Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Između ravnodušnosti i protesta


Sala Europskog parlamenta

Sala Europskog parlamenta

Tri su uočljiva rezultata upravo održanih euroizbora u Hrvatskoj. Katastrofalni odaziv prvi je među njima. Drugi je poraz vladajuće koalicije, treći uspon HDZ-a.

Izbori za Evropski parlament pravi su fijasko političke klase. Pitanje je shvaća li to ona uopće.

Izlaznost od 20 posto druga je najniža do sada zabilježena u Evropskoj uniji, a u Hrvatskoj daleko najmanja u 100 i više godina parlamentarizma.

Predstavnička demokracija je na ozbiljnoj kušnji.

Slab odaziv na izbore za Evropski parlament opći je trend. Kriza i način kako je politički establišment rješava još su više udaljili građane od političkih procesa.

Uvjerenje da ništa ne mogu promijeniti i da ne mogu utjecati na zbivanja u Uniji široko je zavladalo Evropom. Odluke koje doslovno odlučuju o sudbini zemalja članica i njihovih građana donosi Evropska komisija i najutjecajnije zemlje, Parlament je u zapećku. Te odluke do sada nisu popravljale život građana, već su omogućile da sustav koji je krizu izazvao živi praktički neokrznut. U Hrvatskoj, koja je prvi put izašla na evropske izbore, političari su k tome demonstrirali nedopustivi prezir prema javnosti. Kampanja je bila prekratka i bez ikakvog sadržaja. Evidentno se iz kalkulantskih razloga odvojilo evropske i neposredno predstojeće lokalne izbore.

Građani se teško poistovjećuju s potpuno im nepoznatim stotinama zastupnika s govornica Strasbourga, Luxembourga ili Bruxellesa. Pamte samo njihove visoke plaće. Pa i na listama domaćih stranaka bile su stotine do sada nepoznatih ljudi.

Stranke su očito, opet kalkulantski, postavljale u velikom broju manje poznate političare, jer će ovaj zastupnički mandat biti kratak. Slijede redovni izbori za Evropski parlament za godinu dana.

Malu izlaznost na euroizbore u Hrvatskoj treba shvatiti kao ravnodušnost, ali i kao prosvjed. Prema svim političarima. Ne vjeruje im se da rade za opće dobro.

Zoran Milanović

Zoran Milanović

Potom, izbori su udarac vladajućoj koaliciji i osobno premijeru Zoranu Milanoviću. Sami su inzistirali na terminu odvojenom od predstojećih lokalnih izbora, računajući da je opće nezadovoljstvo prethodnom vlašću još uvijek dovoljno snažno kod građana. Uljuljkala su ih istraživanja javnog mnijenja koja su to potvrđivala. Stasali pretežno u stranačkim salonskim radionicama, političari vladajuće koalicije zanemarili su elementarni terenski aktivizam.

SDP je potpuno pogrešno procijenio raspoloženje u Istri i odlučio se za izborno raskidanje koalicije s tamo vladajućom strankom IDS-eom, iako im njihov predstavnik sjedi u Vladi. To im je odnijelo odlučujuće glasove. Premijer i lider SDP-a, Zoran Milanović, osobno se upustio u više izravnih obračuna s opozicijom. Većina od njih su bila principijelna , jer su se ticala ključnih vrednota demokratskog društva, ali izabrao je konfliktan napadački stil koji očigledno nije dobro prihvaćen. Višekratno obrušavanje na čelnicu Hrvatske stranke prava dr. Ante Satrčević, Ružu Tomašić zbog njezinih šovinističkih izjava na koncu ju je pretvorilo u svojevrsnu žrtvu i učinilo glavnom zvijezdom ionako nemušte predizborne kampanje.

Važnija od tih detalja je činjenica da su birači SDP-ea i koalicije napustili političare kojima su prije manje od godinu i pol dana dali uvjerljivu podršku. Vlada naprosto nema rezultata, a razvojne prognoze su sve nepovoljnije.

Birače je vrijeđala nonšalantnost kojom se vladajući političari odnose prema toj činjenici. Sistem pokušaja i pogrešaka u povlačenju važnih poteza nepodnošljivo dugo traje. Kredit je potrošen.

Koalicija je izgubila za manje od 6.000 glasova, ali je – izgubila. Ekscentrično niska izlaznost koja zapravo onemogućuje ozbiljnu analizu, tu ništa ne mijenja. Psihološki učinak poraza je veći od objektivnog rezultata. Svjetski mediji bilježe samo jedno – pobjednika i poraženog.

Izbori su vjetar u leđa HDZ-eu i njenom lideru Tomislavu Karamarku. Zapravo, prvi dašak optimizma na tmurnom nebu te stranke. Pri tome je glavno pitanje kako će HDZ iščitati rezultat Ruže Tomašić. Liderica pravaša, stranke s jednim zastupnikom u Saboru, smještena na šestom mjestu na listi HDZ-eove koalicije, uvjerljivo je premašila sve HDZ-eovce i postigla drugi najbolji osobni rezultat u državi. Hoće li se HDZ prikloniti politici koja je ekstremnu desničarku izbacila u prvi plan na stranačkoj listi i koja evidentno oslikava njezin stvarni unutarnji puls, ili će uznastojati na umivanju javnog imidža koje je započelo s Ivom Sanaderom i nastavljeno za vladanja Jadranke Kosor – o tome će ovisiti budući smjer te stranke.

Ali u značajnoj mjeri i političkih prilika u Hrvatskoj.

Za tek nešto više od mjesec dana u Hrvatskoj se održavaju lokalni izbori. Ako ove evropske zbog ekstremno niskog odaziva možda i nije moguće uzimati suviše ozbiljno za ocjenu ukupnog raspoloženja biračkog tijela, lokalni će svakako biti vjerodostojniji test.
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG