Dostupni linkovi

logo-print

Željezari za mjesec dana načinjena milionska šteta


Nikšićka Željezara - ilustracija

Nikšićka Željezara - ilustracija

Offshore koncept je u Crnoj Gori prisutan već skoro dvije decenije: isprva kroz namjeru da i sama postane"poreski raj", a docnije kroz proces privatizacije u kom su najznačajnija domaća preduzeća prodata upravo offshore firmama čiji su vlasnici, po pravilu, nepoznati javnosti.

Projekat Offshore Montenegro je propao jer se, kako kažu upućeni, pretvorio u "praonicu novca", a drugi i danas uzima danak izvlačeći ogroman novac iz Crne Gore.

Za nikšićku Željezaru je stigla i službena potvrda koja ukazuje na ovaj jednostavan mehanizam koji punu efikasnost pokazuje kada država žmuri.

Ono što predstavlja legalno poslovanje, u situaciji kada država žmuri, može se pretvoriti u kriminalno djelo kojim je svjesno izbjegavan porez i činjena šteta privatizovanom preduzeću, a to se, po svemu sudeći dogodilo nikšićkoj Željezari.

NVO MANS je još marta 2010. godine objavila podatke o offshore kćerki kompaniji nikšićke Željezare kojom je gazdovala opet offshore firma MNSS, uz ocjenu da ta činjenica otvara prostor za sumnju da investitor, poslovanjem preko tog povezanog preduzeća čini štetu i državi i samoj Željezari.

Nakon više od godinu i po dana ovaj nalaz, čini se, dobija punu potvrdu u ekspertizi koju je naručio stečajni upravnik Željezare Veselin Perišić, koja je pokazala da je Željezari, za samo mjesec dana, po principu slučajnog uzorka izabranom periodu, učinjena šteta od skoro milion i po eura.

Advokat Veselin Radulović, pravni zastupnik MANS-a i branilac Vanje Ćalović, direktorke ove NVO, koju je MNSS tužio upravo za klevetu i narušavanje poslovnog ugleda kaže:

"Činjenica da su ta dva sudska postupka okončana u međuvremenu i da su oba ta postupka oni izgubili. Međutim, ono što je po meni jako sporno u svemu tome je da državni tužilac sve to vrijeme nije reagovao. Čak i kada je pokrenut ovaj stečajni postupak ja sam kao punomoćnik MANS koji je svoja potraživanja na ime sudskih troškova iz ovih postupaka prijavio u stečajnom postupku ukazivao i stečajnom sudiju a naročito stečajnom upravniku da radnej vlasnika Željezare izazivaju ozbiljnu sumnju da je tu bilo izvršenja krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti i naravno zahtijevao od njega kao službenog lica da to prijavi državnom tužiocu. On to nije uradio", kaže Radulović.

Offshore kompanije su posebna preduzeća registrovana u zemljama koje imaju status "poreskog raja". Ovim kompanijama nije dozvoljeno da posluju u zemlji u kojoj su osnovane, ali potpuno normalno sklapaju poslove sa firmama u trećim zemljama. Dažbine prema državi u kojoj su registrovane izmiruju jednokratno pri registraciji ili godišnje u visini od svega nekoliko desetina eura.

Državi u kojoj su registrovane se isplati jer naplaćuje taksu. Isplati se i vlasniku offshore firme jer preko nje, osnovicu za porez u zemlji u kojoj ostvaruje promet, čini besmisleno niskom ili čak nultom. Problem je što kad god neko dobije, neko mora i da izgubi, pa u ovim kombinacijama, ulogu gubitnika dobija zemlja porijekla robe, a štetu trpi i preduzeće koje proizvodi robu jer se proizvedena roba prodaje ispod realne cijene.

Čini se da se upravo to desilo nikšićkoj Željezari.

"Pažljivim pregledom analize uočava se da je bilo određenih nepravilnosti u poslovanju Željezare, naročito u periodu kraj jula - početak avgusta 2009. godine. Analiza je pokazala da je bilo nedomaćinskog postupanja prilikom proizvodnje čelika i isporuke zavisnom preduzeću Željezari Nikšić B.V. u Amsterdamu, jer je cijena koštanja znatno veća od prodajne cijene zavisnom preduzeću u prosjeku od 20 do 176 odsto, što znači da cijena koštanja ni izbliza ne može da pokrije troškove materijala i energije, a pokriće troškova rada i kapitala je nemoguće pokriti. Na osnovu toga, u Željezari je nastao gubitak od milion do 1,45 miliona eura", rekao je Vijestima stečajni upravnik Željezare Veselin Perišić koji u ponedjeljak nije odgovarao na naše telefonske pozive.

Sprega moćnih pojedinaca

Advokat Veselin Radulović kaže da je šteta napravljena ovom offshore kombinacijom mnogostruko veća od, do sada ustanovljenih, milion i po eura.
Novčanice eura - ilustracija

Novčanice eura - ilustracija


"Ona bi sugurno bila ogromna. Ako je taj iznos oko milion eura za možda nekih mjesec dana, koliko je bio predmet interesovanja te ekspertize, onda možemo praviti računicu jedino u odnosu na period koliko su vlasnici Željezare poslovali, odnosno od kada je formirana ćerka kompanija", kaže Radulović.

Offshore kompanije se nazivaju i post restant kompanije, jer ih obično čini samo jedno poštansko sanduče i broj telefona, a njihova osnovna svrha je sakrivanje identiteta vlasnika, izbjegavanje poreza i pranje novca.

Offshore koncept funkcioniše u cijelom svijetu, a koliko su ove kompanije brojne, govori podatak da je samo na Kipru, do ulaska u EU 2004. godine bilo više od 61 hiljade offshore kompanija. Po mogućnosti registracije offshore preduzeća, najpoznatije su mikro-države: Lihtenštajn i Monako, zatim egzotična Djevičanska ostrva, ali i neke ugledne i razvijene evropske zemlje: Belgija, Švajcarska, Austrija... ili "nešto udaljeniji": Hong Kong i Makao.

Idejni tvorac i direktor, u međuvremenu propalog, projekta Offshore Montenegro, Dragan Rosandić je, rekavši da je offshore legalan vid poslovanja prisutan u cijelom svijetu i koji se može zloupotrijebiti, naglasio da država, ako želi, u potpunosti može imati stvari pod kontrolom, čime se izbjegava mogućnost nanošenja štete državnom budžetu ili preduzeću, u konkretnom slučaju - Željezari.

"Očigledno je da imamo spregu moćnih pojedinaca u državi koji kontrolišu sve mehanizme sistema. Ne znamo mi kao javnost ko su pravi vlasnici te offshore kompanije a određena lica u Crnoj Gori to sigurno znaju ili su konkretnom slučaju lica iz Crne Gore koja se kriju pod tuđim imenima a iza njih se kriju domaći biznismeni ili političari", kazao je Rosandić.

MNSS je u međuvremenu reagovao ocjenom da je ekspertiza pogrešna, te da nije uzela u obzir činjenicu da je holandska offshore kćerka kompanija u stopostotnom vlasništvu Željezare, kao i da akcionari nikšićke Željezare ne mogu izgubiti novac od prodaje robe filijali koja je u njenom vlasništvu, bez obzira na prodajnu cijenu.

Ova tvrdnja ipak ne objašnjava zašto je željezo iz Nikšića uopšte odlazilo po nerealno niskoj cijeni, kao što ne eliminiše mogućnost da je i offshore kćerka kompanija ispod cijene prodala istu robu nekoj trećoj offshore firmi, što znači da ipak mogućnost da je potencijal za zloupotrebu offshore preduzeća iskorišćen u potpunosti i dalje ostaje u potpunosti otvorena.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG