Dostupni linkovi

logo-print

Žene u BiH trebaju biti smjelije, a država susretljivija prema preduzetničkim idejama, smatraju čelnice kompanija u BiH. Iako nisu direktno ugrožene zato jer su žene, poslovati u dominantno muškom okruženju, ali i po pravilima kakva važe u BiH je destimulirajuće, tim prije što prema analizi Asocijacije poduzetnica BiH četvrtina firmi pripada ženama, a firme koje one vode zapošljavaju 44 posto radnika u BiH.

Od lošeg imidža države do dvostrukog oporezivanja i nevraćanja PDV-a, problemi su s kojima se susreću bh. poduzetnice, bilo da su pokrenule vlastiti biznis ili su u BiH na čelu kompanije koja je dio lanca stranih investitora.

Snježana Kopruner, direktorica kompanije GS-Tvornica mašina Travnik, u BiH je došla iz Njemačke, kao predstavnik stranog investitora koji je propalu firmu nakon privatizacije vratio u život. Danas izvoze više od 90 posto svojih proizvoda na strano tržište, zapošljavaju desetine radnika i ne duguju ni marku poreza. S druge strane navodi Kopruner nailaze samo na poteškoće.

„Poreska politika za izvoznike je da ne plaćaju deset posto poreza na dobit, što je pozitivno. Prilično negativno i što utiče na nekonkurentnost jesu visoki doprinosi koji su duplo veći nego na Zapadu. Mislim da bi se u BiH trebali bar prepoloviti da bi firme bile konkurentne. Poslodavce se stalno tjera u kriminalni milje i stalno čujete kako su svi na minimalcu, ali ja razumijem te poslodavce koji moraju to raditi da bi bili konkurentni“, kaže Kopruner, te navodi kako je još jedan od destimulirajućih faktora taj što država od malih kompanija traži da plate PDV po fakturama koje nisu naplatili, a istovremeno ne vraća na vrijeme PDV firmama koje izvoze.

Snjezana Kopruner

Snjezana Kopruner

„Jednom smo imali osam inspekcija, dok smo tražili povrat pola miliona maraka sredstava koje je država zadržavala, a istovremeno nam je taj novac trebao za rad", pojašnjava Kopruner.

Žena pionir u privatnom sektoru bh. zdravstva Fadila Milavica, direktor poliklinike FM, kaže kako nikakve olakšice od države nije dobila, čak je i u nepovoljnijem položaju u odnosu na javno zdravstvo.

„Mi imamo svoje fondove pri poliklinici i tako se educiramo. Jedina pomoć koju sam dobila iz finansijskog sektora je bila internet i Facebook stranica od EBRD-a. Mi nemamo povrat PDV. Sad uvozimo veliku opremu, recimo C luk, da bismo imali modernu operacionu salu, ali nemamo povrat PDV i tih 17% bespovratno damo državi“, navodi Milavica i dodaje kako se sada uvoze i osnovne komponente koje se ne mogu naći na bh. tržištu.

„U BiH od naših kuća ne možete dobiti ni, recimo, jod za operativno polje, što je nekada bilo u Bosnalijeku. Ne možete na našem tržištu naći obični lidokain da čovjeka obezbolite. To je samo dio od bezbrojnih problema s kojima se suočavamo", konstatuje Milavica.

Izvrsni poslodavci

Žene poduzetnice u BiH, iako nemaju privilegovan status, pokazale su se prema istraživanju Asocijacije poduzetnica BiH kao izvrsni poslodavci, kaže predsjednica Aida Zubčević.

„Četvrtina svih firmi pripada ženama. Nesolventnih firmi koje vode žene je daleko manje od muških, dok 44 posto zaposlenih radi u firmama u kojima su žene vlasnice, suvlasnice ili su na rukovodećim mjestima. Od ukupnog prihoda skoro 40 posto otpada na firme u ženskom vlasništvu", kaže Aida Zubčević.

Kasting agencija Zona čija je direktorica Anila Gajević jedna je od najuspješnijih na području cijele regije. Zastupa glumce koji su igrali u svjetskim blokbasterima, sarađuje s najvećim producentskim kućama. Međutim, okruženje u kojem radi, kaže Gajević, destimulirajuće je za bilo kakvo djelovanje u kulturnoj industriji.

Sa skupa o ženama u biznisu, foto: Dženana Halimović

Sa skupa o ženama u biznisu, foto: Dženana Halimović

„Pogotovo kada je PDV u pitanju imamo klasično dvostruko oporezivanje. Fakturišemo angažman glumca koji uključuje njegov bruto honorar i na njega ide PDV plus agencijske uluge na koje plaćamo PDV iako bi se samo na to trebao plaćati porez“, komentariše Anila Gajević.

Država, kaže Gajević, umjesto firmi stimuliše udruženja građana.

„Recimo Ministarstvo civilnih poslova BiH raspiše konkurs za grant sredstva za udr“uženje građana, i onda je ljudima lakše to osnovati, nikoga ne zaposliti nemati dobit i samim tim ne plaćati porez“, navodi Gajević.

Još jedan od problema koji ističe Gajević jesu vize.

„Naš glumac Miraj Grbić koji je trebao snimati u Kanadi, mi smo muku mučili da dobije vizu i otputuje. Adnan Hasković koji je trebao da ide na premijeru filma Twice Born, u kojem igra sa Penelope Cruz i Emile Hirsch, dobio je vizu dan pred polazak. To su sve stresovi kroz koje mi prolazimo jer BiH nema dobar imidž u svijetu“, konstatuje Gajević.

Uz nepovoljnu zakonsku regulativu, koja nerijetko kumuje propasti kompanija, BiH ima i nesređen obrazovni sistem koji se treba prilagoditi potrebama.

Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže kako „postoji ogroman disparitet između tržišta rada i obrazovnog sistema i ukoliko BiH na svim nivoima ne uradi nešto ozbiljno na ovom planu privreda može zapasti u još veće probleme".

Žene poduzetnice navode da, bez obzira što je teško uspjeti u dominantno muškom okruženju i igrati prema nelogičnim pravilima koja važe samo u BiH, ne namjeravaju odustati.

Iako su brojne ideje propale zbog maćehinskog odnosa prema biznisu, savjetuju da se žene odvaže i pokrenu vlastiti biznis, da se educiraju same, ako već niko ne pomaže, ali i da budu uporne jer ako ne pomognete sami sebi, očito da niko neće.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG