Dostupni linkovi

logo-print

Ženska alternativna vlada za drugačija rješenja gorućih bh. problema


Ženska alternativna vlada

Ženska alternativna vlada

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj nema niti jedne žene na ključnim političkim pozicijama. U Savjetu ministara – državnoj vladi, takođe nema niti jedne žene na ministarskoj funkciji. Čak i na izbornim plakatima kao lideri političkih stranaka i nosioci listi, smiješe se uglavnom muškarci. Sve je to daleko od onoga što Evropska unija zahtijeva od BiH kada je u pitanju učešće žena u procesima odlučivanja i afirmacije polne jednakosti. Zato mnogi pozdravljaju prvu žensku “vladu u sjeni” BiH.

Ovog mjeseca predstavljena je prva Ženska alternativna vlada Bosne i Hercegovine čijih je deset ministarki izabrano glasovima 15.000 građana oba entiteta.

Direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka koji je i nosilac projekta, Dragana Dardić, ističe da ženska vlada u sjeni zapravo treba da pokaže koliko žene mogu da budu kreativne i odgovorne.

„Sama ideja nije bila da se parira Vijeću ministara BiH, nego da se oformi jedno neformalno ali respektabilno političko tijelo, sastavljeno isključivo od žena stručnjakinja u različitim oblastima koje mogu ponuditi drugačija rješenja i drugačija promišljanje o našoj stvarnosti, koje nije strogo limitirano stranačkom ili nacionalnom pripadnošću”, navodi Dardić.

Žensku alternativnu vladu čine: Ismeta Čardaković i Samira Hurem iz Sarajeva, Tuzlanke Neira Alić, Džemila Agić i Mirsada Bajramović, Gordana Vidović iz Modriče, Prijedorčanka Murisa Marić, Slađana Vujić iz Rogatice, te Neira Raković – Čelebić iz Bihaća. Sve su to žene sa zavidnom karijerom u oblasti preduzetništva, kulture, sporta i ljudskih prava.

Murisa Marić, koja je izabrana za ministarku civilnog društva i aktivizma, dugogodišnja je društvena aktivistkinja i izvršna direktorica Udruženja „DON“ iz Prijedora. Ona obećava da će ženska vlada raditi u korist svih građana:

„Smatramo da trenutno ima i da treba postojati mnogo razloga za kompromis, za ustupke i da je to jedini način da krenemo dalje, u smislu da ćemo zapošljavati ljude, da ćemo raditi sve ono što bi pokrenulo privredu. Postoje brojni načini kako izmijeniti situaciju u sferi kršenja ljudskih prava, većeg uvažavanja rada i civilnog društva, socijalne zaštite,obrazovanja, finansija i ostalih oblasti za koje su ministarke izabrane, zato što je naše viđenje sigurno drugačije od sada vladajućeg. Svaka od nas zna šta su ingerencije svih nivoa vlasti, nismo tu da samo emotivno kažemo treba ovoj zemlji ovo ili ono. Vlada u sjeni može pomoći vlasti na svim nivoima.“

Svjesne poteškoća

Ideji ženske alternativne vlade podršku su dale brojne nevladine organizacije i osobe koje se bave ljudskim pravima.

Profesorica Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu Lamija Tanović kaže da je ideja zanimljiva posebno ako se zna da su žene te koje više glasaju na izborima, ali glasaju za muškarce što pokazuje da nedostaje ženske solidarnosti.

„To je dobra ideja, ako ništa drugo onda zbog medijske pažnje; da se kaže da u našoj sredini postoje žene koje bi mnogo mudrije, sa manje taštine, sa manje korupcije, radile vrlo odgovorne poslove. Evo, ja znam veliki broj žena koje bi se u nekim poslovima mnogo bolje snalazile bez propratnih bolesti od kojih boluju naši političari. Ali, nemaju šanse“, pojašnjava Tanović.

„Ovaj projekat će ako ništa drugo podstaći na razmišljanje žensku javnost jer one moraju razmišljati o svom budućem političkom angažovanju koje je svakako ozbiljno i odgovorno, koje je moguće,očekivano i potrebno“, riječi su predsjednice Humanitarne organizacije „Partner“ iz Banjaluke Olivere Mastikose.

Deset ministarki izabrano je među 70 kandidatkinja koje su predložile nevladine organizacije iz oba bh. entiteta. Društveni aktivisti su, takođe, predlagali i koja bi to ministarstva trebala da budu zastupljena u ženskoj vladi.

„Naprimjer, jedno od predloženih ministarstva je za borbu protiv korupcije ili za borbu protiv svih oblika nasilja. To su ministarstva koje su naši građani prepoznali kao potrebne ili one koji nedostaju u Bosni i Hercegovini“, kaže Dragana Dardić.

Murisa Marić kaže da su ministarke u Ženskoj alternativnoj vladi svjesne poteškoća sa kojima će se suočavati da njihov rad bude uvažavan i od vlasti i od javnosti.

„Tako da ćemo svojim djelovanjem prokrčiti put barem dijelu prijedloga, želja i potreba građana. Ovih dana se pripremaju lokalni izbori, u toku je predizborna kampanja. Organizacije civilnog društva su napadnute za svoj rad, kandidati partija ne žele učestvovati na tribinama koje organizuju nevladine organizacije, odnosno građani putem civilnog sektora. A to su ljudi s kojim treba sutra da razgovaramo na svim nivoima vlasti – od lokalnog do državnog“, navodi Marić.

Formiranje ženske vlade u Bosni i Hercegovini jedna je od aktivnosti projekta „Ženska strana politike“ koji od oktobra 2011. godine uz finansijsku podršku Fondacije Instituta „Otvoreno društvo“ realizuje Helsinški parlament građana Banjaluka.
XS
SM
MD
LG