Novi tragovi sada pokazuju da se kisik na Zemlji pojavio prije otprilike 2,9 milijardi godina. No, tek prije 2,3 milijarde godina koncentracija kisika je postala nepovratna
fotolia.
Kisik se na Zemlji pojavio oko 700 milijuna godina ranije što se dosad vjerovalo, što znači i da je životu trebalo puno više da se razvije.
Znanstvenici su u uzorcima tla i stijena s juga Afrike, koji su stari tri milijarde godina i najstariji su na Zemlji, pronašli slabe tragove kisika iz tog vremena.
Znanstvenici su iz stijena iščitali tragove kemijskih reakcija koje su se odvijale u stijenama prije tri milijarde godina, a uključivale su i kisik u tragovima. Točnije, istraživači su proučavali omjere različitih tipova izotopa atoma kroma koji su bili prisutni u tadašnjem tlu.
Ovi su izotopi iznimno osjetljivi na reakcije s kisikom, odnosno metal reagira na promjene u razini kisika. Što je bilo više kisika, atomi su imali više elektrona.
Koristeći matematičke modele tih kemijskih reakcija, znanstvenici su mogli izmjeriti da je atmosfera tada sadržavala oko 0,03 posto sadašnje koncentracije kisika.
"Ovo je znatno više kisika, no što su bile ranije procjene. Na temelju izotopa molibdena imamo dokaze o kisiku i prije 2,6-2,7 milijardi godina, a tek prije 2,3 milijarde godina se pojavila koncentracija kisika koja je bila nepovratna", rekao je Michael Bau sa Sveučilišta Jacobs iz Bremena, piše BBC.
To je bilo vrijeme početka oksidacije, odnosno tada je došlo do razmještaja kontinenata koji su omogućili nastajanje plitkih vodenih površina gdje se su mogle razvijati cijanobakterije koje su provodile fotosintezu.
fotolia.
Kisik se na Zemlji pojavio oko 700 milijuna godina ranije što se dosad vjerovalo, što znači i da je životu trebalo puno više da se razvije.
Znanstvenici su u uzorcima tla i stijena s juga Afrike, koji su stari tri milijarde godina i najstariji su na Zemlji, pronašli slabe tragove kisika iz tog vremena.
Znanstvenici su iz stijena iščitali tragove kemijskih reakcija koje su se odvijale u stijenama prije tri milijarde godina, a uključivale su i kisik u tragovima. Točnije, istraživači su proučavali omjere različitih tipova izotopa atoma kroma koji su bili prisutni u tadašnjem tlu.
Ovi su izotopi iznimno osjetljivi na reakcije s kisikom, odnosno metal reagira na promjene u razini kisika. Što je bilo više kisika, atomi su imali više elektrona.
Koristeći matematičke modele tih kemijskih reakcija, znanstvenici su mogli izmjeriti da je atmosfera tada sadržavala oko 0,03 posto sadašnje koncentracije kisika.
"Ovo je znatno više kisika, no što su bile ranije procjene. Na temelju izotopa molibdena imamo dokaze o kisiku i prije 2,6-2,7 milijardi godina, a tek prije 2,3 milijarde godina se pojavila koncentracija kisika koja je bila nepovratna", rekao je Michael Bau sa Sveučilišta Jacobs iz Bremena, piše BBC.
To je bilo vrijeme početka oksidacije, odnosno tada je došlo do razmještaja kontinenata koji su omogućili nastajanje plitkih vodenih površina gdje se su mogle razvijati cijanobakterije koje su provodile fotosintezu.