Dostupni linkovi

logo-print

Zemaljski muzej ponovo otvoren, pravni status ostaje neriješen


Simboličnim skidanjem dasaka s vrata, nakon nepune tri godine, otvoren je Zemaljski muzej u Sarajevu. Otvaranje najstarije i najznačajnije muzejske institucije u BiH uslijedilo je nakon potpisivanja Memoranduma o finansiranju, čime se država obavezala da redovno finansirati Muzej u naredne tri godine. No, ovim se i dalje ne rješava pravni status Zemljskog muzeja u Sarajevu, jer do sada niko nije preuzeo ulogu osnivača.

Osnovci iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Pala simbolično su skinuli daske na kojima je pisalo „Zatvoreno“ sa vrata najstarije kulturne institucije u BiH. Neki od ovih učenika Muzej su posjetili prije zatvaranja i nose lijepa sjećanja:

Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, država se obavezala da će finasirati Muzej i još šest institucija kulture u naredne tri godine.

Ministar civilnih poslova BIH Adil Osmanović kaže da je posljednja četiri mjeseca pokušavao da pronađe rješenje za institucije kulture.

„Koliko je bilo je bitno otvoriti Zemljski muzej, toliko je bitno i pronaći neko dugoročno rješenje za redovno finansiranje“, objasnio je Osmanović.

Amabasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack najavila je i konkretnu pomoć Muzeju. Ambasada će odvojiti 1,1 milion konvertibilnih maraka za građevinsko-sanacione radove ove institucije, te da će Institut iz Washingtona ustupiti svoje stručnjake, kako bi radili sa uposlenicima Muzeja.

„Ovo je veliki dan za BiH. Slušajući glasove djece u bašti Muzeja ne trebamo se brinuti za budućnost ove zemlje, jer će generacije imati gdje da istražuju svoju prošlost“, rekla je Cormack.

Otvaranje Zemaljskog muzeja, foto: Aida Đugum

Otvaranje Zemaljskog muzeja, foto: Aida Đugum

Međutim, Memorandumom o finansiranju se ne rješava problem u potpunosti, jer 'pravni vakuum' zbog kojeg je, između ostalog, Muzej i bio zatvoren nije još uvijek riješen.

„To je jedan dugoročan proces, koji neće tako brzo biti riješen, ali ono šta je bitno u odnosu na javnost, to je da institucija treba da radi, a da bi institucija radila ljudi moraju primati plaću u 21. stoljeću, moraju imati pravo da idu ljekaru, da mogu ovjeriti knjižicu i te pretpostavke dolaze na svoje mjesto. A ovaj problem koji ulazi u sferu politike, neka politika i zvaničnici riješavaju u narednom periodu“, konstatuje direktor Muzeja Adnan Busuladžić.

Ostavka direktora

Nakon otvaranja Muzeja direktor Busuladžić, pod čijem vodstvom je nakon 124 godine postojanja Muzej i zatvoren, u utorak je podnio ostavku.

„Moj jedini cilj je bio spasiti Instituciju i jezgro kolektiva, te sačuvati njihovo dostojanstvo. Bio sam svjestan, s obzirom da sam sudski registrovan i legitiman i legalan direktor, da moj odlazak ostavlja potpuni pravni vakuum i nemogućnost pravne borbe. Zato sam do sada ostao“, poručio je Busuladžić.

Otvaranje Zemaljskog muzeja, foto: Aida Đugum

Otvaranje Zemaljskog muzeja, foto: Aida Đugum

Bez pravnog statusa, upravnih odbora, sa manjkom u sredstvima i kadrovima, teško je i zamisliti kako su se Zemaljski muzej BiH, kao i ostalih šest institucija kulture, održao svih ovih godina finansirajući se od dobijenih grantova i poneke donacije, što je nestabilna osnova za njegovo djelovanje.

Odjeljenja za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke, kao i botanički vrt Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine baštine neprocjenjivu građu svih ovdašnjih naroda - oko četiri miliona eksponata.

Tu je i najvrjedniji artefakt - Sarajevska Hagada. Američki list New York Times je vrijednost ovog srednjovjekovnog jevrejskog ilustrovanog kodeksa porijeklom iz Španije procijenio na čak 700 miliona dolara.

„To je naše istorijsko nasljeđe koje propada i ako se ne čuva izgubićemo i svoje sjećanje i svoju istoriju, što je mnogo gore od svega ovog ostalog“, poručio je sarajevski paroh Vanja Jovanović.

Zemaljski muzej preživio je smjene carstva i vlada, oba svjetska rata, kao i rat devedesetih godina prošlog vijeka.

"Danas prisustvujemo okončanju tragikomične priče. Otvorenje muzeja nije rezultat političkog dogovora već pritiska međunarodne zajednice na naše političare. Riješen je status muzeja, ali i nakon ovog otvorenja ostaje briga o budućem finansiranju o čemu će biti potreban politički dogovor", izjavio je istoričar Dubravko Lovrenović.

Danas nakon tri godine od zatvaranja i 20 godina nemara Zemaljski muzej pokušava nastaviti svoj rad. Koliko će biti uspješan ne zavisi od radnika Muzeja ili od javnosti, već od bh. političara.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG