Židovska općina Zagreb: Ubrzati povrat imovine oduzete u NDH

Židovska općina Zagreb traži da se ubrza povrat imovine Židovske općine oduzete za vrijeme NDH, kako bi općina mogla financirati svoje aktivnosti. Član Vijeća općine Jakov Binenfeld naglasio je kako ne vidi nikakve političke konotacije u sporom povratku oduzete imovine, jer u Hrvatskoj od svih evropskih zemalja ima najmanje stvarnog antisemitizma.

Židovska općina Zagreb zatražila je da se ubrza dogovor oko imovine Općine oduzete još za vrijeme NDH. Vraćen je tek manji dio, i to u derutnom stanju, a 11 zgrada u Zagrebu i dvije izvan Zagreba još su u postupku.

Židovska općina Zagreb treba novac za brigu o starima i o mladima, međutim godišnje od države prima 61.000 kuna – oko 8.000 eura, a za starački dom 52.000 kuna godišnje, odnosno nešto manje od 7.000 eura, upozorio je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus.

„Mi tražimo da nam se omogući normalan život. A mi danas nismo – obzirom na situaciju – u stanju provoditi. A to je pitanje da opskrbimo naše stare - to znači preživjele Holokausta - kojih još ima živih, hvala bogu, da možemo osigurati programe za djecu i da možemo osigurati naše socijalne slučajeve“, kazao je Kraus.

Kraus vjeruje da bi se to dali pokriti sa 20 posto od ukupne još nevraćene imovine, a uzrok toliko malom broju vraćenih nekretnina Kraus nalazi u inertnosti i nezainteresiranosti državne administracije.

Inače, židovske općine u Splitu i Dubrovniku dobile su svu imovinu oduzetu za vrijeme NDH natrag, a u Osijeku postupak još traje.

Prelević: Fokusirani smo na ljude

Što se tiče povrata imovine oduzete za vrijeme NDH privatnim osobama, glavni je problem u tome što postojeći zakon dopušta povrat samo nasljednicima prvog nasljednog reda, dakle primjerice djeci, a u najvećem broju slučajeva kao žrtve holokausta završili su i vlasnici imovine i njihova djeca, kazao je Kraus. Poslovična sporost hrvatskog pravosuđa osjeća se i na ovom osjetljivom pitanju.

„Na žalost, procesi traju godinama i ono što ja mogu zaključiti je da se zapravo čeka da ljudi umru pa da se ne treba ništa vratiti!“ ocjenjuje on.

Najavljuje se izmjene zakona o povratu oduzete imovine koji se sada odnosi samo na razdoblje nakon 1945-te.

Kraus kaže da se njih nije konzultiralo, ali da bi oni da se važenje zakona proširi i na razdoblje od 41-ve do 45-te, da se ukine odredba da se imovinu može vratiti samo hrvatskim državljanima ili državljanima zemalja koje imaju sklopljen ugovor sa Hrvatskom, i da se proširi mogućnost povrata i nasljednicima drugog nasljednog reda.

Član Vijeća Židovske općine Zagreb Jakov Binenfeld naglasio je kako on u sporosti povrata ne vidi nikakve političke konotacije.

„Mi bismo strašno voljeli da vi shvatite da je ovo zemlja u kojoj apsolutno u Europi ima po mom osobnom dojmu najmanje stvarnog antisemitizma. Povrat imovine je jedan bolni kamen i on će ići! Kada hoćete nekome uzeti nešto što on smatra je njegovo, jer je on tamo zasjeo 50 godina, on to sada osjeća kao da mu hoćete iščupati nokat, i to je problem! Ali ne bih dao tome nikakvu političku konotaciju – mislim da to ide svojim putem i da će to krenuti na bolje!“ smatra Binenfeld.

Na mjestu zagrebačke sinagoge srušene odmah po uspostavi NDH neće se graditi memorijalni centar sve dok Židovska općina Zagreb ne ostvari svoja prava i osigura izgradnju, egzistenciju i održavanje tog objekta.

Zagrebački rabin Lucijan Moše Prelević kazao je kako nema svrhe graditi repliku stare sinagoge koja je imala 1200 sjedećih mjesta, a sada u Zagrebu ima svega 1500 članova židovske općine.

„Mi Židovi nismo fokusirani na kuće – iako tražimo povrat imovine – nego na ljude!“ kazao je Prelević.