BBC (prevela Ena Stevanović)
Bivši zapolenik CIA-e koji je odao pojedinosti američkog strogo povjerljivog nadzora telefonskih poziva i komunikacije na internetu je nestao iz hotela u Hong Kongu.
Dvadesetdevetogodišnji Edward Snowden se u ponedjeljak odjavio iz hotela. Niko ne zna gdje je, ali sumnja se da je još uvijek u Hong Kongu.
Prošle sedmice se saznalo da su američke agencije skupljale milijune telefonskih poziva i da su pratile komunikaciju na internetu. Glasnogovornik Američkog ureda nacionalnih obavještajnih službi je rekao da je slučaj proslijeđen Ministarstvu pravosuđa kao krivično djelo.
U međuvremenu je više od 30 hiljada osoba potpisalo peticiju koja je objavljena na web stranici Bijele kuće i u kojoj se zahtijeva pomilovanje Snowdena.
Međutim, anketa koju je sproveo Washington Post pokazuje da većina Amerikanaca smatra da je praćenje telefonskih poziva prihvatljivo ukoliko ima za cilj borbu protiv terorizma.
Hongkogški javni servis je potvrdio da se Snowden u ponedjeljak odjavio iz hotela Mira. Novinska agencija Reuters izvještava da je osoblje hotela potvrdilo da je Snowden napustio hotel u podne po lokalnom vremenu
Novinar Guardiana Ewen MacAskill je rekao BBC-ju da smatra da se Snowden još uvijek nalazi u Hong Kongu. Kina ima ugovor o izručenju sa SAD-om iako analitičari tvrde da bi Peking blokirao svaki pokušaj izručenja Snowdena te da bi se proces odugovlačio mjesecima.
Britanski Guardian je na njegov vlastiti zahtjev otkrio da je Snowden izvor curenja informacija. Smatra se da je on 20.maja ušao u Hong Kong. Standardna viza za američke državljane traje 90 dana.
Curenje informacija je uzrokovalo transatlantske političke posljedice zbog tvrdnji da je Britanska elektronska nadzorna agencija GCHQ koristila američki sistem za špijunažu britanskih državljana.
Ministar vanjskih poslova William Hague je otkazao put u Washington kako bi se u ponedjeljak obratio britanskom parlamentu i opovrgnuo navedene tvrdnje.
Guardian je opisao Snowdena kao bivšeg CIA-inog tehničkog asistenta kojeg trenutno zapošljava Booz Allen Hamilton, firma koju je angažovala Nacionalna agencija za sigurnost (NSA).
On je rekao medijima da je "NSA izgradila infrastrukturu koja omogućava praćenje gotovo svakoga. S ovom mogućnošću većina informacija se obrađuje bez ciljanja.“
"Ne želim živjeti u društvu koje radi ovakve stvari. Ne želim živjeti u svijetu u kojem se snima sve što kažem i radim,“ rekao je Snowden.
Bijela kuća bze komentara
Snowden smatra da nije počinio nikakav zločin: "Svjedoci smo mnogih kriminalnih radnji koje je počinila vlada. Licemijerno je podizati ove optužbe protiv mene.“
No, priznao je da bi mogao završiti u zatvoru i da strahuje za ljude koji ga poznaju.
U izjavi za medije firma Booz Allen Hamilton je potvrdila da je Snowden bio njihov zaposlenik manje od tri mjeseca.
„Ukoliko su tačne, ovakve aktivnosti predstavljaju tešku povredu našeg Kodeksa i ključnih vrijednosti naše firme,“ kaže se u izjavi.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, Jay Carney, američki tajnik za medije je iz Bijele kuće rekao da ne može komentirati slučaj Snowden jer je istraga još uvijek u tijeku.
Prvo curenje informacija se desilo u srijedu navečer kada je Guardian izvijestio da je Američki tajni sud naredio telefonskoj kompaniji Verizon da preda Nacionalnoj agenciji za sigurnost milijune zapisa telefonskih poziva.
Ti podaci uključuju brojeve telefona obje strane, vrijeme, trajanje i lokaciju poziva.
U četvrtak su i Washington Post i Guardian izvijestili da se NSA direktno prikačila na servere devet internet kompanija uključujući Facebook, Google, Microsoft i Yahoo kako bi pratila protok informacija na internetu uz pomoć programa pod nazivom Prism.
Sve navedene internet kompanije su odbile priznati da su Američkoj vladi dale pristup svojim serverima.
Prikupljeni podaci se koriste za praćenje stranih državljana koji su osumnjičeni za terorizam ili špijunažu. NAS također prikuplja ispise telefonskih poziva američkih državljana, ali navodno ne snimaju sadržaj njihovih poziva.
Iz ureda Jamesa Clappera, direktora Nacionalne obavještajne službe se navodi da su informacije prikupljene u Prismu dobivene uz saglasnost tajnog Stranog obavještajnog suda za nadror.
Prism je autoriziran izmjenama Američkog zakona o nadzoru za vrijeme mandata predsjednika Georgea W. Busha, a prošle godine ga je obnovila i administracija predsjednika Baracka Obame.
Obama je branio programe nadzora uvjeravajući Amerikance da niko ne prisluškuje njihove telefonske pozive.
Bivši zapolenik CIA-e koji je odao pojedinosti američkog strogo povjerljivog nadzora telefonskih poziva i komunikacije na internetu je nestao iz hotela u Hong Kongu.
Dvadesetdevetogodišnji Edward Snowden se u ponedjeljak odjavio iz hotela. Niko ne zna gdje je, ali sumnja se da je još uvijek u Hong Kongu.
Prošle sedmice se saznalo da su američke agencije skupljale milijune telefonskih poziva i da su pratile komunikaciju na internetu. Glasnogovornik Američkog ureda nacionalnih obavještajnih službi je rekao da je slučaj proslijeđen Ministarstvu pravosuđa kao krivično djelo.
U međuvremenu je više od 30 hiljada osoba potpisalo peticiju koja je objavljena na web stranici Bijele kuće i u kojoj se zahtijeva pomilovanje Snowdena.
Međutim, anketa koju je sproveo Washington Post pokazuje da većina Amerikanaca smatra da je praćenje telefonskih poziva prihvatljivo ukoliko ima za cilj borbu protiv terorizma.
Hongkogški javni servis je potvrdio da se Snowden u ponedjeljak odjavio iz hotela Mira. Novinska agencija Reuters izvještava da je osoblje hotela potvrdilo da je Snowden napustio hotel u podne po lokalnom vremenu
Novinar Guardiana Ewen MacAskill je rekao BBC-ju da smatra da se Snowden još uvijek nalazi u Hong Kongu. Kina ima ugovor o izručenju sa SAD-om iako analitičari tvrde da bi Peking blokirao svaki pokušaj izručenja Snowdena te da bi se proces odugovlačio mjesecima.
Britanski Guardian je na njegov vlastiti zahtjev otkrio da je Snowden izvor curenja informacija. Smatra se da je on 20.maja ušao u Hong Kong. Standardna viza za američke državljane traje 90 dana.
Curenje informacija je uzrokovalo transatlantske političke posljedice zbog tvrdnji da je Britanska elektronska nadzorna agencija GCHQ koristila američki sistem za špijunažu britanskih državljana.
Ministar vanjskih poslova William Hague je otkazao put u Washington kako bi se u ponedjeljak obratio britanskom parlamentu i opovrgnuo navedene tvrdnje.
Guardian je opisao Snowdena kao bivšeg CIA-inog tehničkog asistenta kojeg trenutno zapošljava Booz Allen Hamilton, firma koju je angažovala Nacionalna agencija za sigurnost (NSA).
On je rekao medijima da je "NSA izgradila infrastrukturu koja omogućava praćenje gotovo svakoga. S ovom mogućnošću većina informacija se obrađuje bez ciljanja.“
"Ne želim živjeti u društvu koje radi ovakve stvari. Ne želim živjeti u svijetu u kojem se snima sve što kažem i radim,“ rekao je Snowden.
Bijela kuća bze komentara
Snowden smatra da nije počinio nikakav zločin: "Svjedoci smo mnogih kriminalnih radnji koje je počinila vlada. Licemijerno je podizati ove optužbe protiv mene.“
No, priznao je da bi mogao završiti u zatvoru i da strahuje za ljude koji ga poznaju.
U izjavi za medije firma Booz Allen Hamilton je potvrdila da je Snowden bio njihov zaposlenik manje od tri mjeseca.
„Ukoliko su tačne, ovakve aktivnosti predstavljaju tešku povredu našeg Kodeksa i ključnih vrijednosti naše firme,“ kaže se u izjavi.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, Jay Carney, američki tajnik za medije je iz Bijele kuće rekao da ne može komentirati slučaj Snowden jer je istraga još uvijek u tijeku.
Prvo curenje informacija se desilo u srijedu navečer kada je Guardian izvijestio da je Američki tajni sud naredio telefonskoj kompaniji Verizon da preda Nacionalnoj agenciji za sigurnost milijune zapisa telefonskih poziva.
Ti podaci uključuju brojeve telefona obje strane, vrijeme, trajanje i lokaciju poziva.
U četvrtak su i Washington Post i Guardian izvijestili da se NSA direktno prikačila na servere devet internet kompanija uključujući Facebook, Google, Microsoft i Yahoo kako bi pratila protok informacija na internetu uz pomoć programa pod nazivom Prism.
Sve navedene internet kompanije su odbile priznati da su Američkoj vladi dale pristup svojim serverima.
Prikupljeni podaci se koriste za praćenje stranih državljana koji su osumnjičeni za terorizam ili špijunažu. NAS također prikuplja ispise telefonskih poziva američkih državljana, ali navodno ne snimaju sadržaj njihovih poziva.
Iz ureda Jamesa Clappera, direktora Nacionalne obavještajne službe se navodi da su informacije prikupljene u Prismu dobivene uz saglasnost tajnog Stranog obavještajnog suda za nadror.
Prism je autoriziran izmjenama Američkog zakona o nadzoru za vrijeme mandata predsjednika Georgea W. Busha, a prošle godine ga je obnovila i administracija predsjednika Baracka Obame.
Obama je branio programe nadzora uvjeravajući Amerikance da niko ne prisluškuje njihove telefonske pozive.
