Dostupni linkovi

logo-print

Zemlja apsurda: U BiH još nije zabranjeno negiranje genocida


Ruža na ukopu žrtava genocida u Srebrenici, Potočari, jul 2010.

Ruža na ukopu žrtava genocida u Srebrenici, Potočari, jul 2010.

Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti Parlamentarna skupština BiH ponovo je vratila Zajedničkoj komisiji na usaglašavanje. Kao negativan ocijenjen je raniji zaključak komisije da se ova materija reguliše kroz Krivični zakon BiH.

Unatoč pritiscima međunarodne zajednice, pa i domaće javnosti, BiH još uvijek nema zakon o zabrani negiranja holokausta, zločina genocida i ostalih ratnih zločina. Ono što je normalno za cijeli svijet, u BiH je političko pitanje, što jedva da zaslužuje bilo kakav komentar, kaže nam ogorčeno Suljo Cukanović, koji je preživio genocid u Srebrenici.

„Još kad uvedete u tu priču i holokaust, cijeli svijet priznao holokaust i cijeli svijet ne želi više nikom da se to dogodi. Pazite apsurda - Srbija donese
rezoluciju o Srebrenici, a RS, recimo, ne donese, ili ne učini ništa da se donese na nivou BiH. Dogodi nam se to, i onda dođemo u situaciju da ne možemo da osudimo“, kaže Cukanović.

U skladu sa preuzetim obavezama, BiH je dužna da ovu materiju riješi zakonom.
Član Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentane skupštine BiH Halid Genjac kaže kako za to jednostavno nema dovoljno ni volje ni mudrosti, posebno političara iz RS-a.

„Dosad smo imali problem kad smo imali namjeru da ovu materiju regulišemo u Krivičnom zakonu, iz RS-a smo imali prigovor da to treba posebnim zakonom regulisati. Sad kad smo sačinili prijedlog posebnog zakona, imamo prigovor da to treba riješiti u Krivičnom zakonu“, kazao je Genjac.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini Beriz Belkić, koji godinama neuspješno pokušava da dobije podršku za osudu negiranja holakusta, genocida i ostalih ratnih zločina, dodaje kako nisu bitni model niti forma, odnosno da je najvažnije da se navedene pojave konačno počnu sankcionirati i u BiH.

„Mi možemo se složiti ili ne složiti, donijeti zakon ili ne donijeti, ali ne možemo promijeniti činjenicu da je u ovoj civilizaciji postojao holokaust, da se u ovoj zemlji desio genocid, da se širom svijeta dešavaju zločini protiv čovječnosti itd. i da društvo mora reagirati na takve pojave“, naglašava Belkić.

Politički ambijent bez minimuma dobrog ukusa

Sličnog je mišljenja i zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije Niko Lozančić.

„Zakon predviđa zabranu negiranja, zabranu minimiziranja, zabranu veličanja zločina genocida i holokausta. I onda ja postavljam pitanje: ima li
normalan čovjek na zemaljskoj kugli koji bi mogao biti protiv takvih principa?“ kaže se Lozančić.

Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prvi put se našao prije tri godine. Odbačen je glasovima poslanika iz RS, koji su tada ustvrdili kako Krivični zakon BiH značajno reguliše ovu problematiku, te da ne postoji potreba za posebnim zakonom. Ovakav stav se do danas nije značajnije promijenio.

„Ja ne negiram bilo čije incijative, ali ona neće dobiti podršku na Predstavničkom domu. Bilo ko da je usvojio bilo kakvu rezoluciju, što se tiče BiH ona nikad neće dobiti podršku iz RS“, kazao je Slavko Jovičić, poslanik SNSD-a.

Pojam holokaust se odnosi na sistemsko istrijebljenje oko šest miliona evropskih Jevreja u zemljama saveznicama nacističke Njemačke tokom Drugog svjetskog rata. Samo u BiH 1939. godine, živjelo je oko 14.000 Jevreja, od kojih je tokom Drugog svjetskog rata stradalo preko 10.000.

Međunarodni sud pravde je u februaru 2007. kao genocid okarakterisao zločine nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine.

U normalnom svijetu, Parlament BiH bi prije Evropskog parlamenta usvojio zakon o zabrani negiranja genocida i holokusta. U zemlji poput BiH, Boris Kožemajkin, predsjednik Jevrejske općine Sarajevo, nije siguran da će se to uskoro desiti.

„Ono što brine je da generacije koje nisu doživjele čak ni ovaj rat, a da ne kažem da o njemu nisu učile, odnosno učile su iz neke tri različite istorijske perspektive, a o holokaustu apsolutno nisu izučavale ništa, ne mogu biti bolje nego što jesu. Za jevrejsku zajednicu je negiranje nešto što je strašno, nešto s čim se nikada ne možemo složiti. Međutim, živimo u jednom takvom političkom ambijentu koji ne zadovoljava ni minimum dobrog ukusa, ni minimum pijeteta prema žrtvama koje su nedužne. Svaki čovjek, svaka žrtva koja je pala apsolutno nedužna zadužuje pijetet. Nažlost, kod nas to nije slučaj“, zaključuje on.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG