Dostupni linkovi

logo-print

Zemlje regiona mogu zajednički odgovoriti na prijetnje militanata


Džihadisti sa Balkana u propagandnom filmu Islamske države

Džihadisti sa Balkana u propagandnom filmu Islamske države

Iako je u Crnoj Gori, u odnosu na druge zemlje u regionu, najmanje onih koji su otišli da se bore na stranim ratištima za tzv Islamsku državu, u Podgorici ne zanemaruju opasnost od pojave vjerskog radikalizma i fundamentalizma. U tu svrhu crnogorski zvaničnici ističu važnost saradnje sa susjednim državama u sprječavanju militantnih pojava ali i dobre odnose sa Islamskom zajednicom, koja lakše i brže može da prepozna religijski ekstremizam.

Početkom februara mediji u Crnoj Gori objavili su da je na ratištu u Siriji poginuo pripadnik vehabijskog pokreta, koji je živio u Podgorici, a koji se našao u spotu koji su ovih dana objavili teroristi Islamske države u kome prijete balkanskim zemljama i pozivaju muslimane sa tog područja na džihad. To je drugi crnogorski državljanin koji je stradao boreći se na strani ISIS-a.

Prvi čovjek Islamske zajednice u Crnoj Gori, reis Rifat Fejzić, posljednjih godina upravo je upozoravao na opasnost od radikalnog islamskog pokreta vehabizma, odakle su se, kako se pretpostavlja, najčešće regrutovali oni koji su bili spremni da se bore na inostranim ratištima.

„Volio bih da nisam u pravu, ali oni ljudi koji su tamo pošli, barem koje ja znam da su tamo, iz tog su pokreta, i kao da je taj pokret čekao za odlazak negdje vani, nažalost, na prolivanje krvi i ubijanje nedužnih ljudi, na pogibije za neke potpuno sulude ideale", rekao je reis.

Mediji su spekulisali da su se regrutni centri, gdje su se obučavali budući džihadisti, nalazili na sjeveru Crne Gore odakle su navodno na ratišta odlazili ili preko Novog Pazara ili preko Sarajeva.

Iako zajednica vehabija u Crnoj Gori nije upadljiva za spoljni svijet, u izvještajima crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost njeni pripadnici više puta su pomenuti kao moguća prijetnja, ali i da je njihovo djelovanje pod kontrolom.

Prema bezbjednosnim procjenama pojedinih stranih obavještajnih službi, sa teritorije Crne Gore u Siriju i Irak otišlo je 30 boraca koji ratuju za ISIS, dok je prema zvaničnim podacima njih upola manje.

O broju dobrovoljaca koji se iz Crne Gore otišli da se bore u Siriji ili Iraku, nedavno je na međunarodnom skupu o bezbjednosti u Budvi govorio potpredsjednik Vlade i prvi čovjek koji koordinira bezbjednosnim sitemom u Crnoj Gori Duško Marković.

„Ukupno oko deset i petnaest građana koji su uzeli učešće u operacijama. Jedan dio njih se vratio u Crnu Goru. Mi mislimo da je za bezbjednost i sigurnost u Crnoj Gori s ovog aspekta bitan svaki pojedinac, svaki strani borac. Dakle, ovu prijetnju ne posmatramo sa kvantitativnog aspekta, nego, uslovno, sa kvalitativnog, sa onog aspekta koliko taj pojedinac može uzrokovati posljedica po bezbjednost u zajednici kada se vrati sa ratišta", konstatovao je Marković.

Zbog toga je Crna Gora, kao potpisnica Deklaracije UN, pristupila međunarodnoj koaliciji od 60 država koje sve svoje kapacitete suprostavljaju savremenom bezbjednosnom izazovu.

Bitan međuvjerski sklad

Crna Gora se ovog proljeća pridružila i državama regiona koje su usvojile Zakone kojima sankcionišu svoje državljane koji odlaze na inostrana ratišta.

Tako je izmjenama Krivičnog zakona predviđeno da se višegodišnjim kaznama zatvora kažnjavaju ne samo oni koji se bore već i oni koji učestvuju u vrbovanju, regrutaciji i obuci dobrovoljaca, a pod udarom Zakona našlo se i finansiranje i svaka druga vrstu podršketim aktivnostima.

Raško Konjević, foto: Savo Prelević

Raško Konjević, foto: Savo Prelević

U značaju njihovog prepoznavanja i sprječavanja crnogorski ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, govoreći na bezbjednosnom skupu u Budvi, akcenat je stavio na saradnju država regije.

„Dobri su politički odnosi među državama, dobri su odnosi među nadležnim institucijama, dobri su odnosi među obavještajnim agencijama, tako da regionalno boreći se u tom kontekstu mislim da možemo da damo zajednički odgovor", naveo je Konjević.

Reis Rifat Fejzić kaže kako je bitna uloga Islamske zajednice u blagovremenom otkrivanju religijskog ekstremizma i radikalizma, ali ističe da u suzbijanju tih pojava, prije svega, treba da budu efikasniji država i društvo.

„Država nije blagovremeno reagovala na naše insistiranje. Mi smo prije dvije, tri godine imali bukvalno uzurpiranu jednu džamiju u centru Podgorice od strane ljudi, od kojih su možda neki sada na tim stranim ratištima, koji su u to vrijeme imali mnogo veću medijsku podršku određenih medijskih kuća iz Crne Gore nego što je imala Islamska zajednica", ocijenio je reis.

Prema riječima potpredsjednika Vlade Duška Markovića, iako ne postoje direktne prijetnje po crnogorsku bezbjednost od djelovanja terorista Islamske države, svi institucionalni mehanizmi države stavljeni su u pogon. Glavni problem ostaje kako identifikovati trenutak radikalizacije i početak indoktrinacije.

„Znate zbog čega? Zbog toga što se to dešava u svijesti čovjeka, u jednoj zoni koja je državnim institucijama nedokučiva. Ona se tiče ukupnih sloboda, sloboda misli, vjeroispovjesti, uvjerenja koja se stiču u tom, da kažem, univerzalnom prostoru. I mehanizmi države da reaguje na samom početku problema veoma su ograničeni. Djeluje paradoksalno, ali je tačno. Država stupa na snagu kada već nastane uvjerenje, kada je nastupila radikalizacija i kad imamo problem i pojavu", prokomentarisao je Marković.

Raško Konjević apostrofira šta država i društvo mogu učiniti kako bi stvorili ambijent koji bi crnogorskim građanima oduzimao motivaciju da odlaze na strana ratišta.

„Crna Gora i tu može da bude dosta dobar primjer, a to je da tu svoju različitost nacija vrlo njegujemo, pripadnosti različitim religijama shvatamo kao jednu od svojih bogatstava. Znači da je važna uloga medija i šire društvene zajednice da razdvojimo jasno, da pojasnimo našim građanima jasnu razliku između pripadnosti određenoj vjeri i onoga što je ekstremni radikalizam u ovom slučaju", smatra Konjević.

Na medijsko tretiranje islamskog radikalizma u Crnoj Gori ukazuje i reis Fejzić.

„Islam moraju izdvojiti iz ovog konteksta poistovjećivanja islama s terorizmom. Dakle, mediji prije svega moraju imati tu ulogu, kako bi naše društvo bilo onakvo kakvo treba da bude i kako bismo mi širili taj međuvjerski sklad unutar država na ovom prostoru gdje živimo", kaže reis.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG