Dostupni linkovi

logo-print

Zdravstveni sustav spreman za ebolu


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Sve su službe u Hrvatskoj spremne za slučaj pojave ebole. Do sada je obavljeno preko 120 zdravstvenih nadzora nad osobama koje su stizale iz afričkih zemalja. Medicinsko osoblje se dodatno educira i priprema.

Ministar zdravlja podsjeća da svako kašljucanje ne znači i zarazu od ovog opasnog virusa. Ipak građani sumnjaju u to da je država spremna u slučaju epidemije.

"Sustav je spreman, ne samo za ebolu, nego i za bilo koju drugu zaraznu bolest", odlučan je Aleksandar Šimunović, dežurni epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, voditelj Odjela za nadzor, rano uzbunjivanje i intervencije u području zaraznih bolesti u tom Zavodu i hrvatski predstavnik u europskoj "Early Warning and Response System" mreži za razmjenu informacija o eboli.

"Mi imamo točno razrađen način komunikacije u rizičnim situacijama. Točno se zna postupak po kojem se postupa i pristupa problemu koji se pojavio. Naravno da imamo i specifično razrađen protokol i u slučaju pojave oboljelog od ebole u Hrvatskoj, način na koji se taj pacijent zbrinjava", kaže Šimunović, te ističe:

"Imamo točno razrađen epidemiološki pristup, kako se kontaktiraju i kako se traže osobe koje su bile u kontaktu sa oboljelim, što im se treba reći i kako se stavljaju pod nadzor. To su sve poznate stvari još od ranije. Nije sada da krećemo od početka, da bi sustav uspostavili. Sustav postoji."

Dvije su medicinske ustanove uspostavljene kao središnje za slučaj pojave ebole u Hrvatskoj - Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu i Infektivni odjel Kliničkog bolničkog centra u Rijeci. Za moguće bolesnike od ebole pripremljeno je u ove dvije bolnice deset specijalnih kreveta u zasebnim izoliranim sobama.

"Sobe imaju vlastiti sanitarni čvor. Sobe imaju nadzor. Sobama se pristupa tako da svi oni koji izlaze iz soba mogu raditi dekontaminaciju unošenog materijala, sve u cilju da se prenos infekcije od te sobe na ostale sobe svede na minimum. Tu je točno opisana procedura kako se ulazi u tu sobu, kako se medicinsko osoblje oblači u osobnu zaštitnu opremu", navodi Aleksandar Šimunović.

"Propisano je točno kako se pristupa pacijentu, koji se medicinski zahvati rade. Protokolarno se potom izlazi iz sobe, odnosno, propisan je način na koji se svlači zaštitna oprema, gdje se odlaže, što se radi sa pretpostavljeno kontaminiranim sadržajem zaštitne opreme, način na koji se tušira osoba koja je skrbila o pacijentu", tvrdi epidemiolog.

Virus ebole

Virus ebole

Hrvatska raspolaže sa dovoljno zaštitne opreme i odijela za medicinsko osoblje, kako za jednokratnu uporabu, koje se potom odlažu na propisan način, tako i za višekratnu uporabu, koja nakon svakog korištenja prolazi kroz dezinfekciju i sterilizaciju.

Uspostavljen je sustav nadzora za sve putnike koji u Hrvatsku stižu iz zapadnoafričkih zemalja, gdje je proglašena epidemija ebole - Liberije, Gvineje, Sijera Leonea, Demokratske republike Kongo i, do prošlog tjedna, Nigerije, koja je u međuvremenu isključena kao zemlja potencijalnog rizika od ebole.

"Svi putnici koji su dolazili iz ovih zemalja su se trebali prijaviti pograničnim sanitarnim vlastima da dolaze iz tih zemalja. Potom su oni bili upućivani lokalnom epidemiologu da bi on zaključio da li je ta osoba možda bila u kontaktu sa nekim tko je bio zaražen, odnosno tko je bio bolestan, da bi se takva osoba stavila na monitoring u roku od 21 dan. Potom bi osoba sama trebala prepoznati simptome, poput vrućice ili nekih drugih simptoma na koje ih je epidemiolog ranije upozorio. Telefonom bi se javila lokalnom epidemiologu da je dobila takve ili slične simptome i onda čekala neke podrobnije instrukcije, koje bi, u tom slučaju, epidemiolog toj osobi dao", kaže Aleksandar Šimunović.

Neka brojke govore same za sebe:

"Mi smo do sada obavili preko 120 zdravstvenih nadzora za osobe koje su stizale iz afričkih zemalja. Većina putnika je došla iz Nigerije. Ovog časa mi imamo i dalje 38 osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom i oni su svi ušli iz Nigerije. Dosta naših ljudi radi u Nigeriji, na naftnim platformama i nekim drugim poslovima, rudarstva, tehnike, elektronike i tako dalje. Obzirom da je Nigerija isključena kao zemlja potencijalnog rizika od ebole, vjerojatno će se naš kontigent putnika pod zdravstvenim nadzorom idućih dana smanjiti, i to drastično", riječi su epidemiologa.

Doktor Šimunović podsjeća da su visoke mjere higijene nešto što se u zdravstvu podrazumijeva, ali tu su i treninzi da se zbog upadanja u rutinu nešto ne previdi, uzimanje briseva s ruku, da se vidi nisu li ruke slučajno zagađene i tako dalje.

"Naravno, kada tu još dođe ebola, virus koji je visoko kontagiozan u samom dodiru, da bi se onda te već postojeće mjere pooštrile u smislu da se daleko više pazi na detalje odnosa medicinskog osoblja u samom liječenju", konstatira Šimunović.

Ministar zdravlja Siniša Varga je kao političar zadužen za širenje optimizma, ali njegovo upozorenje da svako šmrcanje nije ebola, sasvim je na mjestu:

"Morate znati da dolazi sezona gripe, dakle neće svako šmrcanje i svaka povišena temperatura biti prvi znak ebole. Prvenstveno se mora znati od kud je neko doputovao i sa kim je bio u kontaktu. To su mjere pod kojima epidemiološke službe stavljaju nekoga pod nadzor", smatra Varga.

Upitali smo Zagrepčane što znaju o eboli i vjeruju li da je hrvatski zdravstveni sustav pripremljen za svaku eventualnost?

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG