Dostupni linkovi

logo-print

Noć muzeja i ove godine Zemaljski muzej BiH dočekaće zakovanih vrata. Od oktobra 2012, kada su zamandaljena vrata ove najstarije kulturno-naučne institucije u zemlji, bh. vlast se nije ni trgla da pokuša naći rješenje. I dok će muzeji susjedstva u subotu uveče otvoriti vrata za tradicionalnu "Noć muzeja", preko četiri miliona eksponata Zemaljskog muzeja BiH još uvijek je u mraku.

Bosanskohercegovačkim muzejima, većinom onim u glavnom gradu ove države, nije potrebna Noć muzeja. Paradoksalno, ali bh. muzeji su već više od dvije decenije u mraku. Potvrđuje to i primjer Zemaljskog muzeja BiH, u kojem se za više od dvije godine od zakivanja vrata ništa nije promjenilo. Naime, vlasništva se odriču institucije na državnom nivou, a pokušaji preuzimanja prava vlasništva sa federalnog nivoa nisu urodila plodom.

Trenutno se vode dva sudska spora, jedan protiv države, a drugi protiv Kantona Sarajevo i Federacije BiH koja je pokušala da uspostavi, kako tvrdi direktor Muzeja Adnan Busuladžić nelegalni Upravni odbor a da se pritom ne riješi pitanje finansiranja.

"Reagirao je sud i zatražio od Vlade Federacije BiH da preuzme finansiranje i osnivačka prava, pa onda i da imenuje upravu Muzeja, na šta je Vlada reagirala da ne želi preuzeti finansiranje, da ne želi preuzeti osnivačka prava, ali želi na daljinski da upravlja kada njoj to odgovara", navodi Busuladžić.

Krivicu za zatvaranje Zemaljskog muzeja podjednako snose i radnici Zemaljskog muzeja, smatra glumica Selma Alispahić.

Zemaljski muzej, foto: Midhat Poturović

Zemaljski muzej, foto: Midhat Poturović

"Ne može danas niko privatno zatvoriti Muzej, jer to nije ničija privatna institucija pa da bi neko svojevoljno zatvorio Muzej. U svijetu danas postoje menadžeri muzeja. Smatram da je za održavanje Muzeja potrebna drugačija politika, onu koju će voditi menadžeri. Muzej treba otvoriti i uvesti privatne investicije, ali i srediti na način - pa ako ništa drugo - da ljudi tu mogu doći i popiti kafu”, pojašnjava Alispahić.

Brana protiv privatizacije

Muzeji u BiH pripadaju narodima ove države i trebalo bi njima i da služe. Međutim, i stare i nove garniture političara to ne razumiju. Njihove ambicije su suprotne od onoga što podrazumijeva zaštita javnog, kulturnog dobra smatra direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.

“Naša država nama neprekidno poručuje da želi javno dobro pretvoriti u privatno ili preuzeti neko partitokratsko vlasništvo gdje će naše nacionalno blago biti sistem za razračunavanje među političkim partijama. Danas su muzeji u BiH brana protiv privatizacije javnog dobra i protiv partijskog upravljanja onime što je vlasništvo naroda BiH”, smatra Šehabović.

Godinama bh. političari polemišu oko prava vlasništva i osnivačkih prava za sedam kulturnih institucija od značaja za državu. Uglavnom ne vodeći se potrebom za očuvanjem naslijeđa, već modelima podijela i profita. Oni, koji kulturno naslijeđe čuvaju nekad i po štetu vlastitog zdravlja, kažu kako je to nešto što se ne može dijeliti po političkoj ili nacionalnoj pripadnosti.

“Zemaljski muzej čuva vrijedna blaga iz perioda Rima, antike, ali i iz perioda praistorije, koje je itekako važno za prostor BiH. U tom nekom smislu, to je naša zajednička baština, koja zbog načina kako je uopšte nauka pozicionirana ne može da se dijeli. To je nešto što predstavlja tradiciju svih nas”, podsjeća Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS.

Muzej, koji je osnovan 1888. i preživio tri rata, sada vodi bitku za preživljavanje. Jedinstvenog nacionalnog konsenzusa o tome kome Muzej treba pripasti - još uvijek nema na vidiku.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG