Dostupni linkovi

logo-print

TI BiH: Sve institucije zakazale u pomoći poplavljenima


Željezno Polje 1. jul 2014.

Željezno Polje 1. jul 2014.

Bosna i Hercegovina u majskim katastrofalnim poplavama doživjela je velike materijalne štete. Obilne padavine, izlijevanje rijeka iz svojih korita, te aktiviranje klizišta prouzorkovali su djelomično ili potpuno uništavanje velikog broja domaćinstava i privrednih subjekata. Analiza zvaničnih institucija o majskim dešavanjima i onome nakon toga još nema. Istraživanje koje je predstavio Transaparency International BiH o djelovanju institucija nakon poplava od juna do septembra, pokazala je njihovu neodgovornost, organizacione slabosti i brojne zloupotrebe.

Preko 500 prijava građana koji su se obratili TI, kao i terenska istraživanja, pokazali su da su se institucije na svim nivoima pokazale nesposobnim da odgovore na potrebe građana u kriznim situacijama.

Projekt menadžer TI BiH Ivana Korajlić ukazala je na nedostatak koordinacije među insitucijama, kao i politizaciju cjelokupnog procesa raspodjele sredstava i pomoći nakon majskih poplava:

„Pokazalo se da gotovo nije bilo nikakve koordinacije među pojedinim administrativnim jedinicama, pokazala se ogromna sporost u donošenju odluka, zbog čega su na kraju trpjeli građani, pokazala se politizacija procesa raspodjele pomoći: Sve je to doprinijelo, pogotovo na samom početku, jednoj situaciji u koji su građani jedini spas našli u privatnim inicijativama i međusobnoj solidarnosti.“

Ekonomista iz Bijeljine Slaviša Raković smatra da nije problem u normativnom okviru koji postoji u Bosni i Hercegovini o postupanju u vanrednim situacijama, već u onome što se radilo:

„Kada se vidi postupanje organa svih nivoa za vrijeme elementarne nepogode vidi se da čak nisu ni konsultovali normativna akta koja su na snazi. Uprkos brojnim dokumentima, a njih ima na hiljade strana, postupalo se uz punu improvizaciju i, naravno, uz neku vrstu političkog marketinga.“

A da su poplave iskorištene za razne političke igre i marketing slažu se i u TI. Prema riječima Korajlićeve, zabrinjava što još uvijek nama ni egzaktnih podataka o posljedicama poplava i šteti, kao i to što konačan broj ljudskih žrtava još uvijek nije predstavljen javnosti:

„Barata se raznim informacijama, milijardama štete, a da još uvijek nemamo jedinstven izbor pomoću kojeg možemo procijeniti kolika je zaista ta šteta i kolika će biti u narednom periodu.“

Prema podacima delegacije Evropske unije, finansijska šteta u BiH od poplava je 2,3 milijarde KM u Federaciji BiH, 1,89 milijardi u RS i 58 miliona KM u Brčko Distriktu.

Osim sporosti u sastavljanju statistika i prikupljanju i obradi podataka, poplave su pokazale i brojne probleme administrativnog aparata u Bosni i Hercegovini, ističe Ivana Korajlić:

„Ova analiza pokazuje da su gotovo svi zakazali. Čak je teško izdvojiti pozitivne primjere.“

Pokazalo se da isti problemi koji otežavaju svakodnevno funkcionisanje BiH izlaze na vidjelo i u vanrednim siatuacijama. Najbolje ovu situaciju oslikava stanje u mjestima koja su najviše pogođena poplavama - Mjesnoj zajednici Topčić Polje u zeničkoj opštini, opštinama Maglaj i Šamac, te u gradovima Doboj i Bijeljina, gdje i je vršeno terensko istraživanje.

Građani su saglasni da pomoć sa viših nivoa vlasti nije dovolja i da se sve uglavnom svodi na obećanja:

Prema mišjenju Rakovića, građani koji su u majskim poplavama pokazali i visok stepen solidarnosti, te da međuopštinske i međuentiteske barijere nisu problem, opravdano su nezadovoljni s onim što je učinjeno:

„Ovo što nastaje kad je navodno sve normalno je taj ružni dio priče – jer kad sve prođe, svi se pretvore u činovnike i birokrate i kažu da život ide dalje, a još mnogo toga treba da bude urađeno. S te strane, ja mislim da građani mogu opravdano biti ogorčeni na svoje organe vlasti na svim nivoima. Mi smo već ušli u jesen i svako ko išta zna o realizaciji projekata zna da bilo šta dalje od toga nas već vodi u zimu.“

TI BiH na osnovu prijava građana proslijedio je 23 prijave relevantnim institucijama, gdje se osnovano može sumnjati u zloupotrebe i kriminal, istakao je Marko Vujić, koji radi na pružanju pravne promoći građanima u Centru za borbu protiv korupcije:

„TI je uputio prijave vezane za navodne zloupotrebe prilikom raspodjele humanitarne pomoći u mjestima: Balatun, Matuzići, Nemila, Topčić Polje, Žepče, Kosova, Maglaj i Zavidovići. Podnosioci ovih prijava su ukazali na neselektivnu i netransparentnu podjelu humanitarne pomoći, te podjelu pomoći na osnovu rodbinskih veza i stranačke pripadnosti. Također, TI je uputio prijave koje se odnose na dodjelu elektronskih platnih kapica osobama koje nisu pretrpjele štetu.“

Ljudi u TI posebno su zabrinuti što građani uopšte nisu bili upoznati od strane nadležnih institucija o tome ko ima pravo na pomoć, koji su kriteriji, te na koji način mogu dobiti i koristiti pomoć.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG