Dostupni linkovi

logo-print
Potpredsjednik Federacije BiH i predsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH Svetozar Pudarić krajem oktobra ove godine pokrenuo je inicijativu za podizanje spomen obilježja građanima Sarajeva koji su tokom rata ubijeni i bačeni u jamu "Kazani" na Trebeviću kod Sarajeva.

Inicijativu je nedavno predao Gradskoj upravi, koja će nakon provedene procedure donijeti odluku o ovom spomen obilježju. Predlagač Pudarić se nada da će se istovremeno rasvijetliti sve okolnosti ove tamne mrlje u odbrani Sarajeva.

Inicijativa ne umanjuje nimalo sve one koji su stali u redove odbrane BiH na osnovu Platforme Predsjedništva iz 1992. godine, a protiv etničke podjele, protiv izgradnje tri odvojena društva, ističu u saopštenju iz Kuće Ljudskih prava.
Ideja o podizanju spomen obilježja na Kazanima ubijenim građanima Sarajeva - nije od juče, kaže Svetozar Pudarić, dodajući da njegova sadašnja pozicija - potpredsjednika Federacije, daje autoritet institucije onom što on osjeća kao čovjek.

„Ne radi se o nečemu što je plod trenutne inspiracije, neke ad hok odluke sračunate na izazivanje bilo kakve kratkotrajne pažnje, vezane za bilo koju ličnost ili nešto, nego radi se o tome da su se stekli svi uvjeti da ja pokrenem tu inicijativu“, pojašnjava Pudarić.

Prema njegovim rečima, dosadašnja podrška inicijativi je dobra samim tim što nema javnog odbijanja ili osporavanja.

„Kad saberete ko i na koji način je dao podršku i ko se nije suprotstavio, onda vidite da je društvena svijest dostigla taj nivo danas i u Sarajevu i u Federaciji BiH i u Kantonu Sarajevo da o nekim stvarima i dešavanjima iz prošlog rata, koja su ranije izazivala prije svega emocionalne reakcije ili gdje su emocije zloupotrebljavane u političke svrhe, sazrela u toj mjeri da možemo vrlo sabrano i dogovorno razgovarati i o stvarima koje nas ne čine ponosnim koliko nas sama odbrana BiH možda čini ponosnim“, kaže sagovornik RSE.

Građani Sarajeva bačeni u jamu Kazani stradali su od ruke pripadnika 10. brdske brigade Armije Republike BiH, pod komandom Mušana Topalovića Cace. Još uvijek ne postoji zvaničan podatak o broju ubijenih.

Javna osuda svakog zločina neophodna

Prema dostupnim informacijama, iz jame su izvučeni posmrtni ostaci tridesetak osoba, od kojih je jedva trećina identifikovana. Podizanje spomenika nedužnim žrtvama biće čin javne osude.

„Želim da izvršimo ljudski čin saosjećanja i onu obavezu koju imamo – sjećanja na žrtve koje su pobili zločinci koji su tada nosili uniformu vojske koja je branila grad. I da se nikakvi zločinci ne mogu sakrivati iza desetina hiljada drugih koji su branili svoj grad, koji su branili antifašističke vrijednosti od navale fašizma devedesetih godina prošlog stoljeća. To je suštinska poruka koju mi moramo poslati. Kao što danas imate desetine ploča i obilježja nevinim žrtvama, na isti način mi smo dužni da obilježimo i one žrtve koje ne smijemo izbrisati - jer ukoliko ih budemo pokušavali izbrisati, kao što su dosad neki pokušavali raditi, mi dovodimo u pitanje i karakter same odbrane i BiH i Sarajeva. Ne može za mene biti heroj onaj ko je ušao u kuću Ristovića u Velešiće i pobio cijelu familiju. Ne može Sarajevo zaboraviti da se to desilo. Ne može heroj biti onaj ko je ubio dvoje djece snajperom dok su se igrala na Grbavici za vrijeme rata. I taj ne može biti heroj“, ističe Pudarić.

Svetozar Pudarić (prvi s desna) uz Mirsada Kebu i Živka Budimira

Svetozar Pudarić (prvi s desna) uz Mirsada Kebu i Živka Budimira

Ideju je podržala Kuća ljudskih prava izražavajući stav da je "agonija kroz koju BiH prolazi tokom poslijeratnih godina dijelom posljedica nespremnosti vlasti da se suoči sa istinom i odgovornošću vezano za ratna zbivanja".

„Ako ova inicijativa otvori taj proces, a ja se nadam da hoće, ako se ova podrška koja je dosad data pretvori u preispitivanje, ako rodi razgovor o prošlosti i rješavanje brojnih drugih, sada zatrpanih ili skrivenih, naizgled sitnih, a ustvari krupnih istina, onda i ova incijativa ima smisla. Ona nije ni jednokratna, niti treba da završi time što će ta ploča biti postavljena tamo. To neće umanjiti, niti promijeniti karakter rata u BiH. To neće umanjiti vrijednost borbe za očuvanje ZAVNOBiH-ovskog duha BiH. To ne umanjuje nimalo sve one koji su stali u redove odbrane BiH na osnovu Platforme Predsjedništva iz 1992. godine, a protiv etničke podjele, protiv izgradnje tri odvojena društva. I ko god pokušava da izvrši takvu vrstu zamjene teza je ustvari onaj koji je otpočetka zagovarao i etničku podjelu i tri odvojena društva i razgradnju BiH kakva postoji generacijama“, navodi se u saopštenju koje su povodom inicijative poslali javnosti.

U Kantonalnom sudu u Sarajevu u toku je, treće po redu, suđenje Samiru Bejtiću, bivšem pripadniku 10. brdske brigade, koji se tereti da je počinio ratni zločin protiv stanovništva, te pomagao u ubistvima počinjenim na lokalitetu Kazani tokom 1992. i 1993. godine u Sarajevu. Bejtiću je prvo izrečena kazna od 14 i po godina zatvora.

Za krivično djelo ubistvo, a ne zločin nad civilima, izrečene su presude i za 14 drugih pripadnika 10. brdske brigade - većini je konačna presuda izrečena 1996. godine u tadašnjem Višem sudu u Sarajevu.

Kazne zatvora su se kretala od 10 mjeseci do šest godina. Mušan Topalović zvani Caco, bivši komandant 10. brdske brigade Armije BiH, ubijen je u oktobru 1993. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG