Dostupni linkovi

logo-print

Zimski salon je vrijeme za ljubitelje pisane riječi


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U Sarajevu do 24. decembra traje Zimski salon knjige – manifestacija koja se svake godine u susret predstojećim praznicima održava u Colegium artisticumu kulturnog centra Skenderija. I ovaj put okupili su se izdavači iz BiH, ali i iz čitavog regiona, a posjetilac može, po veoma povoljnim cijenama, kupiti lijep poklon.

O Zimskom salonu knjige za RSE govori Ajdin Šahinpašić iz istoimene izdavačke kuće koja je organizator salona.

RSE: Potrošili smo pola izlagačkog vremena na salonu knjige. Da li su očekivanja po pitanju posjete ispunjena?

Šahinpašić: I više smo nego zadovoljni. Mi kao organizatori, a vidim da su i izlagači zadovoljni ostvarenim rezultatima. To nas stvarno raduje jer smo se tome i nadali. Publika je stvarno pozitivno odgovorila.

RSE: Salon je tempiran uz predstojeće praznike kao mogućnost da se knjigom, kao poklonom, neko obraduje. Hoće li ovih posljednjih četiri – pet dana biti još bolji?

Šahinpašić: Nadam se da će u globalu, kad sve završimo, biti u nivou prošle godine. Sadašnji trend je veoma pozitivan i daje nam te pretpostavke da ćemo napraviti zacrtani rezultat. Mislim da će se dosta ljudi obradovati jer su posjetioci dosta kupovali. Nadam se da će u preostalim danima biti jednako dobro i pozvao bih sve da do kraja trajanja Salona iskoriste priliku i dođu da nas posjete.

RSE: Ono što mi se čini kao odlična stvar je da je ulaz u salon besplatan, pa ljudi mogu doći koliko puta žele, a ne da plaćaju ulaznicu pa se moraju odjednom odlučiti šta će kupiti.

Šahinpašić: Upravo tako, cilj Salona od početka je ljude dovesti na Salon i omogućiti im da kupe knjige što jeftinije, tako da bi ulaznica pokvarila cjelokupan pozitivni dojam koji posjetioci ponesu sa sobom i krenu na Salon. Zbog toga vjerovatno nikad nećemo uvesti ulaznice na Salon. Sa druge strane, to stvarno ljudima da dosta vremena i na neki način ih rastereti presije tako da mogu doći više puta, ići od štanda do štanda, pregledati i onda se odlučiti za kupovinu. Iz tog razloga imamo i pozitivnog kupca i izlagača i to je pozitivno u svemu.

RSE: Nudite više nego pristupačne cijene knjiga. Istinski ljubitelj može u toku godine po knjižarama razgledati, a onda za male novce na Salonu kupiti neko značajno izdanje. Čak i za ona udarna mjesta u kućnim bibliotekama.


Plakat za ovogodišnji 7. Zimski salon knjige

Plakat za ovogodišnji 7. Zimski salon knjige

Šahinpašić: Generalno, kod nas knjige nisu skupe. Ukoliko se poredimo sa regijom mi smo sredina u smisli niskih cijena koje dolaze iz Srbije i veoma visokih iz Hrvatske. Mi smo u prosjeku ispod sredine i to je nešto što naše tržište realno i može prihvatiti. Činjenica je da su knjige na sajmovima, pogotovo na Salonu, niže. Ima ljudi koji čekaju salon da bi kupili knjige. Naravno, pravi ljubitelji knjige neće čekati salon da bi kupili knjigu, nego to rade kontinuirano. Mi ne bi mogli ni postojati da nije takvih ljubitelja i čitatelja, ali sve u svemu ove dvije manifestacije nama posluže da na neki način zaokružimo poslovnu godinu i da kažemo da li je bila uspješna ili ne, i da i mi u ovom pred-prazničnom periodu osjetimo pozitivne vibracije publike i izlagača u ovom trenutku, kada situacija u našoj zemlji nije nimalo povoljna za izdavaštvo.

RSE: Na policama ima dosta korisnih i vrlo traženih knjiga po niskim cijenama?

Šahinpašić: To je činjenica. Ima dosta knjiga koje se mogu kupiti za dvije ili jednu marku, što većinom nije slučaj. To je ono što je pozitivno u svemu i što Zimski salon obilježi svake godine i naravno, publika to prepozna. Mi prodamo veliki broj knjiga koje su došle do granice kada se mogu prodavati po toj cijeni zbog toga što su naša skladišta obrtni faktor koji mora da bude što manji, odnosno da se knjiga proda u toku godine. Uvijek imamo knjige koje možemo prodavati po toj cijeni. To su svakako vrijedna izdanja i to nije njihova stvarna cijena, već mi predvidimo da će životni vijek knjige trajati određeni broj mjeseci. Kada se to postigne, knjiga dođe u fazu kada se prodaje po nižim cijenama i to treba iskoristiti.

RSE: Koliko je izdavača koji izlažu svoje knjige ove godine na salonu?

Šahinpašić: Imamo 61 štand sa preko 100 izdavača koji dolaze iz BiH, Srbije i djelimično Hrvatske.

RSE: Srbijanci dolaze sa primamljivim cijenama. Vi to ne smatrate dampingom. Tome najbolje svjedoči to da međusobno razumijevate probleme jedni drugih, zapravo prednosti jednih i drugih?

Šahinpašić: Ako gledamo regionalno, zemlje istog govornog područja, imamo različitu situaciju u kojoj poslujemo. Izdavači u Hrvatskoj imaju najpovoljnije uslove što se tiče državne podrške, jezičke politike, otkupa, potpore izdavaštvu. To je ono što njima daje mogućnost i prednost da svoje cijene formiraju prema stvarnim tržišnim uslovima. Ako bi mi gledali prijeratno poslovanje u izdavaštvu, ono se može mjeriti parametrima kakvi sada vladaju u Hrvatskoj. Sa druge strane, u Srbiji, tržište je puno veće, skoro četiri puta veće od našeg tržišta, koje je puno uređenije u smislu infrastrukture, koja je samo unaprijeđena posljednjih godina. Postoji ogromna ponuda i konkurencija i to izdavače u Srbiji tjera da se na različite načine bore kako bi preživjeli. Oni su imali problema i sa crnim tržištem i sa neplaćanjem autorskih prava, kršenjem autorskih prava, slabijom štampom, lošijim prevodima i to im je diktiralo da njihove cijene budu puno niže, čak i do 50% niže nego u BiH. To ni za njih nije ekonomski opravdano, ali oni moraju u takvom okruženju opstati jer u protivnom ne mogu nikome prodati knjige. To je razlog zašto izdavači u Srbiji imaju tako niske cijene. Mi nastojimo biti negdje između i onda nastojimo da nađemo kompromis. Mislim da to naša publika prepoznaje.

RSE: Svaki put u ovo doba pokušavamo pogledati i naprijed i nazad. Da li je 2011. bila gora od prethodne godine?

Šahinpašić: Imamo takvu situaciju da nam je svaka godina lošija od prethodne. To je trend koji se ponavlja od 2008. godine. Naše tržište kontinuirano pada. Došao sam do podataka da je kompletno tržište, ne samo u izdavaštvu, već kompletno, u BiH zabilježilo pad od 10% u ovoj godini. To se reflektira i na nas u mnogo većem procentu nego što je to slučaj sa drugim strukama. Ljudi će kupiti osnovne ljudske potrebe, dok je knjiga ipak kulturna nadogradnja koja se zadovoljava kada zadovoljite osnovne potrebe. Kako kupovna moć opada, tako se smanjuju i potrebe za duhovnom nadogradnjom i samim tim to se apsolutno reflektira na nas. Gledajući unazad, svi izdavači u BiH su imali lošiju godinu, ali imam bojazan da će naredna godina biti još teža. To pokazuju svi ekonomski trendovi u svijetu i u našoj zemlji. Neformiranje Vijeća ministara, nepostojanje adekvatne podrške fondacije za izdavaštvo u FBiH, posluje na vrlo niskim granama i imaju vrlo ograničena sredstva. Imamo veliki problem sa PDV-om koji nas svake godine sve više i više upropaštava. Ako se nešto tu ne promijeni, mi ćemo imati situaciju da ćemo i dalje organizovati sajmove, ali će na tim sajmovima izlagati sve manji broj BiH izdavača i sve manji broj naših izdanja iz godine u godinu. To je tako. Publika će tražiti knjige da čita. Ali to neće biti bosanskohercegovačka izdanja, niti bosanskohercegovački autori.

RSE: To prijeti i jeziku?

Šahinpašić: To je činjenica. Maloprije sam spomenuo da u Hrvatskoj postoji jasna jezička politika koja kod nas ne postoji. To prijeti našem jeziku. Nedavno čitam komentare na stranicama, vezano za prevode. Mi imamo vrsnog prevodioca, Midhata Riđanovića, koji je vjerovatno vodeći lingvista u regionu koga ljudi respektuju. Za knjigu koju je on preveo možemo reći da je to savršenstvo prevoda, a ljudima smeta kada u tom prevodu pročitaju polahko. E to je problem. Treba poštivati svačiji jezik i kulturu i treba naravno prihvatiti to da, ako mi objavljujemo na bosanskom jeziku, da se moramo i pridržavati tog pravopisa i riječnika. Imamo taj problem da ćemo zbog jeftinijih izdanja iz Srbije i zbog nemogućnosti objavljivanja knjiga zbog ekonomske situacije na našem jeziku, imati sve manji broj izdanja na našem jeziku. Mi smo prije pet godina počeli da objavljujemo slikovnice i dječiju literaturu, kako bi naša djeca mogla čitati na našem jeziku. Nastojaćemo to raditi i u buduće, ali ako se stvari budu ovako nepovoljno odvijale, pitanje je da li će uopšte postojati tog izdavaštva ubuduće. Govorim o tome kako se stvari mijenjaju na tržištu. To je stvar politike i prije svega potpore izdavaštvu u BiH i PDV-a koji je za nas zulum.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG