Dostupni linkovi

logo-print

Četiri mjeseca nakon nezapamćenih poplava u Bosni i Hercegovini, obnova uništenih kuća i zgrada još nije okončana. Pomoć nije stigla do onih kojima je bila potrebna. U većini poplavljenih područja građani sami popravljaju kuće, dodatno se zadužujući. Političari su im dali samo prazna obećanja. U nekim mjestima građani su još u šatorima, a zima je sve bliže. Američki zvaničnici u BiH svojim su zajedničkim tekstom na Internet stranici Američke ambasade udarili pravi "šamar" bosanskohercegovačkim vlastima, koje nisu uradile gotovo ništa.

Stanovnici Željeznog Polja, koje je potpuno uništeno u poplavama, još su bez krova nad glavom. Bez struje, bez vode, žive u mulju i blatu. Očajni su zbog nebrige vlasti.

I u Maglaju, jednom od gradova koji je najviše stradao tokom poplava, građani su prepušteni sami sebi. Uzeli su stvar u svoje ruke. Porodica Terzimehić nije mogla čekati na pomoć i sami su počeli je renovirati dom. Dobili su donaciju od 400 eura, ali s tim novcem ne mogu puno toga uraditi. Alen Terzimehić ogorčen je odnosom vlasti prema ljudima koji su u poplavama izgubili dom.

"Razočaran sam u državu. Ja sam mislio da je to trebalo ići prije. Oni su nama trebali prije dva mjeseca dati neka sredstva da mi krenemo raditi. Sramota je da tek sada dobijemo - 15. avgusta je bilo tri mjeseca od poplave. A mi smo tek sad dobili, i to 800 maraka", kaže on.

A šta je uradila država? Preporučila je svojim uposlenicima u državnoj službi da se odreknu jedne dnevnice, ali nije obavezujuće. Učestvovala je na donatorskoj konferenciji koju je međunarodna zajednica organizovala zajedno za Srbiju, Hrvatsku, pa i Bosnu i Hercegovinu. I ni tamo nisu dobili donatorska sredstva, nego mahom kreditna, koja će vraćati buduće generacije.

Nakon toga, malo je urađeno da se barem tim kreditima ljudima naprave kuće, da imaju gdje prezimiti. Lokalne vlasti nemaju sredstava da pomognu stanovništvu. Većina opština pomoć očekuje od entitetskih fondova. No, u tek formiranim fondovima već kukaju.

"Nažalost, u Federaciji se sve svelo na ovaj fond, tako da mi jednostavno u ovom svemu što se događa nemamo odgovore za naše građane", ističe Mehmed Mustabašić, načelnik Maglaja i član UO Fonda.

Štete uzrokovane poplavama u maju procijenjene su na milijardu eura, dok se štete usljed avgustovskih poplava i nevremena još procjenjuju. Federalna vlada uradila je sve da pomogne ugroženima, barem tako kaže Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Nermin Nikšić

Nermin Nikšić

"Vlada Federacije i njene institucije čine maksimalne napore da osiguraju sredstva i stvore uvjete za saniranje posljedica u što je moguće kraćem vremenskom periodu. Vlada u protekla tri mjeseca, osigurala je svojim odlukama, što direktno, što indirektno, sredstva od nekih 100 miliona KM, usmjerenih za pomoć u saniranju posljedica prirodne nesreće i veliki dio tih sredstava je već operativan i ulaže se na terenu", pojašnjava Nikšić.

No, ljudi na terenu tvrde drugačije. Marijan Oršolić, premijer Posavskog kantona, kaže da je puno obećano, a malo toga urađeno:

"Od onog što je bilo na donatorskoj konferenciji u Briselu, mi u Posavini nismo dobili ništa. Koliko znam, nisu ni drugi dobili ništa. Tamo se počelo govoriti o nekim milijardama, pa onda o stotinama miliona, na kraju se svelo da je to nekih 80 posto kreditni aranžman, 20 posto sredstava bi bilo bespovratnih, međutim, ni tih 20 posto, nije došlo još uvijek. Sumnjam da će i doći. Konkretnog rezultata na terenu nema", tvrdi Oršolić.

U Republici Srpskoj, Vlada je davala vaučere od 2.500 eura poplavljenima, koji su trebali kupiti materijal za obnovu kuća, ali mnogi su se žalili da su se vaučeri dijelili po stranačkoj liniji, a ne onima kojima je pomoć stvarno bila potrebna.

Dakle, nisu sanirane štete ni od majskih ni avgustovskih poplava, a početkom ovog mjeseca dogodile su se nove. No vlast to ne zanima, oni su uveliko u predizbornim kampanjama, gdje obilaze sela i gradove i obećavaju neku bolju, daleku budućnost, bez konkretnih planova. Aleksa Milojević iz Ekonomskog instituta Republike Srpske, ocjenjuje da bi se posljednje poplave mogle izbjeći da se vlast probudila barem nakon majskih poplava i pokazala mrvicu odgovornosti.

"Postojeća vlast nije u stanju da zaštiti ovaj narod. Vlast je potpuno nespremno dočekala, i prvu i drugu poplavu. Nije pristupila ni saniranju štete kod građana i preduzeća, gdje je bila obavezna, a posebno nije pristupila gradnji nasipa i regulaciji vodotoka od mogućih novih, iznenadnih poplava, koje se sigurno mogu očekivati", konstatuje Milojević, te dodaje:

Konvertibilna marka (KM), ilustracija

Konvertibilna marka (KM), ilustracija

"Građani su prevareni jer vlast nije rekla koji iznos štete podmiruje. Da su rekli da podmiruju 50 odsto, 50 odsto bi ljudi svojim sredstvima i radom nadoknadili, ali da odmah dobiju novac. Međutim, vlast je potrošačka. Ona je nedodirljiva. Ona neće da suučestvuje u nevolji svojih građana. Neće da umanji svoje plate. Neće da umanji budžetsku potrošnju. Ona ide na nova zaduživanja i naravno da smo mi na ekonomskom izdisaju."

Upravo zbog takvog odnosa vlasti spram ugroženog stanovništva, David Barth, direktor misije Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH, i pukovnik Scott Miller, vojni ataše u BiH, u zajedničkom tekstu, objavljenom na stranici američke ambasade, javno su kritikovali vlasti u BiH jer ne rade svoj posao. U tekstu je između ostalog navedeno:

"Tragične poplave su porodicama oduzele dvije najpotrebnije stvari - sigurnost sopstvenog doma i produktivno zaposlenje. Ali, političari u BiH su se pokazali nesposobnim ili nespremnim da prate napore međunarodne zajednice, makar i sa pola intenziteta, odlučujući da se ponašaju po svom standardnom običaju favoritizma, interesa stranke, tajnih dogovora i prebacivanja krivice na drugog. Na donatorskoj konferenciji, održanoj u julu, međunarodna zajednica je osigurala više od 800 miliona eura u cilju pomoći poplavljenim područjima. Više od 100 miliona eura od tih sredstava je već potrošeno na humanitarnu pomoć, koju je međunarodna zajednica uputila neposredno nakon poplava ili na projekte obnove i oporavka od poplava. Međutim, međunarodne institucije su vlastima BiH obezbijedile više od pola milijarde eura za pomoć i oporavak od poplava. Malo je šta od tog novca stiglo do ugroženih građana ili opština. Četiri je mjeseca prošlo od prvih poplava, a bosanskohercegovački političari, niti imaju kakav plan, niti čak ozbiljnu ideju koju bi mogli ponuditi za oporavak. Žrtve poplava skoro ništa nisu dobile, osim praznih obećanja i izgovora od svojih lidera. Umjesto toga, ti isti lideri su brzo iskoristili međunarodnu pomoć da napune vreće kojima pokrivaju postojeće rupe u budžetu koje su nastale kao rezultat njihove politike, a vrlo malo sredstava je otišlo za pomoć poplavljenim. A sada traže preostala sredstva?!"

Željezno Polje se još oparavlja od majskih poplava

Željezno Polje se još oparavlja od majskih poplava

Brojni stručnjaci iz raznih oblasti davali su naputke šta bi vlast trebala uraditi da se prevaziđe teška situacija nakon poplava. Od ekonomista koji su kazali da je nužno smanjiti rasipničku budžetsku potrošnju i dio novca usmjeriti u privredu, kako bi se ljudi zaposlili, barem u onim granama koje bi proizvodile materijal za obnovu kuća. No, uzalud. Čak i novci predviđeni za pomoć poplavljenima izgubili su se u mreži četiri nivoa vlasti. Nedefinisane nadležnosti jedan su od problema.

"Neophodno je napraviti sistem koordinacije od državnog do lokalnog nivoa, a u svemu tome država mora imati ključnu ulogu. Zato bi bilo neophodno da se već sada radi, obzirom da je nemamo, platforma za prevenciju od poplava, koje mogu i u narednom vremenskom periodu pogoditi BiH", ocijenjuje Duljko Hasić, ekonomski analitičar.

Sociolog Esad Bajtal, ovakav odnos bosanskohercegovačkih vlasti spram unesrećenog stanovništva, od kojeg očekuje da će 12. oktobra izaći na izbore i glasati baš za njih jer obećavaju da će u narednom mandatu biti malo bolji prema svojim biračima, objašnjava na slijedeći način:

"Radi se o socijalnoj neosjetljivosti, najblaže rečeno, i radi se istovremeno o strašnoj neodgovornosti. I sad imate situaciju da je ljeto na izmaku, da ljudi nemaju skrovište, ni stanište, da su izvan svojih kuća. Situacija je, naravno, vrlo dramatična. Kako iz svega toga izaći? Šta je tu odgovor? Vjerovatno ga treba tražiti negdje u oktobru. Da li će i građani biti dovoljno osjetljivi s druge strane, pa kazniti takvo ponašanje? To je pitanje na koje ćemo odgovor imati za jedno dva mjeseca", zaključuje Bajtal.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG