio za genocid?

Kod nas, nažalost, umjesto vertikala uzdignutih upravo na dobrim ljudima koji su u međuvremenu postali još bolji, otvaraju se priče o genetskoj predodređenosti, o nacionalnoj ugrozi, o svjetskoj zavjeri..., piše Budo Vukobrat.

Hoće li suci ICTY-a donijeti drugačiji zaključak od sudaca Međunarodnog suda pravde u vezi genocida u BiH? To bi se moglo uskoro saznati nakon ovotjedne rasprave po Pravilu 98 bis na suđenju Radovanu Karadžiću.

Na Haškom sudu se protekli tjedan održala administrativna rasprava u slučaju protiv bivših šefova Državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića, kako bi se utvrdilo što još treba napraviti da bi se suđenje privelo kraju.

Identifikacija posmrtnih ostataka ubijenih tokom rata u Bosni i Hercegovine ide sporo, ocjenjuju porodice nestalih osoba, a za to okrivljuju doktore forenzike, za koje kažu da ne rade dobro svoj posao. Međutim, forenzičari kažu kako je problem nedostatak kadra iz te oblasti, ali i preopterećenost postojećih ljekara

Nedostatak dijaloga i društvene odgovornosti u suočavanju sa prošlošću ključni su faktor zašto se u Srbiji i Republici Srpskoj ni 20 godina poslije o opsadi Sarajeva ne govori otvoreno. Događaji u Bosni i Hercegovini 90-ih godina različito se tumače - i dok jedni temu rata i opsade glavnog bh. grada pokušavaju staviti pod tepih, drugi žele o njoj raspravljati.

Suđenje za zločine počinjene 1992. u logoru Dretelj kod Čapljine počeće 12. juna ove godine Zelenika, Herceg, Medić i Grubišić-Fejzić se nalaze u pritvoru od februara ove godine, dok je Buljubašić na izdržavanju kazne u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) u Zenici.

Na suđenjima za ratne zločine u BiH sudovi imaju mogućnost da za ista ili slična krivična djela izriču različite kazne jer se primjenjuju dva zakona – Krivični zakon BiH i Krivični zakon bivše Jugoslavije. Uprkos pokušajima da se zakonodavstvo ujednači, ova praksa će se nastaviti i ubuduće.

U BiH se još uvijek traga za 8.000 osoba. U udruženjima porodica nestalih kažu kako su svjesni da neka tijela nikada neće biti nađena, ali da im još teže pada činjenica da pojedini tužioci izbjegavaju da provedu proceduru identifikacije nestalih. Da se to, zaista, dešava, potvrđuju i u državnom tužilaštvu, koje je 2010. preuzelo nadležnost procesa ekshumacija.

Protekli tjedan na Haškom sudu tužiteljstvo je tijekom završnih riječi u postupku zatražilo doživotne kazne zatvora za Miću Stanišića, prvog ministra policije bosanskih Srba, te Stojana Župljanina, bivšeg načelnika Centra sigurnosnih službi (CSB) Banja Luka - zbog zločina policijskih snaga protiv građana hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.

Dvadeset godina nakon rata Institut za traženje nestalih traga za još 900 Prijedorčana. U ovom gradu, u kom su se desili neki od najstrašnijih zločina tokom rata u BiH, ubijeno je više od 3.000 građana nesrpske nacionalnosti. Odvođeni su i zatvarani u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm, gdje su sistematski mučeni, a veliki broj njih je ubijen. Ubijeno je preko 200 žena i 10 djevojčica iz ovog grada, a Prijedor je zauvijek izgubio svoju predratnu sliku.

Iako su još po hapšenju Ratka Mladića najavili istragu o tome ko je njemu, ali i ostalim haškim optuženicima omogućio da dugi niz godina izbegavaju pravdu, nadležni u Srbiji ni danas ne daju odgovore na to pitanje. Da će morati da rasvetle mrežu jataka upozorio ih je nedavno i glavni tužilac Serž Bramerc prilikom posete Beogradu.

U mjestu Bradina kraj Konjica obilježeno je 20 godina od ubistva 88 građana srpske nacionalnosti koje su počinili pripadnici ARBiH i HVO-a. Ubistva, progoni i pljačke srpskih civila na ovom području još nisu procesuirani.

Žalbeni postupak Lukića bliži se kraju nakon gotovo četiri godine od početka njihovog procesuiranja. Obojica rođaka žalila su se na visoke kazne zatvora koje im je prvostupanjsko vijeće dodijelilo.

Na dan kada je pred Haškim tribunalom počelo suđenje generalu Ratku Mladiću u Banjoj Luci je održana druga u ciklusu tribina posvećenih pitanju tranzicione pravde, koje organiziraju Centar za demokratizaciju i tranzicionu pravdu i Fondacija Friedrich Eebert.

U Banjoj Luci je 22. juna obilježeno 20 godina od smrti 12 beba koje su preminule u Kliničkom centru zbog nedostatka kiseonika, koji nije mogao da bude dopremljen u grad na Vrbasu zbog embarga na letove iznad BiH.

Na području Banje Luke i njene šire okoline u proteklom ratu smrtno je stradalo preko 400 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je osam katoličkih svećenika i jedna časna sestra. Od 70.000 Hrvata, koliko ih je do rata živjelo na tom području, danas ih ima dest puta manje.

Šest decenija vojnički život Bruna Zatlera, šefa Gestapoa u Beogradu u Drugom svetskom ratu, bio je tajna za porodicu Niman. Sve dok njegova kćerka Beata, koja je odrastala uz majčine priče o ocu heroju nije odlučila da istraži njegovu prošlost.

Odlukom Apelacionog vijeća Suda BiH Suda BiH da se poništi oslobađajuća presuda Gojku Kličkoviću i Mladenu Drljači iz 2010., biće ponovljeno suđenje za ratne zločine u Bosanskoj krupi.

„Rukovodstvo bosanskih Srba je odlučilo etnički očistiti dijelove Bosne i Hercegovine, a Mladiću je dalo mandat kako bi to proveo“, naveo je tužitelj Dermot Groome u uvodnoj riječi tužiteljstva na početku suđenja Ratku Mladiću.

Analiza koju je je nedavno provela mreža nevladinih organizacija u okviru projekta "Zajedno protiv torture" pokazala je da je tek 20 posto ispitanika koje se smatra žrtvom torture, uspjelo ostvariti prava kroz postojeću zakonsku regulativu

Na Haškom sudu završena je uvodna riječ tužiteljstva u slučaju protiv Ratka Mladića. Na kraju obraćanja tužiteljstvo je je izrazilo nadu kako će sud pružiti istinu o onome što je Mladić učinio „bosanskom narodu i njegovoj divnoj zemlji“.

U Memorijalnom centru Potočari majke Srebrenice okupile su se kako bi pratile početak suđenja Ratku Mladiću. I Sarajlije se prisjećaju granatiranja po direktnim naredbama Mladića tokom opsade grada.

Godinama se manipuliralo brojem poginulih vojnika JNA. Tuzlacima, koji su nastojali sve ovo vrijeme sačuvati multietničnost grada, najteže padaju političke manipulacije, kažu sagovornici.

Ni odvjetnici haških optuženika Ante Gotovine i Mladena Markača ni poznavatelji problematike ne žele špekulirati o rezultatu žalbene sjednice, ali vjeruju da postoji mogućnost smanjivanja kazni.

Posmrtni ostaci bošnjačkih civila strijeljanih prije 20 godina u Grapskoj do danas nisu pronađeni, a ljudi koji su se vratili u ovo selo kažu da je pomirenje moguće jedino kad odgovorni za ovaj zločin odgovaraju pred sudovima.

Želja organizatora je kroz crteže, dnevnike, odjeću ili igračke, pokazati saosjećanje prema ovoj tragediji, te prenijeti poruku da se ovakav zločin ne smije zaboraviti, niti ponovo desiti bilo gdje u svijetu.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serž Bramerc tokom trodnevne posjete BiH ukazao je na to da provedba Startegije o procesuiranju ratnih zločina u BiH treba da bude jedan od ključnih prioriteta države i njenog pravosuđa.

U Sudu BiH navode kako su im strane sudije pomagale prenoseći znanje iz međunarodnog prava, a advokati misle da su međunarodne sudije i tužioci pravili greške i da nisu imali impresivne biografije.

Milan Milošević je kao bivši djelatnik Državne bezbjednosti na zahtjev obrane optuženog Franka Simatovića napravio stručan izvještaj o obavljanju unutarnjih poslova i državne sigurnosti SFRJ i Srbije.

Dvojica policijaca optuženih za pomaganje u likvidaciji braće Bitići, Sreten Popović i Miloš Stojanović, po drugi put su oslobođeni krivice, uz obrazloženje da nema dokaza o njihovoj umešanosti u ubistva.

Pet dana nakon što je srpska vojska pobila njegovu porodicu, Amir Reko, oficir ARBiH, odlučio je svojim zarobljenicima spasiti živote. Više od 20 godina kasnije susreo se sa nekima od njih.

Obrana optuženog za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini, ponovno je zatražila odgodu suđenja koje bi trebalo započeti polovicom ovog mjeseca. No predraspravni sudac napomenuo je kako se ostaje pri planu.

Protekle sedmice održana je predraspravna konferencija na Haškom sudu u slučaju protiv Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u BiH. Kao novi datum početka suđenja sudsko vijeće je odredilo 16. maj.

Jedan od najdrastičnijih primjera su zločini u Novskoj nad srpskim civilima 1991.godine, čiji članovi porodica, umjesto naknade za smrt svojih najbližih, plaćaju državi visoke parnične troškove, zbog sramotno izgubljenih sudskih postupaka.

Željko Ivanović osuđen je pred Sudom BiH na 13 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti u Srebrenici u julu 1995. Sud nije uspio dokazati da je Ivanović imao genocidne namjere, kako se navodilo u optužnici Tužilaštva.

Udruženja koja se bave pitanjem ratnih zločina u Hrvatskoj, Srbiji i BiH dijele istu sudbinu. Ocjenjuju da bi proces traženja nestalih na ovim prostorima bio brži, da se u njega ne miješa politika.

Nakon što je nedavno kamenovan autobus sa posmrtnim ostacima vlaseničkih žrtava, ponovo se aktuelizira pitanje stanja u bh. društvu i 17 godina nakon rata. Šta radi policija, sudstvo i ostale institucije sistema?

Dokumentarni filmovi iz serijala „20 godina poslije“, koje je uradio Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje, a emitovao RFE/TV Liberty, prikazano je grupi mladih u Banjaluci, s idejom da otvori diskusije o prevazilaženju etničkih razlika.

U selu Trusina kod Konjica 16.aprila obilježena je 19. godišnjica stradanja Hrvata. U ovom zločinu, koji su počinili pripadnici Armije BiH, ubijeno je 18 civila i četiri pripadnika HVO-a, koji su se predhodno predali. Za ratni zločin u Trusini, Tužilastvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv šest osoba.

U sklopu ovogodišnjeg „Modula Memorija“ u Sarajevu je prikazan film Preživjeti Oradour, koji problematizira najveći masakr nad civilima u Francuskoj pod Njemačkom okupacijom tokom Drugog svjetskog rata.

Selo Ahmići u aprilu 1993. godine bilo je poprište najgoreg masakra u centralnoj Bosni. Devetnaest godina poslije 90 posto stanovnika vratilo se u selo. Mnogi u Ahmićima kažu da nije lako oprostiti, ali da se živjeti mora.

Asocijacija za sprečavanje nekažnjivosti napravila je izvještaj o problemima sa kojima se, 17 godina nakon kraja rata u BiH, suočavaju žrtve silovanja, seksualnog nasilja i torture, kao i porodice nestalih u periodu između 1992. i 1995. godine. Izvještaj je sačinjen u saradnji sa 11 udruženja žrtava sa područja cijele BiH, te nevladinih organizacija koje rade sa civilnim žrtvama rata.

Nakon deset dana pauze, haško suđenje Radovanu Karadžiću, optuženom za ratne zločine i genocid, nastavljeno je protekli tjedan svjedočenjem direktora Instituta Bosne i Hercegovine za nestale osobe Amora Mašovića.

Građani Sarajeva, a s njima i cijeli svijet - jer se mnoge lekcije za očuvanje mira mogu ovdje naučiti, obilježili su 20. godišnjicu opsade grada. Bila je najduža u istoriji modernog čovječanstva, trajala je 44 mjeseca, ili 1.425 dana.

Ljeto 1993. godine bilo je kobno za brojne civile hrvatske nacionalnosti grada Fojnica jer je veći dio njih, kada su počeli sukobi između Armije RBiH i HVO-a, morao napustiti ovaj grad. Oni koji su nisu uspjeli pobjeći ili su željeli ostati, prošli su teška mučenja u logorima, a neki su i ubijeni.

Videoarhiv genocida u BiH činit će 10.000 priča ljudi koji su preživjeli srebrenički genocid. Ova usmena audiovizuelna svjedočenja bit će dio dokumenatacije o genocide u Memorijalnom centru u Potočarima, ali i u muzejima holokausta širom svijeta.

Porodice poginulih RS pripremaju tužbu protiv Međunarodne komisije za traženje nestalih zbog sumnje da se skrivaju posmrtni ostaci pukovnika Armije BiH Avde Palića. To pitanje je inicirao predsjednik Organizacije porodice zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović.

„Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Tribunalom“ prvi je dokumentarac Haškog tribunala, napravljen u namjeri da građanima zemalja bivše Jugoslavije predoči činjenice koje su utvrđene u sudnicama Tribunala.

U prva četiri dana u aprilu 1992. Arkanovci i domaći pomagači ubili su najmanje stotinu civila, a prema podacima Udruženja „Povratak“, do 1995. u ovom gradu ubijeno je najmanje 500 civila. Dvije decenije kasnije skoro da niko nije odgovarao za zločine.

Duž centralne gradske ulice 6. aprila će biti postavljena 11.541 crvena stolica za svakog ubijenog Sarajliju od 1992.-1995. godine

Obrana bivšeg srbijanskog obavještajca Jovice Stanišića protekli tjedan je kao svjedoka dovela bivšeg britanskog veleposlanika u Beogradu, Sir Ivora Robertsa. On je obrani potvrdio kako se vodstvo bosanskih Srba, sa Radovanom Karadžićem na čelu, odmetnulo od svog kreatora Slobodana Miloševića, kojeg je nazvao - piromanom balkanskih ratova. Haško tužiteljstvo tereti Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića za organizaciju paravojnih jedinica i logističku pomoć hrvatskim i bosanskim Srbima tijekom čega su počinjeni brojni zločini.

Bosanskohercegovačka javnost, prvenstveno mediji, žrtve proteklog rata i nevladin sektor, ostali su šokirani Pravilnikom Suda Bosne i Hercegovine o pristupu informacijama suda.

O potrebi suočavanja sa prošlošću i cijeni koja se mora platiti kako bi se ostvarilo pomirenje i društvo u poratnom periodu krenulo naprijed, na tribini, održanoj u Banjoj Luci 23. marta, govorili su Žarko Puhovski, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, i bivši predsjednik RS Dragan Čavić.

Osim velikog križa koji opominje, ni po čemu se danas ne može naslutiti da je Ravno mjesto u kojem je počeo rat u BiH. Unatoč svim ratnim nedaćama, život se polako vraća u ovu općinu u hercegovačkom kršu.

Lider Radikala je u završnim riječima porekao optužbe tužiteljstva za zapovjednu odgovornost nad zločinima u Hrvatskoj, BiH, te Vojvodini, koje su počinili dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta.

U izvještaju Vijeća Evrope "Poslijeratna pravda i trajni mir u bivšoj Jugoslaviji" kao najveći problemi prepoznati su nekažnjavanje odgovornih za zločine počinjene devedesetih, te reparacije žrtvama rata.

Ako su prva ratna dejstva, pa i prve žrtve rata u BiH pale u selu Ravno, u RS prvim ratnim zločinom smatraju onaj koji se 26. marta 1992. dogodio u Sijekovcu. Tada su snage Hrvatske vojske upale u to mjesto i ubile devet srpskih civila.

Masovno silovanje žena je dio ratne strategije, pokazala su dosadašnja suđenja odgovornima i na domaćim i na međunarodnim sudovima. Najočitiji dokazi dolaze iz ratova vođenih 90-tih godina 20. stoljeća na prostoru Balkana, ali i Afrike.

Isplata penzija po novom Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju razljutila je borce Republike Srpske: nekima od njih mjesečna primanja umanjena su i do 250 maraka. Podržani pojedinim opozicionim partijama, borci su počeli izlaziti na ulice - traže povlačenje spornog zakona, kao i Zakona o pravima boraca, smjenu rukovodstva Boračke organizacije i resornog ministra.

Na haškom suđenju bivšim šefovima Državne bezbjednosti Srbije (DB) Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću protekli tjedan je svjedočio Goran Opačić, bivši specijalni policajac iz tzv. SAO Krajine u Hrvatskoj. On je kao svjedok Simatovićeve obrane dao iskaz preko videolinka iz Srbije

Nedavno je u Republici Srpskoj donesen zakon prema kojem će se ratna odšteta isplaćivati u obveznicama, a u Federaciji BiH je donesena odluka da se isplate prolongiraju. Oni koji su tužili kažu da to neće prihvatiti, a u konačnici su spremni i na zaplijenu državne imovine kako bi došli do svojih prava.

Haško tužiteljstvo zatražilo je proteklog tjedna 28 godina zatvora za vođu srbijanskih radikala Vojislava Šešelja, nakon što je tri dana iznosilo završne riječi. Tužiteljstvo je podsjetilo na brojne zločine dragovoljaca Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta, organiziranih za ratište u orkestraciji optuženoga.

Demokratski omladinski pokret poslao je inicijativu Predsjedništvu BiH i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku da se Srđan Aleksić odlikuje u skladu sa zakonima o odlikovanjima BiH i RS-a.

Suđenje za zločine nad Srbima u Bosanskoj Posavini je došlo u ćorsokak zbog nedostupnosti sedmorice optuženih dobojskom tužilaštvu, koje je i podiglo optužnice. Oni se nalaze u Republici Hrvatskoj, a zbog nepostojanja sporazuma o ustupanju predmeta ratnih zločina sa BiH, predmet se ne može voditi u Hrvatskoj.

Suđenje bivšim šefovima Državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću nastavilo se svjedočenjem umirovljenog pukovnika vojne sigurnosne službe Mladena Karana. On se kao svjedok obrane trudio umanjiti ulogu DB Srbije i optuženih u operaciji „Pauk“.

Spašavanje života u jeku napada na opkoljeni grad 1992. godine za Goraždane Memu Šetkića i Nedeljka Jevđevića je bio sasvim normalan i očekivan čin, nešto što se podrazumijeva. U zemlji u kojoj političari kreiraju ambijent u kojem se pomoć komšiji smatra nacionalnom izdajom, a ne primjerom suživota, Memo i Nedeljko ostaju anonimni Goraždani posvećeni vlastitim problemima i obavezama.

BiH je minama nazagađenija zemlja Evrope. 200.000 mina vreba sa oko 10.000 lokacija. Ljudske su žrtve neprocjenjiv gubitak, no u BiH zbog mina gube se i investitori, ispašta privreda, turizam...

Bivši logoraši iz reda bošnjačkog naroda sa područja opštine Livno podnijeli su Opštinskom sudu 56 tužbi protiv Federacije BiH kojima traže novčanu naknadu za vrijeme koje su proveli u zatvorima HVO-a 1993. i 1994. godine.

Srećko Herceg, Ivan Medić, Marina Grubišić - Fejzić i Ivan Zelenika osumnjičeni su da su u maju 1992. godine počinili ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i drugih mjesta, koji su bili protivzakonito zarobljeni u nečovječnim uslovima u logoru Dretelj.

Pažnju javnosti nedavno je zaokupio navodni sastanak predsjednika RS Milorada Dodika sa sinom haškog optuženika Ratka Mladića, na kojem se, kako su objavili neki mediji, razgovaralo o izdvajanju budžetskih sredstava za Mladićevu odbranu. Dodikov kabinet nije se oglasio ni da potvrdi ni da demantuje tu informaciju

Haško suđenje bivšim šefovima srbijanske Državne bezbjednosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženim za logističku pomoć hrvatskim i bosanskim Srbima koja je rezultirala počinjenjem zločina, nastavljeno je svjedočenjem Riste Šelovca, bivšeg pripadnika MUP-a Srbije i zapovjednika graničnog prijelaza između Srbije i Bosne i Hercegovine kod Bajine Bašte.

Kompletne optužnice Tužilaštva BiH i Brčko Distrikta neće više biti dostupne kao javni dokumenti i niko ih, osim stranaka u postupku, neće moći dobiti, odluka je Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

Zahtjev za ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, koji su u parlamentarnu proceduru uputili poslanici iz RS, nanovo je podigao političku prašinu u BiH. Uzaludni su i stav međunarodne zajednice da je neophodno postojanja pravosudnih institucija na državnom nivou

Protekli tjedan na Haškom sudu okončan je dokazni postupak na suđenju bivšeg pomoćnika za obavještajno-sigurnosne poslove zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Zdravka Tolimira.

Govor mržnje u bh. medijima danas se znatno manje koristi nego prvih poratnih godina. Stručnjaci ipak smatraju poražavajućim da je govor mržnje prisutan 17 godina od rata, te da bi situacija bila znatno drugačija da su novinari - ratni huškači odgovarali pred sudovima.

Priča iz dokumentarnog serijala „Dvadeset godina poslije“ govori o prijateljstvu trebinjskog imama Huseina efendije Hodžića sa lokalnim Srbima Božom i Mirom, koji su mu pomogli da obnovi džamiju uprkos svim pritiscima i protivljenju okoline.

Dok su se tokom sastanka na Jahorini predsjednici Srbije i Hrvatske - Boris Tadić i Ivo Josipović dotakli i teme nestalih, te logora za građane Hrvatske koji su bili na teritoriji Srbije, bh. trojac priliku nije iskoristio. A u logorima u Srbiji torure je doživjelo oko 800 bh. građana

Mina Jahić će narednog mjeseca napuniti 79 godina. ne bi bila ni po čemu posebna njena životna priča i malo ko bi znao za Minu iz Hrasnice. Ali, priznanje Hilari Klinton za ličnu hrabrost, koje je dobila u proljeće 2011. godine, ”izvelo” je Minu iz njena četiri zida

Protekli tjedan tijekom haške administrativne rasprave o zdravstvenom stanju, optuženi vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj optužio je britanske, američke i francuske tajne službe da ga se trude ubiti kako ne bi dobio izbore u Srbiji

Suđenje bivšim srbijanskim obavještajcima Državne bezbjednosti, DB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću nastavljeno je iskazom svjedoka obrane Ace Drače, bivšeg šefa benkovačke ispostave DB-a u tzv.SAO Krajini na pobunjenom području Hrvatske.

Uredba o boračkom dodatku koju je nedavno donijela vlada RS i Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca za cilj imaju uštede u budžetu a ne zaštitu i zbrinjavanje populacije na koju se odnose

Dosije Fonda za humanitarno pravo koji ukazuje na to da novopostavljeni načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković nije sprečavao ratne zločine na Kosovu uzdrmao je srpski establišment. U međuvremenu su navode Fonda demantovali iz vrha Ministarstva odbrane i Tužilaštva za ratne zločine.

I dok nevladine organizacije u Hrvatskoj traže sankcionisanje onih koji su silovali žene tokom rata u toj zemlji, one koje su silovane devedesetih godina prošlog vijeka u Bosni i Hercegovini danas nemaju pristup odgovarajućoj zdravstvenoj i psihološkoj podršci.

Širom Bosne i Hercegovine tokom januara su održane tribine o osnivanju ženskog suda za bivšu Jugoslaviju, poput onih koji već godinama postoje u Americi, Africi i Aziji. Ova inicijativa alternativni je pristup pravdi iz ugla onih koji su tokom ratova najviše patili

U BiH je postalo normalno da ocjene o radu pravosudnih institucija svako malo daju političari, a nije rijetkost da se sud o njihovom radu donosi na ulici, bez bilo kakvog stvarnog uvida u pravosudne predmete.

U očekivanju žalbene rasprave na presudu od 24 godine zatvora za Antu Gotovinu i 18 godina za Mladena Markača, zbog zločina nad civilima srpske nacionalnosti, na statusnoj konferenciji je žalbenog suca Theodora Merona najviše zanimalo zdravstveno stanje optuženih

Priča o Murizu Hurtiću iz dobojskog sela Grapska bio je često željan hljeba, i to tokom 11 mjeseci zatočeništva u nekoliko srpskih logora. 20 godina kasnije, u selu iz kojeg je odveden u zatočeništvo, živi i radi kao pekar.

Fondacija „Pomoć“, koja djeluje u okviru Boračke organizacije RS, osim inicijalnih sredstava iz prošle godine od 100.000 mraka, koje su dobili od entitetske Vlade, u 2012. godini neće imati sredstava za rad.

Protekli tjedan na haškom suđenju Zdravku Tolimiru, pomoćniku za sigurnost Ratka Mladića u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske u vrijeme napada na Srebrenicu, završeno je višednevno svjedočenje nevoljkog svjedoka optužbe – Dragomira Pećanca.

Radio Slobodna Evropa najavljuje početak prikazivanja video serijala "Dvadeset godina poslije" o životu u BiH dvije decenije nakon početka rata. Dvadeset desetomunutnih dokumentaraca, koje su producirali Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje i Mebius film iz Sarajeva, biće prikazani u našem sedmičnom televizijskom magazinu TV Liberty počevši od 22. januara

Razlozi zastoja u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH su prije svega neefikasnost u prebacivanju predmeta i nepostojanje liste prioriteta, a najveća odgovornost je na tužilaštvima, smatraju predstavnici domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija.

Stav Beograda je da je međusobno povlačenje tužbi za genocid najbolji način za rešavanja problema. To bi stvorilo osnov za rešavanje bitnih pitanja koji opterećuju odnose Srbije i Hrvatske.

Nakon zimske pauze na Haškom sudu je, svjedočenjem zaštićenog svjedoka, nastavljeno suđenje srbijanskim obavještajcima, bivšim čelnicima Državne bezbjednosti, DB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću

Udruženja logoraša i porodica poginulih su ogorčeni činjenicom da je Vinko Martinović pušten nakon odslužene dvije trećine zatvorske kazne i upozoravaju da ovakve presude postaju pravilo kada su u pitanju ratni zločinci

Prijeratni stanovnici koji su se vratili u Derventu, ali i oni koji su ostali, pokušavaju dati svoj doprinos u procesu pomirenja i to održavanjem kulturnih manifestacija, sportskih turnira i svakodnevnim druženjima

Srebrenicu predstavnici vlasti posjećuju samo 11. jula kada se obilježavaju godišnjice genocida. Nakon toga oni, ali i porodice žrtava, vraćaju se u mjesta u kojima danas žive. Oni, koji ostaju, pokušavaju na sve moguće načine da Srebrenici vrate predratni sjaj.

Pravosudne institucije BIH 2007. osudile su Radovana Stankovića na 20 godina zatvora zbog zločina u Foči. Nepuna dva mjeseca od pravosnažne presude, Stanković je pobjegao iz zatvora upravo u Foči, a već četiri i po godine za njim se traga.

Čelnici nove vlasti u Hrvatskoj najavljuju kako bi, pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, mogla povući tužbu za genocid protiv Srbije,ukoliko se riješe otvoreni sporovi izmedju dvije države

Državni sud je tokom 2011. osudio 33 osobe za ratne zločine počinjene u različitim dijelovima BiH na ukupno 436 godina zatvora. Četvorica optuženih su pravosnažno oslobođena krivice zbog zločina u Kazneno-popravnom domu “Kula” u Istočnom Sarajevu i Zvorniku