Dostupni linkovi

Žestoke borbe oko Debaceva, UN upozorava na katastrofu


Ukrajinski vojnik na putu između Debaceva i Artemivska koji je pod kontrolom ukrajinskim snaga
Ukrajinski vojnik na putu između Debaceva i Artemivska koji je pod kontrolom ukrajinskim snaga

Borbe u Ukrajini nastavljaju su nesmanjenom žestinom naročito oko grada Debalceva.U posljednja 24 sata u sukobima je ubijeno 16civila. Rasplamsavanje sukoba prati i retorika. Naime, lider proruskih pobunjenika, Aleksanadr Zaharčenko na državnoj ruskoj TV ukrajinske lidere okarakterisao je kao “bijedne Jevreje“.

U nastavku žestokih sukoba u Ukrajini, prema izvorima i vladinih snaga i pobunjenika najmanje je 16 civila ubijeno, od toga pet na glavnom poprištu nove ofanzive gradu Debacevu, šest u i okolini pobunjeničkog centra Donjeck i pet u susjednom regionu Luganjsk. U Donjecku je ranjeno 13 civila, a 18 u gradu Adivka kojeg kontrolišu ukrajinske snage u blizini Donjecka.

Proruski separtisti pokušavaju da okruže ukrajinske snage u Debalcevu.

Posljednje brojke o žrtvama stižu samo dan nakon što su pobunjeničke snage najavile opštu molbilizaciju, kojom u narednih 10 dana žele pod oružjem staviti 100.000 boraca.

SAD su nakon toga saopštile da ozbiljno razmatraju mogućnost slanja oružja Kijevu u pokušaju za koji se nadaju da će ubijediti Rusiju da zaustavi slanje vojnika i oružja proruskim separtistima na istoku Ukrajine.

Njemačka kancelarka, Angela Merkel, pak, poručila je da Berlin neće slati vojnu pomoć Kijevu i da se pod hitno moraju obnoviti mirovni pregovi, koji su propali u subotu 31. januara.

Ujedinjene nacije su u utorak saopštile da je broj žrtava od aprila prošle godine u Ukrajini prešao 5 358.. Istovremeno su UN apelovale na sve strane da zaustave potencijalnu “katastrofalnu” eskalaciju.

Sukobi su se posljednjih sedmica rasplamsali nakon što su separatisti u potpunosti pogazli krhko primrije koje se i inače kršilo od kada je potpisano 5. septembra, prošle godine u Minsku. Separatisiti sada pokušavaju da prodru dublje u teritoriju Ukrajine.

Zahračenkov antisemitski ispad

Sa pojačanjem sukoba zahuktava se i odgovrajuća retorika. Lider samoproglašene Narodne Republike Donjeck, Aleksandar Zaharčenko je na ruskoj državnoj TV sugerisao je da Ukrajinu vode “bijedni Jevreji”.

Ovaj zamagljeni antisemitski ispad krenuo je tako što je uporedio Kozake i Jevreje, da bi zatim rekoo da su ukrajinski lideri “bijedni predstavnici velikog naroda” , što je primjedba koja snažno sugeriše da je mislio na Jevreje.

“Ja se ne sjećam vremena kada su Kozake ikada vodili ljudi koji nikad u ruci nijesu držali mač”, rekao je Zaharčenko na press konferenciji u Donjecku, koju je uživo prenosio ruski kanal Rossiya 24.

On potom rekao da bi se pjesnik iz 19. vijeka, Taras Ševčenko i Taras Buljba imaginarni junak pisca Nikolaja Gogolja “prevrtali u grobu da vide ko sada vodi Ukrajinu”.

Proruski separatisti i ruski zvaničnici inače veoma često ukarajinske prozapadne lidere nazivaju “fašistima i neonacistiama”.

HRW: Pobunjeci vjerovatno odgovorni za napade u Marujupolju i Volnovki

Istovremeno je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rught Watch (HRW) saopštila da su na osnovu njihovih saznanja proruski separatisti “vjerovatno odgovorni” za dva nedavna smrtonosna napada u kojima je na istoku Ukrajine ubijeno više od 40 civila.

HRW je naveo da dokazi na osnovu "provedene istrage na terenu" ukazuju da su raketu kojom je najmanje 12 civila ubijeno u gradu Volnovka, 13. janaura, i drugu kojom je u Marijupolju na Azovskom moru, 24. januara, ubijeno najmanje 30 civila, ispalile pobunjeničke snage.

Prema istom izvještaju HRW objavljnom danas, 3. januara, ukrajinske su snage odgovorne za raketni napad u Donjecku u kojem je 13. januara, ubijeno dvoje civila.

Nijesu uspjeli da sakupe dokaze o tome čija je odgovornost za napad u Donjecku u kojem je 22. janaura, ubijeno 13 civila.

Prvi susret Stoltenberga i Lavrova

U utorak je najavljeno i da će se prvi put od kada je preuzeo dužnost (1.oktobra, 2014.) generalnog sekretara NATO, Jens Stoltenberg, susresti sa ministrom vanjskih poslova Rusije, Sergejom Lavrovim.

Njiih dvojica imaće bilateralni sestanak tokom trodnevne konfrencije o bezbjednosti koja počinje u Minhenu 6. februara.

Odnosi Rusije i NATO na najnižoj su tački od završetka Hladnog rata, od kada je Rusija u martu prošle godine aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

Stoltenberg će bilateralne susrete u Minhenu imati i sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.

XS
SM
MD
LG