Dostupni linkovi

logo-print
Nedavni reizbor Therodora Merona na mjesto predsjednika Haškog Tribunala, za žrtve u BiH predstavlja opasnost da pravda neće biti zadovoljena. Mišljenje je to kojeg dijele i analitičari u BiH. Tim prije što je Meronovo predsjedavanje obilježeno skandalima, uključujuči i optužbe za političko donošenje presuda, ali i sumnju za prenošenje informacija američkim diplomatama.

Predsjednica Društva za ugrožene narode u BiH Fadila Memišević navodi da je bilo više razloga da Meron ne bude ponovo izabran za predsjednika Suda.

„Kada je oslobodio i Perišića, onda je zbilja bila jedna kulminacija nezadovoljstva. To je bio razlog, posebno poslije pisma Majki Srebrenice, njih šest hiljada, poslanog Ban Ki-moonu i Tribunalu, za zahtjev za njegovu smjenu. To je bilo prije mjesec dana i – evo kakav je rezultat. Ogorčeni smo, naravno, jer njegov reizbor je ona "tačka na i" da zbilja Tribunal gubi definitivno svoju vjerodostojnost“, kaže Memišević.

Istrage u Meronovom slučaju, ni u vezi s navodima o njegovoj pristrasnosti i nepoštivanju suda zbog korespondencije slične onoj za koju se istražuje Del Ponte, a koja je također objavljena na WikiLeaksu, neće biti.
Theodor Meron

Theodor Meron


„Nije bilo nikakvih zahtjeva za formiranjem takve komisije i ja nemam informacija da bi se takva komisija trebala imenovati u ovom trenutku“, navodi glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska.

Prema diplomatskoj depeši Meron je 2003. godine tražio od američkih diplomata da se suprotstave produženju mandata tužiteljice Carle del Ponte, izražavajući pri tom zabrinutost u vezi s njezinim učinkom. Ono što je dodatno izazvalo ogorčenje jeste činjenica da se istraga nije pokrenula po zahtjevu žrtava srebreničkog genocida da se ispita njena uloga u uništavanju artefakata, navodi Memišević.

„Ignoracija žrtava je jedan dodatni balans ovom Tribunalu. Žrtve su u njega izgubile povjerenje, bez obzira što je Tribunal uradio puno. Međutim, ovaj finiš – zbilja, bojim se da će biti katastrofa.“

Uz navodno korištenje uticaja i nesposobnih sudija kako bi se donijele odgovarajuće presude, žrtve ne vjeruju u pravdu koju im, kažu, Meron neće donijeti. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović nije zadovoljan ni njegovim reizborom:

„Mi smo tražili da Meron bude smijenjen iz razloga što se pojavljuju razne informacije, te Harhoff sa svojim pismom, te neuračunjljivost suca iz Turske, međutim on je ostao. Mislim da neće on biti osoba koja može donijeti pravdu, pogotovo što pokušava uvesti da se ne kažnjava komandna odgovornost već maltene samo izvršioci određenog djela.“


Profesor međunarodnog prava Zarije Seizović navodi kako je u slučaju Del Ponteove bilo ko mogao zatražiti istragu ukoliko se sumnja da je prekršila statut Tribunala ili postupila nečasno u nekom od svojih postupaka. Ali, u pogledu reizbora Merona postavlja pitanje je li njegovo treće imenovanje u skladu s pravilima države iz koje dolazi s obzirom da ima 83 godine, te je li sposoban u narednih šest godina obavljati ovu funkciju. Što se njegovog reizbora tiče zbog jasno preciziranih uslova tu nema ništa sporno, navodi Seizović, ali:

„Sporno je što su kredibilitet i autoritet sudije uzdrmale određene dileme, odnosno njegovi postupci koji su izazvali burne rasprave, na primjer – oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Međutim, kao sudija, on po svojoj savjesti može da glasa kako hoće. Da li je on uticao na sudsku presudu i da li utiče kao svojevrstan agent, odnosno predstavnik američke vlade, mi to nikada ne znamo. Što se tiče pisma kojeg je uputio Frederik Harhoff, on je istakao da su postojale neke političke i institucionalne greške odnosno interesi i pritisci koji su uticali na sudiju Theodora Merona da postupa onako kako je postupao, ali sve je to onako teško dokazati. Međutim, ako se dokaže, nema smetnje da se to na određeni način procesuira, uz napomenu da sudije uživaju imunitet funkcionera Ujedinjenih naroda.“

Meron je, upravo zbog medijskih napisa i činjenice da je mnoge stvari teško dokazati, pod hipotekom koja bi mogla uticati na doživljaj pravde kada Tribunal okonča svoj rad.

Dokaz politiziranosti i Tužiteljstva i tribunala

Ponovni Meronov izbor jako je bitan i za Hrvatsku, kaže dobar poznavalac haške problematike Denis Romac. Prije svega zbog toga što je upravo Theodor Meron u sudjenju hrvatskim generalima za Oluju skinuo takozvani „zločinački poduhvat“.

„Ponovni izbor Theodora Merona relevantan je za Hrvatsku, jer je Meron u jedinom 'hrvatskom' slučaju - onom gdje se sudilo hrvatskim generalima za 'Oluju' – presudio da dokazi koje je iznijelo Haško tužiteljstvo nisu dostatni za zaključak kako se radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu,“ kaže za RSE izvrstan poznavatelj haške problematike, novinar riječkog „Novog lista“ Denis Romac.

„Dakle, već sama ta činjenica potvrđuje da je riječ o čovjeku koji je uveo novi standard u dokazivanje udruženog zločinačkog poduhvata u Hagu i mislim da će taj njegov poprinos, to njegovo 'dizanje ljestvice' koje sada vrijedi za dokazivanje tih zločina imati velike posljedice - ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu međunarodnu zajednicu.“

Po Romčevoj ocjeni, zahvaljujući kontroverznim postupcima i raznim trgovinama Carle del Ponte, od kojih nije imun ni njezin nasljednik Serge Brammertz, do sada je vladalo uvjerenje da je politizirano samo Haško tužiteljstvo.

„Međutim, ovaj slučaj reizbora Theodora Merona dokazuje zapravo da visoka politiziranost vlada i među haškim sucima, što do sada nismo znali na ovako drastičan način kao što smo doznali kada je objavljeno skandalozno pismo haškog suca Frederika Harthoffa."

Iako je sada – nazovimo je tako – Meronova struja prevladala, Romac očekuje da će to pitanje i ubuduće biti sporno, jer ne vjeruje da će se Meronovi protivnici pomiriti s ovim porazom i odustati od zagovaranja svoje koncepcije.

Erozija ugleda

Koordinatorica Rekoma, Nataša Kandić zabrinuta je zbog reizbora Theodora Merona jer brine šta će se događati kasnije kada Sud za ratne zločine počne funkcionirati kao rezidualni mehanizam.

„Mislim da ova faza Haškog tribunala nikako nije dobra, da postoji toliko ozbiljnih primedbi i iz ugla stručne pravne zajednice, i iz ugla žrtava, i iz ugla branitelja ljudskih prava, da je bio trenutak da Ujedinjene nacije i odgovarajuća tela pri Savetu bezbednosti otvore ovo pitanje i da spreče ovu eroziju tog ugleda i te pravne moći koju je Haški tribunal imao u svojim rukama“, ocenjuje Kandić.
Nataša Kandić

Nataša Kandić


„Nastupa nešto što niko od nas koji smo podržavali osnivanje Tribunala, ne samo verbalno nego i dokumentacijom, ne voli da sad to ide nekako na dole. Nasleđe Haškog tribunala na nivou te forenzičke istrage, mislim dokumenata, činjenica nam je veoma važno i zbog toga je trebalo te sve primedbe na nove presude, na nove standarde uzeti jako ozbiljno. Trebalo je zapravo uzeti jedan drugi smer, trebalo je bez neke velike pompe, ali sa uvažavanjem tih brojnih primedbi i naročito u kontekstu i presude Čarlsu Tejloru da se na poziciju predsednika Tribunala i budućeg rezidualnog mehanizma postavi neko ko apsolutno nema iza sebe neku priču o tome da se rukovodio umesto pravnim političkim razlozima. I mislim da je velika, velika šteta što je propuštena prilika da se međunarodna pravda i naša očekivanja od međunarodne pravde vrate u pravne okvire“, zaključuje Kandić.

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije počeo je raditi prije skoro dvadeset godina. Po planu bi se trebao ugasiti za dvije godine, a sve su prilike da će karijeru završiti ni malo slavno
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Ljudmila Cvetković

    Novinar sa diplomom Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Radno iskustvo sticala u Asocijaciji nezavisnih elektronskih medija i Radiju B92. Na RSE radi kao novinar, uređuje i vodi dnevne informativne emisije.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG