Dostupni linkovi

logo-print

Žene u BiH potisnute iz politike


Iako su žene demografska većina, u politici, društvu i u ekonomskim poljima u BiH i dalje su manjina. Posljednji izbor Vijeća ministra, gdje su žene dobile tek pozicije zamjenica, na najbolji način pokazuju na koji način se percipira uloga žene u procesima odlučivanja u BiH

Na mjesto predsjedavajuće Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo Ramiza Tabaković izabrana je prije tri mjeseca. Pritisci, uvrede i prijetnje započeli su nakon što je zbog neslaganja oko određenih pitanja izašla iz SDP-a. Upozorenja da bi joj najbolje odgovarala kakva sarajevska cvjećara, do onih težih i radikalanih kako nije podobna jer je samohrana majka, postali su njena svakodnevnica.

Unatoč upozorenjima iz Helsinškog komiteta i ženskih nevladinih udruženja, Tabaković je na kraju smijenjena.

„Bila mi je čast da budem prva predsjedavajuća od 1978. od kada postoji općina Novi grad, međutim, ta dešavanja koja su bila u opštini, ti pritisci, pokazali su da to naš muški svijet i naši političari ne mogu da prihvate. Bilo je užasnih, ponižavajućih uvreda“, navodi Tabaković.
Jedan od protesta žena u BiH

Jedan od protesta žena u BiH


Svojevrsni mobing koji trpila Ramiza Tabaković prije svega kao žena nije, nažalost, iznimka u BiH. Nisu sve izložene prijetnjama i pritiscima, ali jesu nepovjerenju i potcjenjivanju, često i od strane svojih stranačkih kolega. Zato ne treba čuditi što u Vijeću ministara nema nijedna žena.

„Ovo je već drugi mandat Vijeća ministara da nema u svom sastavu nijednu ženu u ministarskom savjetu. To je nešto na šta sam ja upozoravala i prošli put kada je bilo birano Vijeće ministara. Rađene su ’korekcije’ te ukupne strukture kad je u pitanju saziv zamjenica u Vijeću ministara“, kaže Azra Hadžiahmetović, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Od ukupno 148 čelnih pozicija izvršne vlasti u BiH, samo 22 zauzimaju žene. Među njima nema predsjednica vlada - tih 13 mjesta rezervisano je za muškarce. Broj žena u upravnim odborima na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou gotovo je nezamjetljiv.

„Mi kod nekih stranaka imamo izrazito negativnu situaciju. Ja sam posebno apostrofirala SDA, koja već u drugom sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine nema nijednu ženu, a ni u ministarskom ni u zamjeničkom sazivu ne predlaže nijednu ženu“, dodaje Hadžiahmetović.

Krivci političke stranke

Iako se političke stranke deklarativno zalažu za ravnopravnost spolova, u državnim i entiteskim institucijama zastupljeno je tek 19 posto žena. Zakon o ravnopravnosti spolova zahtijeva najmanje 40 odsto žena na svim nivoima odlučivanja.

Zbog čega nema žena na mjestima odlučivanja objašnjava i Niko Lozančić, predsjednik Komisije za ravnopravnost spolova Parlamentarene skupštine.

„Mislim da su žene značajno odgovorne za takvo stanje. Sama činjenica da su mnoge žene u Parlamentu podržale odluku o imenovanju Vijeća ministara unatoč činjenice da nije ispoštovan zakon koji garantira ravnopravnost ili minimalnu zastupljenost", rekao je on.

Prema Izbornom zakonu BiH na kandidacijskim listama treba postojati najmanje 33 posto žena, što je uslov za verifikaciju liste. Tačno su navedena i mjesta u vrhu liste za manje zastupljen spol. Iako je broj žena na prethodnim izborima povećan, zanimljivo je da je najveće biračko tijelo u kojeg u BiH čine upravo žene, glasalo za muškarce. Žene nisu prepoznate, o čemu svjedoče i izjave sarajevskih građana.



Lejla Krupalija Somun, vijećnica u Gradskom vijeću grada Sarajeva, komentira:

„Politika definitivno jeste i dalje muški posao. Tu su glavni krivci same političke stranke koje ne rade ništa da promovišu rad žena. Forumi žena koji postoje su zapravo samo dodatna marginalizacija žena, gdje se onda sva ženska pitanja trpaju u jednu ladicu.“

Iako su za mnoge stereotipe odgovorne same žene koje, za razliku od naše prve sagovornice Ramize Tabaković, služe kao kvota na papiru, ili se uopće ne žele baviti politikom, Dženana Alađuz iz NVO INFOHOUSE podsjeća kako tradicionalizmi u BiH ipak nisu toliko ukorijenjeni koliko ih neki nastoje prikazati.

„U 19. vijeku žene BiH kada još uvijek nisu imale pravo glasa 51 štrajk su podigle. Mi smo zaista nekad predstavljale snažnu silu. Ne uzma šta drugo da kažem osim da me je stid - u mojoj 36. godini da znam lično sve žene koje su moćne u ovoj državi“, kazala je Alađuz.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG