Dostupni linkovi

logo-print

Život u zatvorenom muzeju: Buđenje građanske svijesti


U ponedjeljak je počela velika građanska akcija "Ja sam Muzej" u okviru koje se organizuju svakodnevne dežure u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Ova inicijativa će okupiti osobe od javnih ličnosti do učenika, a koji će zajedno poslati poruku o što bržem rješavanju situacije u kojoj se nalazi Muzej, te pozvati nadležne da prestanu ignorisati katastrofalnu situaciju radnika Muzeja.

Od zatvaranja najstarije naučno-kulturne institucije u BiH prošlo je više od dvije i po godine. Pravno-finansijskog rješenja vlasti još uvijek ni na vidiku, ali ima građanske inicijative. Univerzitetski profesor Zdravko Grebo je među prvima podržao akciju "Ja sam Muzej". Došao je u Zemaljski muzej BiH, dežurao u prostorijama i solidarisao se sa njegovim radnicima.

"Neka dođe legitimni predstavnik srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda i neka iz Muzeja iznese sve što misli da je srpsko, hrvatsko i bošnjačko. Ne znam šta bi mogli iznijeti osim etnološke zbirke. Ovo je guranje teze do apsurda. Da li postoje srpski minerali ili hrvatski leptiri?! Sve nosite! Samo ne znam kako će podijeliti srednjovjekovnu Bosnu, jer - kome je pripadala?", pita se Grebo.

Adisa Bašić

Adisa Bašić

Činjenica koju treba posebno razmatrati, navodi pjesnikinja Adisa Bašić, je to što su se Bosanci i Hercegovci pomirili da Muzej, koji baštini naslijeđe svih ovdašnjih naroda, ne radi od oktobra 2012. godine.

"Ima nešto duboko uznemirujuće u tome kako smo svi na to pristali, kako nas je prelila rezignacija i kako smo to prihvatili kao prirodno stanje stvari. U meni se nešto strašno budi protiv toga. Ja radim stotinjak metara od Muzeja - kao asistent na Filozofskom fakultetu - i strašno mi je da prihvatamo uvu zgradu kao da je umrla a nije; u njoj život vri; u njoj je mnoštvo dragocjenosti, a ljudi koji sve ove godine to za nas čuvaju su zaslužili našu solidarnost i podršku. Zbog toga sam došla ovdje", kaže Bašić za RSE.

Letargija i apatija bh. građana prouzrokovana 20-ogodišnjom kolotečinom održavaju se i na odnos prema Zemaljskom muzeju.

Ines Tanović Sijerčić

Ines Tanović Sijerčić

"Što se tiče političara, mislim da su pokazali da nemaju savjesti za rješavanje ovakvog problema i to je upravo ono na šta mi građani u ovom trenutku pokušavamo apelirati - da Muzej postoji, da je najznačajnija institucija kulture u ovoj zemlji i da traži svoje rješenje. Mi znamo da je pravno rješenje jedna trakavica koja traje već 20 godina, ali finansijsko rješenje Muzeja je nešto što se može desiti sutra ako za to postoji politička volja", ističe za RSE Ines Tanović Sijerčić, aktivistkinja Udruženja "Akcija" Sarajevo.

Radnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine zahvaljuju građanima na akciji.

"Ljudi izvana su zaprepašteni jer uopšte ne mogu da shvate bit našeg problema. Mislimo da će se situacija promijeniti i nadamo se, jer već sada imamo prave pozitivne znake te promjene", kaže Lebiba Džeko, načelnica Odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH.

Eksponati, njih oko četiri miliona, u boljem su stanju nego radnici kojima do danas nisu isplaćena 42 lična dohotka.

"Važno je da ljudi shvate da mi nismo uzurpatori, odnosno oni koji su zaključali Muzej, nego da smo žrtve, na određeni način, ove institucije koju volimo, poštujemo, uvažamo i čuvamo", navodi Džeko.

Građanskoj inicijativi se odazvao i Ibrahim Spahić, direktor Međunarodnog festivala "Sarajevska zima".

"Svaka vrsta improvizacije je gurala u propast Muzej. Mislim da ovo više nije pitanje neke demonstracije građanske akcije ili nevladinog sektora, niti je pitanje samo odvojenih društvenih struktura koje su nakačene na različite projekte, nego je pitanje odgovornosti Parlamenta Bosne i Hercegovine da prozove Vijeće ministara koje ima odluku u Strategiji kulturne politike na osnovu koje su se obezbijedila ogromna sredstva, i to se može provjeriti, u Savjetu Evrope i Evropskoj uniji", kaže Spahić.

Zdravko Grebo

Zdravko Grebo

Profesor Zdravko Grebo ističe da je akcija "Ja sam Muzej" značajna poput borbe za jedinstveni matični broj 2013. - takozvani JMBG protesti - ili prošlogodišnjih plenuma građana, i kao takva predstavlja znak buđenja građanske svijesti.

"U posljednjih osam godina ova država ili njene političke elite u ovoj nakaradnoj etniciziranoj političkoj strukturi su se trudile jedni da preziru ideju Zemaljskog muzeja jer preziru državu Bosnu i Hercegovinu, drugi su tražili - na tragu trećeg entiteta - da za sebe nešto učare, i ovi treći - Bošnjaci koji, tobože, polažu pravo na državu Bosnu i Hercegovinu - se oko pitanja Muzeja nisu nešto pretjerano potrudili", navodi Grebo, te dodaje:

"Postoje neke naznake da je nova vlast i novi ministar (ministar civilnih poslova) sjeo, popio dvije kafe i počeo da razmišlja i da kaže 'situacija u Muzeju se mora riješiti normativno i finansijski, te u tome moraju da učestvuju Kanton (Kanton Sarajevo), Federacija BiH i država Bosna i Hercegovina jer muzej treba da pripada svima njima' ".

Odziv građana na ovu akciju je, prema riječima organizatora, više nego odličan.

"Feedback je odličan kako od građana koji su se sami prijavili, tako i od javnih ličnosti, kulturnih i sportskih radnika, akademske zajednice. Imamo veliki broj prijava. Ova sedmica je potpuno puna, naredna sedmica gotovo pa skoro ispunjena. Mislim da to dovoljno kazuje da građani nisu zaboravili ovaj muzej", zaključuje Ines Tanović Sijerčić.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, koji je osnovan 1888. godine i preživio tri rata, sada vodi bitku za preživljavanje. Jedinstvenog nacionalnog konsenzusa o tome kome Muzej treba pripasti - još uvijek nema.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG