Dostupni linkovi

logo-print

Ostavka Komšića kulminacija krize u SDP-u


Željko Komšić i Zlatko Lagumdžija, 20. mart 2012.

Željko Komšić i Zlatko Lagumdžija, 20. mart 2012.

Bosanskohercegovačka javnost ostala je šokirana nakon što je Željko Komšić, potpredsjednik Socijaldemokratske partije, u ponedjeljak navečer podnio neopozivu ostavku na sve stranačke funkcije.

Ostavka, čiji razlozi nisu zvanično saopšteni, je upućena pismeno predsjedniku SDP-a Zlatku Lagumdžiji, predsjedniku Glavnog odbora Svetozaru Pudariću i generalnom sekretaru Nerminu Nikšiću.

No, Komšićeva ostavka ne može se nazvati uvertirom u unutarstranačke sukobe SDP-a, jer su u toj političkoj partiji već početkom godine počela previranja. Analitičari ocjenjuju da je mogući razlog autokratija u toj političkoj partiji koju provodi njen lider Zlatko Lagumdžija, te da, ukoliko nastavi sa takvom politikom, SDP, već na opštinskim izborima u oktobru može očekivati poraz.

Vijest o ostavci u ponedjeljak navečer odjeknula je kao grom iz vedra neba. Tim prije što se radi o drugom čovjeku te političke partije i jednom od Lagumdžijinih najodanijih ljudi. Razloge ostavke Komšić nije zvanično objasnio ni u ponedjeljak navečer, ali ni u utorak nakon što se sastao sa Lagumdžijom.

„Sutra je sjednica Predsjedništva SDP-a, sutra će biti press nakon te sjednice i znaćete sve. Neće se ništa kapitalno desiti do sutra“, kazao je Komšić nakon sastanka sa šefom stranke.

U izjavi za mostarski Dnevni list, koja je data nakon podnošenja ostavke i objavljena u utorak, Komšić je rekao:

“Ovako više ne može, povukao sam logičan potez. Ostajem član SDP-a, ali bez ikakvih funkcija i nastaviću da se borim za principe socijaldemokratije. Već su počele i znam da će biti još puno špekulacija, ali biće vremena da objasnim i konkretne razloge što sam napustio mjesto potpredsjednika SDP-a i sve druge funkcije u ovoj stranci. Ne radi se o privatnim sukobima, nego o principijelnim razlozima. Ostajem član Predsjedništva BiH i nastavljam da na tom položaju radim u punom kapacitetu sa svim obavezama prema državi BiH.

No, nije Komšić jedini koji u utorak nije htio objasniti razloge ostavke onima koji su ga izabrali na mjesto člana Predsjedništva BiH. Isti odnos prema oko 340.000 birača, koji su dali svoj glas za SDP na izborima 2010., imao je i Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a.

On je čak otkazao i konferenciju za novinare, koja je bila najavljena, a na kojoj se trebao obratiti kao ministar vanjskih poslova nakon susreta sa zvaničnicima UN-a i OSCE-a.
Analitičari ocjenjuju kako je takav odnos neprihvatljiv, ali da se najvjerovatnije radi o svojevrsnom šoku u stranci. To potvrđuje i jedina izjava nekoga od čelnih ljudi SDP-a, Mirze Kušljugića, koju je dao za RSE.

„Za ostavku sam saznao iz medija, i da - iznenadilo me je. U svakom slučaju, situacija kada jedan od čelnika SDP-a podnese ostavku zahtijeva ozbiljno razmatranje razloga“, rekao je on.

Ostavka Komšića ne može se nazvati uvertirom u unutarstranačke sukobe SDP-a, jer su u toj političkoj partiji već početkom godine počela previranja, i to odlaskom Emira Suljagića sa mjesta ministra obrazovanja Kantona Sarajevo. Čovjek koji je zbog odluke o uvođenju kulture religije izazvao bijes Islamske zajednice, nije dobio podršku matične stranke, koja mu je okrenula leđa, a on je nakon toga podnio ostavku. Drugi primjer je izglasavanje nepovjerenja Hamdiji Lipovači, predsjedniku Kantonalnog odbora SDP-a u Bihaću i bliskog saradnika Zlatka Lagumdžije. Nakon što su opštinska rukovodstva stranke Lipovaču smijenila, umiješala se centrala, nakon čega su u utorak ujutro ponovo održani izbori za novog predsjednika Kantonalnog odbora.

Slučajno ili ne, svi kandidati su odustali, a jedini, Hamdija Lipovača, ponovo nije dobio povjerenje. Treći primjer je ostavka Nazifa Derviškadića, inače gradskog vijećnika u Mostaru, na mjesto člana SDP-a.

„Na prošireni klub Bošnjaka stigla je i doktorica Selma Jakupović koja mi je turila papirić da čitam stavove centrale SDP-a - na jednom papiriću bez memoranduma, datuma, pečata itd. Ja sam im uložio protestnu notu, ja sam primarijus doktor, specijalista infektolog, nisam retardiran da čitam što u Sarajevu napišu za Mostarce“, prokomentarisao je razloge ostavke Derviškadić.

Razočarenje u politiku stranke

Unutarstranački sukobi u SDP-u bili su i prije deset godina kada su stranku napustili najugledniji članovi: Nijaz Duraković, Bogić Bogićević, Ivo Komšić, Miro Lazović i Nermin Pećanac. Pećanac kaže kako je svima razlog bio isti - autokratija Zlatka Lagumdžije, predsjednika stranke.

„Nažalost, dobri ljudi napuštaju SDP, a još žalosnije SDP napušta izvorne principe socijaldemokratije, što je katastrofa za ovo podneblje, jer moram vam reći da osnovni principi socijaldemokratije, afirmacija tih principa, jesu jedino što može ovu državu učiniti pravom državom. Nažalost, oni koji se kite socijaldemokratijom, kad su došli na vlast, pokazali su da mi u ovoj državi više ne znamo ko je lijevi, ko je desni. Jednostavno ovdje je politika: uzmi što više, pravosuđe te neće ganajati, bićeš amnestiran, ako nećeš danas, bićeš sutra“, kaže Pećanac.

Analitičari su jedinstveni u ocjeni kako je SDP postala autokratska stranka. O tome Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, kaže:
Ibrahim Prohić

Ibrahim Prohić


“Ne vjerujem da SDP sa svojim trenutnim rukovodstvom, sa partijskom elitom ima snage da se demokratizira iznutra, i kompletno to rukovodostvo bi moralo zarad SDP-a i zarad BiH da odstupi.“

Razočarenje politikom koju vodi sadašnji vrh SDP-a i koji je doveo do toga da je jedino uzak krug ljudi bliskih Zlatku Lagumdžiji na čelnim ministarskim pozicijama, upravnim odborima i sl., ne krije ni psiholog Ibrahim Prohić.

„SDP ne radi ništa za opšti interes. On samo spinuje da radi za opšti interes. On je cijelo vrijeme prije izbora i nakon izbora govorio da on donosi promjene, reforme, da zapravo donosi novu političku paradigmu koja bi prije svega se ticala tzv. opšteg interesa i promjene smisla politike. Međutim, njihovo ponašanje je sasvim drugačije. Oni cijelo vrijeme od izbora naovamo pokazuju da su oni jedna ekstremna, klijentelistička stranka koja vodi računa samo o sopstvenim interesima, prije svega interesima i poziciji lidera, ljudi koji su sa njim lojalni i koji su sa njim", navodi Prohić.

Mile Lasić, profesor Sveučilišta u Mostaru, kaže za RSE da motivi vladanja SDP-a nemaju nikakve veze sa modernom demokratijom, te da se ta stranka izjednačila sa etnokratskim partijama.

„Hoće li SDP imati snage da shvati dubinu krize u kojoj se metodama vladanja koja nemaju nikakve veze s modernom demokracijom uvalio? On se po svemu izjednačio sa etnokratskim strankama, pa iako nije kriv za ono što su one napravile tijekom 20 godina, jeste kriv što je zemlju doveo u stanje bezalternativnosti i što takav kakav jeste, zajedno sa SNSD-om, i nije drugo do dokaz bezalternativnosti u ovoj zemlji. I zato je kriv svim slobodnim ljudima i građanima ove zemlje, bez obzira na nacionalnu pripadnost“, ocjenjuje Lasić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG