Dostupni linkovi

logo-print

Znate li zašto zapravo imamo bijelu kožu?


Prvi žitelji Europe izgledali su dramatično drugačije od populacije koja obitava na Starom kontinentu danas. U stvari, najnovija istraživanja otkrivaju da su bijelci relativno novi na ovim prostorima i da su stigli otprilike prije 8.000 godina.

Oni su se priključili mnogo tamnijoj populaciji, originalnim migrantima iz Europe u Afriku, koji su stigli otprilike prije 40.000 godina.

Rad koji je predstavljen na 84. godišnjem sastanku Američke udruge bioloških antropologa omogućava jasniju sliku na nedavnu evoluciju Europe.

On proturječi popularnom stajalištu da je koža ljudi bivala sve svjetlija kako su putovali iz Afrike i Srednjeg Istoka u Europu prije nekoliko desetaka tisuća godina. Prema toj teoriji, sunce, koje je bilo niže na nebu, kao i kraći dani, su pogodovali svjetlijoj koži, ali znanstvenici sada kažu da to nije čitava priča.

Nova studija uspoređuje genom 83 različite osobe pronađene na arheološkim nalazištima diljem Europe s onim modernih Europljana, piše Ann Gibbons za Science magazin.

Ian Mathieson sa Sveučilišta Harvard pronašao je pet genoma povezanih s promjenama u prehrani i pigmentaciji kože koji su prošli prirodnu selekciju.

Studija je pokazala da su prije 8.500 godina rani lovci u Španjolskoj, Luksemburgu i Mađarskoj imali tamniju boju kože. Na daljem sjeveru Europe, u Švedskoj, sedmero osoba na 7.700 godina starom nalazištu Motala imalo je svjetlije kombinacije gena SLC24A5 i SLC45A2.

Kada su prvi farmeri s Bliskog istoka stigli u Europu, oni su sa sobom donijeli gene za svjetliju kožu. Miješanje sa južnim Europljanima donijelo je do proširenja tih gena, sve dok se nisu rasprostranili posvuda otprilike prije 5.800 godina.

Studija također pokazuje kako su rani Europljani imali velikih problema s probavom mlijeka. Trebalo je najmanje 5.000 godina da se njihovi geni razviju do razine kada ljudi više nisu bili netolerantni na laktozu, mliječni šećer koji se nalazi u mlijeku sisavaca.

XS
SM
MD
LG