Dostupni linkovi

logo-print
Od mjera za stabilizaciju, koje najavljuju Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo tog entiteta, očito se pošlo od toga da su zdravstveni radnici ti koji će prvi podnijeti teret uštede.

Prvi na tapetu su se našli zaposleni u Kliničkom centru Banjaluka. Uprava je najavila da za 206 medicinskih i nemedicinskih radnika neće biti produženi ugovori o zaposlenju.

Medicinsko osoblje se okupljanjem usprotivilo tome navodeći da bi, u slučaju otpuštanja, jedna medicinska sestra vodila brigu u prosjeku o čak 40 pacijenata.

„Vjerujte mi, ako se ovakva politika nastavi, nema ko pružati adekvatnu zdravstvenu uslugu. Zađite malo po malo težim odjeljenjima, po klinikama, pa vidite šta se od jedne ssetre u jednoj noćnoj smjeni radi - i kakva ujutru izlazi sa posla kući", kaže predsjednik banjalučke podružnice strukovnog sindikata doktora medicine Milenko Maksić.

No radničke prijetnje protestima i novi sindikalni sastanci sa upravom banjalučkog Kliničkog centra donijeli su dogovor da se produže ugovori za 75 zaposlenih, dok je za ostale i dalje neizvjesna sudbina. Situacija sa radnicima oslikava ukupno stanje u Kliničkom centru, čiji su ukupni dugovi premašili 25 miliona evra.

Osim njega, najveći dužnik je Javna zdravstvena ustanova u Istočnom Sarajevu, čiji su dugovi oko 16 miliona evra. Direktor te ustanove Slavko Ždrale ističe da se nekim mjerama pokušavaju napraviti uštede, ali to nije dovoljno da bolnica stane na svoje noge:

„Nismo u mogućnosti održavati ovaj nivo, ovaj trend bez pomoći, ali mora se imati razumijevanja da bi se ovaj entuzijazam i ovo sve što se sada čini nastavili dalje, s tim da ta opterećenja sačekaju neki vremenski period", navodi Ždrale.

Sindikati kažu da neće dozvoliti da se preko leđa zdravstvenih radnika rješava problem dugova bolnica.

Ilustracija

Ilustracija

Predsjednik Sindikata zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milenko Granulić kaže da bi prvo trebali da budu otpušteni nemedicinski radnici koji su primljeni po partijskim linijama. Samo u posljednje dvije godine po raznim linijama je zaposleno hiljadu i po ljudi, i to sistem zdravstva i socijalne zaštite, koji danas broji preko 17,5 hiljada zaposlenih, ne može da izdrži, kaže Granulić:

„Kod nas se dešavalo da pojedini direktori imaju čak duplu platu ministra, po pet, šest hiljada maraka, a nisu plaćali doprinose. I njihove finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju, pogotovo domova zdravlja, usvaja Skupština kao osnivač. Politički ljudi su politički postavljeni i onda je lakše fizirati finansijske izvještaje da prođu na Skupštini - odbornici i ne čitaju, i to je tako prolazilo i skupili su se problemi.“

Ko je odgovoran

Sindikat doktora strukovne medicine Republike Srpske se protivi i tome da se dug prema radnicima pretvori u javni dug,jer će nedostajuće milione opet platiti korisnici zdravstvenih usluga. Za predsjednika tog sindikata Miodraga Femića potpuno je jasno ko treba da snosi krivicu za dugove u kojima se zdravstvou RS nalazi:

„Zna se ko je dogovoran za krah tog sistema. To je bivši ministar i direktor Fonda – to ja javno govorim i uvijek ću govoriti. Umjesto da se izvrši sankcionisanje i utvrdi njihova odgovornost, ti se ljudi nagrađuju novim radnim mjestima na visokom nivou. Onda se postavlja pitanje da li je to namjerno ili je to slučajno. Za slučajno čisto sumnjam, ali ako je to namjerno, onda bolje da kažu nama koji smo nosioci posla da se to namjerno radi, pa da znamo gdje da tražimo parče hljeba pod ovim nebom", kaže Femić.

Iako se nadležni trude da to sakriju, u javnosti se sve češće spominju nestašice osnovnih medicinskih materijala i lijekova potrebnih za liječenje teških oboljenja. Što zbog bolničke neimaštine, što zbog problema sa dobavljačima, već je bilo nestašice citostatika, a ovih dana primjetna je i nestašica insulina.

Banjalučanin Vedran Puzović sa dijabetesom živi već tri godine i prvi put se susreće sa nestašicom insulina:

„Danas je moja supruga krenula sa receptom da traži inzulin i našla ga u Dervišima u privatnoj apoteci - dobio sam ga, to nije problem, ali šta će dalje da bude, ne znamo", kaže Puzović.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nenad Stevandić kaže da su malverzacijama isisani milioni iz zdravstva, a da trenutno nema pravih mjera za njegovu stabilizaciju:

„To je potpuni kolaps, za koji će, to je paradokslano, biti okrivljeni ovi novi zdravstveni funkcioneri, koji nisu suštinski krivci, ali postavila ih je ista garnitura kao i ove stare", tvrdi Stevandić.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Slobodan Stanić priznaje da zdravstveni sistem funkcioniše otežano, ali da ispunjava sve obaveze:

„Ja se bavim time da održim ovaj sistem da funkcioniše i da ga poboljšam iz dana u dan", kaže Stanić.

Ministar Stanić ističe da će se u narednom periodu insistirati na akcizama na duvan i alkohol kao načinu povećanja prihoda za zdravstvo, te na vezivanju dijela podsticaja u poljoprivredi za uplatu doprinosa. To bi, kaže, moglo značajno pomoći u stabilizaciji zdravstvenog sektora jer se mogu očekivati dodatni prihodi od oko 50 miliona evra na godišnjem nivou.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG