Dostupni linkovi

logo-print

Žene Bratunca i Srebrenice: Izgraditi zajedničko sjećanje


Prizor iz Vlasenice

Prizor iz Vlasenice

Nekoliko udruženja žena žrtava rata iz Bratunca i Srebrenice radi na projektu kojim žele da njihovo stradanje bude prepoznato i uključeno u zajedničko sjećanje. Kulturu sjećanja prenose na mlađe generacije i zahtijevaju da, osim pravde za žrtve, žene ne budu na margini u društvenom i političkom životu.

Udruženje Forum žena iz Bratunca realizuje nekoliko projekata, a u fokusu je žena žrtva rata. Stanojka Tešić, predsjednica Foruma žena:

„Imamo utisak da su žene svjesno u vremenu rata i nakon rata stavljene na margine i zaboravljene, da su nevidljive, ne postoje. Zato mi našim projektima uporno ukazujemo da je nedopustivo da one budu isključene iz svih dešavanja i tokova.“

Ženama žrtvama rata treba omogućiti da dođu do pravde, napominje Stanojka Tešić:

„Prava i pravda za žene žrtve, koje su preživjele seksualno zlostavljanje, silovanje i razne oblike torture u vremenu rata 1992.-1995. u BiH su naš cilj. Kroz niz aktivnosti, kao što su javne prezentacije, posjete mjesta gdje su doživjele razne oblike torture, kroz razgovore sa ženama, otvorene dijaloge sa nadležnim institucijama, nastojimo da postignemo da se izmijene zakoni i da te žene konačno dođu do pravde.“

Da bi se došlo do pravde, istine i pomirenja, treba dosta toga učiniti, smatra Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja Srebreničke majke:
Hatidža Mehmedović

Hatidža Mehmedović

„Nije samo samo u Srebrenci da se dođe do suživota, nego u čitavoj BiH treba prvo izgraditi povjerenje, a pomirenje će doći samo po sebi. Dug će proces biti da se izgradi povjerenje, jer ipak to je izgubljeno 90-ih godina, pa i dan-danas se gubi. A trebali bismo dati sve od sebe da gradimo provjerenje, ne zbog prošlosti iz koje treba izvući pouke iz onoga što nam se desilo, nego da gradimo povjernje da se ne dešava budućim generacijama koje nisu zapamtile devedesete godine. Ja bih sve dala od sebe, i dajem, da se više nikada i nikome ne ponovi ono što se desilo meni i nama u Srebrenici – da bi zaživjela ne samo Srebrenica nego BiH.“

Da bi se povratilo povjerenje, žene iz ovog kraja realizuju projekata pod nazivom Ženski karavan mira - mir sa ženskim licem. Stanka Frančić:

„Ovu akciju implementira 12 organizacija u svojim lokalnim zajednicama. Cilj akcije je povećanje brige i kontinuiteta u kulturi sjećanja na živote i stradanja žena i uključivanje žena u izgradnji mira. Sve organizacije će poslati poruke mira i pokrenuti debate o uključenosti ženskih dostignuća u kulturi sjećanja u tim lokalnim zajednicama, žena koje su doprinijele razvoju lokalnih zajednica.“

Žene u Bratuncu nastoje da ožive sjećanja i na istaknute likove žena iz Drugog svjetskog rata, dodaje Frančić:

„Uradile smo i knjigu Žene u vremenu od 1945. do 1992., u kojoj su zabilježena dostignuća tih žena koje su doprinijele razvoju naše lokalne zajednice.“

Osim toga, žene iz Bratunca realizuju projekat pod nazivom Ženski sud: Stanojka Tešić:

„Ženski sud nije nešto što će donositi presude. Ali taj sud jeste mjesto odakle će se ukazati nadležnim iz pravosuđa, iz institucija da trebaju obaviti svoj posao da svi koji su osumnjičeni za ratne zločine trebaju da se nađu pred licem pravde, jer samo na taj način mi ćemo dobiti više prostora za suočavanje sa prošlošću, a u konačnici sve nam to treba da bismo gradili budućnost.“
  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

XS
SM
MD
LG