Dostupni linkovi

logo-print

Vijeće za štampu i onlajn medije BiH, još prije početka aktualne predizborne kampanje, pokrenulo je akciju Stop – govor mržnje, usmjerenu prema suzbijanju jezika mržnje na internetskim portalima. O kampanji i tome je li manje govora mržnje u medijima za RSE govori Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća.

RSE: Vi iz Vijeća za štampu, pokrenuli ste, hvale vrijednu kampanju, a po svemu sudeći sa debelim razlogom. Pa da odmah razjasnimo, šta je osnovni cilj ove akcije?

Ljiljana Zurovac: Puno je monitoringa medija oko izvještavanja u predizbornom vremenu. Vijeće za štampu se odlučilo da gleda onu drugu stranu, kako građani reagiraju, posebno u onome što su komentari ispod članaka na web portalima. Znači, ono što se zove komentar i slobodan govor ili sloboda izražavanja, na koji način se koristi ili bolje reći, na koji način se zloupotrebljava. Ta druga strana je jako važna za vidjeti jer pokazuje i puls ovog naroda, koji, ako se krije iza nekog nadimka ili misli da njegov identitet ne može biti otkriven, pokazuje svoje pravo, ili mišljenje ili stavove, ili mu je to nekakav ventila da iskaže svoje nezadovoljstvo. Sa druge strane, željeli smo na neki način pripomoći, koliko se to može, i urednicima web portala, koji muku muče upravo sa održavanjem onoga što je balans između slobode izražavanja i davanja prostora građanima da slobodno izraze svoje mišljenje u nekoj, trebalo bi da bude, konstruktivnoj diskusiji u tim komentarima, ali i da uklanjaju komentare sa sadržajima govora mržnje, diskriminacijskog govora ili neprimjerenih riječi, psovki, vrijeđanja i svega drugog.

RSE: Kako bi to sve tehnički trebalo da izgleda?

Ljiljana Zurovac: Tehnički to izgleda tako da imamo svoj znak, Stop -govor mržnje, uz rečenicu koju postavljamo kao edukacijsku rečenicu ili informaciju građanima koji uglavnom ne znaju da govor mržnje ne potpada pod slobodu govora, te da je govor mržnje i diskriminacijski govor krivično djelo u BiH, kao i u cijeloj Evropi. U BiH, prema Krivičnom zakonu svako ko raspiruje ili postavlja govor mržnje, može biti krivično gonjen, i treba da bude krivično gonjen. Iskreno se nadamo da će, i policijske agencije i Tužilaštvo, biti vredniji kada je u pitanju podizanje krivičnih prijava protiv osoba koje postavljaju govor mržnje jer govor mržnje nije ni malo naivna stvar. To nije samo ventil za ispucavanje nezadovoljstva, to je huškanje, to je podgrijavanje nekakvih temperatura, koje nam nikako ne trebaju u BiH, u ovako osjetljivoj situaciji, i politički i ekonomski nestabilnoj, u totalnom negativnom znaku svega što se događa.

RSE: Na svim portalima, ili barem na većini njih, je naznačeno kako urednici ne snose odgovornost za sadržaj. Ova ograda ih međutim ne oslobađa obaveze da brišu uvredljive i poruke mržnje, je li tako?

Ljiljana Zurovac: Apsolutno. Urednik nije odgovoran za ono što će neko postaviti u tom slobodnom prostoru, koji na sreću imamo u BiH, slobodni prostor na Internetu za izražavanje. Urednik nije odgovoran u trenutku kada neko napiše neprimjeren komentar, ali jeste odgovoran da ukloni sadržaje sa govorom mržnje i diskriminacijskim govorom i da upozori osobu, ili osobe, koje to rade. Mi smo u ovih par sedmica, koliko radimo te komentare na komentare, uz registraciju da je to govor mržnje i da ne treba na taj način niko da se izražava, primijetili da ima dosta osoba koje se ponavljaju, njihovi nadimci ili stil izražavanja. Na jako puno portala pojavljuju se isti sa potpuno istim komentarima, sadržajima govora mržnje ili diskriminacijsko huškačkog govora. Očito je da postoje grupe ljudi koje su dobile zadaću da to rade, ili to rade iz nekog svog zgubidanluka, ali u svakom slučaju, šta god da je razlog, nije niti naivno, niti se treba ignorirati.

Mi potpuno shvaćamo situaciju u redakcijama na web portalima, to su uglavnom male redakcije sa malo novinara, koji jedva pristižu uraditi ono što je editorijal i novinarski sadržaj i ne mogu angažirati dosta ljudi koji bi trebali dežurati 24 sata, skidajući i kontrolirajući komentare. Veliki broj urednika web portala jesu u ovom predizbornom periodu napravili neke ograde, ili pokušali sebi pomoći time, da su ispod nekih osjetljivih tekstova zabranili komentiranje ili su napravili poseban pristup da bi se registriralo da se postavi komentar. Napravili su pred-administiranje. Znači, dok se ne postavi komentar, on čeka na odobrenje. Pokušali su napraviti što je moguće više ograda od onoga što bi se moglo dogoditi. Ima nekoliko web portala koji se definitivno ističu, i masom komentara i masom komentara sa neprimjerenim sadržajima, tako da naši monitori imaju pune ruke posla.

RSE: Kod nas ima podosta sporenja šta jeste, a šta nije govor mržnje. Različiti ljudi i različiti urednici, uz taj izgovor, mogu, sa manje ili više entuzijazma, prilaziti reduciranju sumnjivih sadržaja.

Ljiljana Zurovac: Nema tu dileme šta je govor mržnje. Sve što je huškački govor protiv osoba ili grupacija na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, na rodnoj osnovi, diskriminacijski govor, to je govor mržnje. Ako se poziva na klanje ili uništavanje jedne određene nacije, ako se poziva ponovno na rat u BiH, čega ima vrlo često, na žalost, ako se diskriminiraju osobe zato što su LGBT, ili što su žene, čak i toga ima, onda tu nije sporno da li je to diskriminacija, huškanje ili govor mržnje. Ljudi često miješaju ili poistovjećuju uvrede sa govorom mržnje. Uvreda nije govor mržnje. Uvreda je nešto što se lično može doživjeti kao uvreda, ili ne mora, zavisno od osobe kako doživljava određene stvari. Psovka također nije govor mržnje, psovka je samo nepristojno izražavanje. Na žalost imamo jako puno nepristojnog izražavanja i u svemu tome definitivno nije teško odrediti šta to jeste, a šta nije govor mržnje.

RSE: Tu smo u nivou ovog eksplicitnog izričaja, međutim kod nas ima dosta formula i uobičajenih načina da se govor mržnje kaže, a da to gledano iz vana ne izgleda tako.

Ljiljana Zurovac: Da, ali ako neko hoće na svom portalu da zadrži govor mržnje, on će ga zadržati iz nekog svog razloga. Mislim da ni jedna inteligentna osoba, koja želi profesionalno raditi svoj posao, a ako neko počne da radi nešto što je medij i što je davanje informacija u javnost, valjda bi trebao da radi to profesionalno, neće pristati na to. Ako hoće to da uradi, onda će naći hiljadu izlika da to uradi. Ono što nama nedostaje u BiH, za razliku od zemalja u okruženju, koje su već počele drastično reagirati na takvo izražavanje u medijima kod govora mržnje, pa čak i na socijalnim mrežama, je veća aktivnost policije i tužilaštva. Kada bi smo imali nekoliko javnih krivičnih prijava i kada bi smo imali presude protiv osoba koje šire govor mržnje i te kako bi se onda ljudi zamislili i pitali da li to hoćemo postavljati ili ne.

Ima zanimljivih komentara na naš komentar, Stop - govor mržnje, ovaj sadržaj je neprimjeren i izražavanje govora mržnje nije sloboda govora ili govor mržnje je krivično djelo. Neki ljudi kažu da smo u pravu i priznaju da su pogriješili. Ima naravno i govora koji je toliko nepristojan. Ponekada građanin, govori drugome, da mu je bolje da skine taj komentar, upozori na post od Vijeća za štampu da je govor mržnje krivično djelo. Znači različite su reakcije. U svakom slučaju, nije ova kampanja prošla, a da nije bila zapažena, i to još uvijek traje. Trudimo se da ponukamo ljude da razmišljaju o tome, da znaju kada nešto postave, bez obzira što su anonimni u tom trenutku, oni zapravo nisu nevidljivi i njihov identitet se može vrlo lako otkriti. Mogu biti vrlo lako biti krivično procesuirani. Treba dobro da razmisle šta rade.

RSE: Da, kod nas, na žalost ima dosta ljudi, posebno ovih mlađih kolega, koji misle da se radi o ograničavanju sloboda. Nikako da shvate da, ako je prava i istinska sloboda, ona mora imati i svoju drugu stranu, dakle odgovornost za napisanu ili izgovorenu riječ.

Ljiljana Zurovac: Upravo tako, ne postoji apsolutna sloboda. Sloboda jedne osobe, završava tamo gdje se počinje kršiti sloboda druge osobe, a to se upravo radi govorom mržnje ili huškačkim govorom. Naravno da je svakome jasno da u ovakvom predizbornom vremenu postoje strane koje angažuju određene ljude da potpiruju, da podižu vatru, da pišu koješta. Ali nije samo dovoljno reći, da to je sada, to će proći. To naravno stvara uznemirenje i kada čovjek čita, ili ako hoće, da kao slobodnomisleće biće, komentira i učestvuje u toj diskusiji, jednostavno mu se zgadi kada vidi sve te stvari i misli - kakvi to grozni ljudi žive oko nas, koji mogu ovakve stvari napisati. Naravno da to opterećuje i poništava i ono što je izgled web portala, kao medija. Upravo zato računamo na ono što je profesionalno u svakom novinaru ili uredniku na web portalu, da će se itekako boriti protiv toga. Šta ćemo uraditi i šta će nam takvi ljudi uraditi? Uraditi će nam to da ćemo izgubiti slobodu izražavanja koju imamo u BiH, a kojom se mnoge zemlje ne mogu pohvaliti.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG