Dostupni linkovi

logo-print

Zemaljski muzej BiH: Godina zakovanih vrata


Prošlo je tačno godinu - vrata najstarije i najznačajnije kulturne institucije - Zemaljskog muzeja BiH - zakucana su daskama. Muzej koji je preživio dva svjetska rata, kao i rat u BiH, zatvoren je u miru. Pokleknuo je pred bh političkom elitom, koja, zarad ličnih i nacionalnih, nije prepoznala istinske vrijednosti ove kulturne institucije. Ignorantski odnos bh društva prema jednoj ovakvoj instituciji pokazuje nebrigu naroda o vlastitoj prošlosti

„Mi danas prisustvujemo sahrani ili dženazi, kako god hoćete, ne samo Muzeja nego civilizacijskih tekovina BiH ali i našaoj sahrani – jer je na žalost, primitivizam pobijedio”, riječi su nekadašnje direktorice Istorijskog muzeja BiH Muhibe Kaljanac, izrečene 4.oktobra 2012. godine, dok su se zakucavale daske na vratima Zemaljskog muzeja BiH.

Muzej, kao i još šest institucija čiji je osnivač Republika BiH, nema riješeno pitanje statusa, a od obećanja kako će to jednoga dana biti, više nisu mogli funkcionisati.
Daske sa natpisom “Zatvoreno” i danas stoje na vratima. Otporne na vremenske uslove. Da ih skine - niko ni ne pomišlja.

Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić smatra da Muzej dijeli sudbinu kulturnih institucija i ustanova koje u imenu imaju prefiks “bosanskohercegovački” u društvu neprihvatanja bilo čega državnog.

„Zemaljski muzej faktički onima koji imaju u rukama moć uistinu ne treba i kažem, neugodan je svjedok, tako da ne vjerujem da će bilo kakav konkretan potez i povući od strane nadležnih organa da se rehabilitira Muzej. Ili, što je još gore, mogao bi se 'rehabilitirati' po ovom etnonacionalnom principu 1+1+1, pa da raskrčmimo eksponate po nekoj etnonacionalističkoj uravnilovci“, konstatuje profesor Mujkić.

Prvi put u 124 godine dugoj istoriji ustanove koja čuva artefakte o kulturnom i civilizacijskom kontinuitetu na ovom prostoru, vrata su zatvrena. Svo kulturno-istorijsko blago koje se nalazi u Muzeju predstavlja dušu bh naroda kroz vijekove. Današnji odnos prema svemu tome i jeste pokaz stanja bh duše, tvrdi Mujkić.

„Upravo je takva - zapuštena, ignorirana, prepuštena da se odronjava. To je najbolja slika i percepcija onoga što smatramo za svjedoka našeg milenijskog trajanja“, kaže Mujkić.

Publicista Ahmed Burić kaže kako narodi u Bosni i Hercegovini uopće nemaju odnosa prema javnom dobru, niti prema vlastitoj prošlosti.

„Zemaljski muzej možda je i najbolja metafora današnje Bosne i Hercegovine: on stoji zatvoren, unutra leži neko blago, ono je zakovano daskama, a neko preko svojih 'principa', lažnih principa, mogu reći, istjeruje nekakvu svoju pravdu koju je svijet već odavno zaboravio“, smatra Burić.

Eksponati propadaju

Zatvaranje Muzeja nije posljedica ishitrene odluke. Problemi se u kulturnoj instituciji godinama gomilaju i kao jedino rješenje nazire se ishod sudskog postupka koji se vodi pred Sudom BiH, a koji je pokrenuo direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Adnan Busuladžić.

„Mi smo tužili državu za osnivačka prava, čime bi se trebalo ustanoviti ustvari ko je osnivač institucije, ko je nadležan za nju, ko mora preuzeti finansijsku, organizacionu, kadrovsku i svaku drugu odgovornost za instituciju“, kaže Busuladžić.

Izgleda kada će Muzej ponovo biti otvoren za sada nema. Prof. dr. Enver Imamović, bio je na čelu ove kulturne institucije tokom rata. Svo kulturno-historijsko blago sačuvano je tada, na što je ponosan, ali će ga uništiti mir.

„U ono vrijeme, tokom rata, sa svjetske strane, od strane UNESCO-a, naših kolega iz muzeja iz čitavog svijeta, pomagali su nam sve, ali sada, kako je stasala država, kako je sada država samostalna, sad je mir, s te strane nema pomoći. Muzej je u katastrofalnoj situaciji. Posjeta nema, ima samo straža, ne radi se ništa, eksponati propadaju, tako da je to izuzetno zabrinjavajuća situacija“, naglašava Imamović.

Ekseri u vratima Zemaljskog muzeja ekseri su u kovčegu umjetnosti i kulture u BiH, koju su očito, nebrigom i željom da sve počinje od njih, aktuelni političari na vlasti, odlučili sahraniti. No, kako kaže konceptualni umjetnik Damir Nikšić kaže da odnedavno zatvaranje kulturnih institucija nije svojstveno samo bh. podneblju.

„Sad se Obama sjetio da prepisuje, i onda sam malo analizirao to i rekoh: sad će ovi naši jedva dočekati da kažu, kad im direktor Zemaljskog muzeja kaže: 'Dajte pare', a oni da mu odgovore: 'Šta to ti nama, eno ti Obama!'. Znači, nismo samo mi takvi, ima to svugdje u svijetu. Ipak smo u nekim stvarima ispred svog vremena, ispred Amerike. Evo, sad je Amerika nadošla da u sklopu tih budžetskih rezova uvede i tu mjeru zatvaranja državnih institucija kulture“, napominje Nikšić.

Podsjećamo: prije zatvaranja Zemaljskog muzeja, ugašena je Umjetnička galerija BiH. Pred gašenjem su i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteka BiH, Istorijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, te Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG