Dostupni linkovi

logo-print

Što bi članovi nove Vlade trebali pročitati?


Ines Šaškor

Ines Šaškor

Hrvatska je u iščekivanju nove Vlade. Konstituiranje novog saziva Sabora odvija se neposredno bred božićne i novogodišnje blagdane. Duboko nezadovoljstvo prethodnom vlašću, uvjerljivost pobjede i praznični ugođaj učinili su da nadolazeća vlast još uživa bonus u javnosti. Iako se iščekuje blagonaklono, nitko nema iluzija – idila će kratko trajati.

Bilo bi dobro da svaki član buduće Vlade Zorana Milanovića, uključujući i premijera, pročita intervju kratkotrajnog ministra pravosuđa iz Vlade Ivice Račana, profesora Stjepana Ivaniševića. Taj je nestranački ministar i osobni Račanov prijatelj, ličnost velikog profesionalnog i ljudskog integriteta, nakon punih 10 godina prvi i jedini put progovorio o svom ministarskom mandatu.

Nije otkrio velike tajne – mediji su ih već razotkrili – ali je posvjedočio da je točno ono što se nagađalo. A, ponavljamo, svatko tko djeluje u javnom životu Hrvatske, zna da u vjerodostojnost profesora Ivaniševića ne treba sumnjati.

Potvrdilo se kao točno da su hrvatske tajne službe čuvale dobro sortirani arhiv Spomenik u selu Ahmići u središnoj Bosni, 2010.

Spomenik u selu Ahmići u središnoj Bosni, 2010.

Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine i Haškom sudu uskratile dokumentaciju koja je dokazivala da Tihomir Blaškić nije naredio, niti znao za pokolj u Ahmićima, te da je Blaškić zatražio kažnjavanje počinitelje, ali mu je iz štaba HVO-a rečeno da to nije njegov posao. Na prvom suđenju dobio je 45 godina zatvora. Šef tih tajni službi upravo je izabran u novi saziv Sabora. Otkrivanje arhiva i ustupanje dokumentacije Blaškićevoj obrani otvorilo je Pandorinu kutiju zvanu „Herceg-Bosna“, čiji eksplozivni sadržaj i danas opterećuje hrvatsku politiku prema BiH, a tamošnje Hrvate drži u stanovitom zamrznutom stanju zarobljenika prošlosti.

Potvrdio je autentičnost dokumenta o tzv. „petom ortaku“, kojim je Pašalićev klan u zalazećoj Tuđmanovoj eri planirao ostvariti kontrolu nad glavnim tiskanim i elektroničkim medijima. Akteri su prije desetak godina zakratko završili u pritvoru, pritisci na Ivaniševića bili su grubi, nakon njegova odlaska istraga je okončana. Pisanim i elektronskim medijima danas vladaju, pogađate, isti akteri.

Ivanišević je posvjedočio i da je zatekao dug od milijun dolara prema američkom odvjetniku Rivkinu koji je sastavio tužbu za genocid protiv Srbije i ostavio posao nedovršenim. A to je bila tužba, podsjetimo se, u kojoj se tvrdilo i da su Srbi počinili samogenocid. Nakon toga su je popravljali profesori Šimonović i Josipović, ali je i danas na tankim nogama i predmet pravnih i političkih kontroverzi.

U tom intervjuu listu Business.hr Ivanišević je govorio i o devastiranom, zapuštenom i politiziranom pravosuđu, turobnom stanju i nepovjerenju kojim je dočekan. Najbliži suradnici koje je zatekao fizički su se obračunavali, tako da je morala intervenirati policija.

Neki lideri tada vladajuće koalicije nisu mu dopustili da uvede red.

Jedan od povoda njegove konačne odluke o ostavci bio je slučaj Gotovina. Račanova vlada prihvatila je suradnju s Haškim tribunalom kao svoju međunarodnu Mirko Norac, foto iz 2004.

Mirko Norac, foto iz 2004.

obavezu i ona je uspješno krenula. Suđenje generalu Norcu prepušteno je Hrvatskoj. Danas je on na uvjetnoj slobodi – da je suđenje održano u Haagu, vjerojatno bi još dugo boravio u nekom od evropskih zatvora. Kada su sredinom 2001. stigle optužnice za generale Gotovinu i Ademija, od Ivaniševića je iz Vlade zatraženo da ih zadrži nekoliko dana kako bi se generali mogli sami predati. Ademi je to i učinio, a Gotovina je pobjegao. Ivanišević ne dvoji da je vlast zadržavanjem optužnice u ladici Gotovini omogućila bijeg. Sam Ivanišević je podnio ostavku, nije mogao podnijeti što je izgubio kredibilitet.

A hrvatski put u Europsku uniju bio je zamrznut na dulje vrijeme.

Za Ivaniševićevo vrijeme uspostavljen je posebni odjel u tužiteljstvu za organizirani kriminal. Prva suđenja, i zbog neosposobljenosti sustava, prošla su traljavo.

Nakon svega, ovaj umirovljeni sveučilišni profesor nije rezigniran. Uvjeren je da se stanje u pravosuđu popravlja, da su stasali mladi, obrazovani ljudi koji će, kako se nada, preobraziti hrvatsko pravosuđe i podići ga na europsku razinu.
Ratni i kriminalni repovi teško opterećuju sadašnjost. Elita se formirala dijelom i na mafijaški način. O ekonomskoj krizi da i ne govorimo.

Prošlo je desetak godina, stvari su se promijenile. U politiku su pristigli i neki novi ljudi, šef države i budući premijer ne nose opterećenja iz toga vremena. Ali hrvatsko se društvo tada oblikovalo i ostalo je nedovršeno.

Ratni i kriminalni repovi teško opterećuju sadašnjost. Elita se formirala dijelom i na mafijaški način. O ekonomskoj krizi da i ne govorimo.

U ovim kratkim danima zatišja pripadnici nove elite mogli bi razmisliti o priči profesora Ivaniševića. Ponajviše o tome što nalaže osjećaj dužnosti i odgovornost prema javnosti.

Povjerenje je čarobna riječ na kojoj su dobili izbore. Nju treba opravdati potezima u kojima neće biti kalkulacija, izvlačenja i izvrdavanja. Kada se pozivaju na kontinuitet s vladom Ivice Račana, treba voditi računa i da je opisana priča kontinuitet – nedovršena preobrazba Hrvatske u moderno demokratsko društvo, zaustavljena detuđmanizacija. Mnogo toga je pometeno pod tepih što i danas opterećuje unutarnju i vanjsku politku.
Neće biti lako. Za očekivati je sukobe i pritiske sa svih strana. Međunarodni kreditori već su hladno isporučili Hrvatskoj svoja očekivanja – rezanje, rezanje, pa opet rezanje.

Da ne bude sva krivnja na tanašnim plećima novonastale hrvatske države dobro bi bilo da za vrijeme blagdana pročitaju i knjigu njemačkog novinara Richarda Schneidera Mjesto zločina – Hypo Alpe Adria Banka, publicističku studiju o izvlačenju novca iz Hrvatske u režiji te austrijske banke i uz nijemo promatranje ostalih evropskih sudionika. U njoj se spominju mnoga imena nekadašnje i sadašnje tzv. elite. A u međuvremenu se čuje i da se ta banka povlači iz Hrvatske. I da je samo proteklog mjeseca iz hrvatskih banaka povučeno blizu 100 milijuna eura depoztita građana.

Neće biti lako. Za očekivati je sukobe i pritiske sa svih strana. Međunarodni kreditori već su hladno isporučili Hrvatskoj svoja očekivanja – rezanje, rezanje, pa opet rezanje. Nobelovac Paul Krugman u tekstu u New York Timesu od 11. prosinca pod naslovom Depression and Democracy zapisao je „Neprestani zahtjevi za većom štednjom bez ikakvih mjera za povećanje rasta samo su nanijeli dodatnu štetu... te pogoršali stanje nezaposlenosti a da nisu vratili povjerenje, pa se cijela europska recesija sada doima još izglednijom. Izrodili su neviđeni gnjev.“

U takvim okolnostima nova hrvatska vlast preuzima kormilo. Sukobi i lomovi su neizbježni.

Bitno je da budu oko razvoja i napretka, a ne oko fotelja, taština i zadržavanja statusa quo.
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG