Dostupni linkovi

logo-print

Zdrav okoliš za buduće generacije u BiH


Otvaranje Aarhus centra u Sarajevu

Otvaranje Aarhus centra u Sarajevu

Bosna i Hercegovina mora ispuniti još dosta uvjeta u sektoru okoliša koje traži Europska unija. Oko 30 posto pravne stečevine Europske unije odnosi se upravo na taj sektor. Fondacija Heinrich Boell u BiH provodi projekt finansiran od EU pod nazivom „Partnerstvo za više okolišne standarde“ u cilju povećanja svijesti građana o pravima na zdrav život i okoliš.

Nedavno je u Sarajevu otvoren i prvi Aarhus centar koji ima za cilj provedbu Aarhuske konvencije koju je BiH ratificirala 2008.godine, a koja pruža tri fundamentalna prava građanima i njihovim udruženjima: pristup informacijama, učešće javnosti u procesu donošenja odluka, te pristup pravdi.

Projekat „Partnerstvo za više okolišne standarde“ ima za cilj promoviranje i jačanje treće generacije ljudskih prava u BiH, tj. prava na zdrav život i okoliš. Projektom se također želi osnažiti civilno društvo i njihovo djelovanje radi približavanja europskim standardima u zaštiti okoliša.

„Radimo i sa vladinim i nevladinim sektorom. Pokušavamo da stvorimo intersekturalnu koordinaciju, pošto smo i to uočili kao jedan od problema. Vladin i nevladin sektor vrlo rijetko surađuju, a suradnja je jedna od primarnih stvari za uspjeh. Nevladin sektor mora biti aktivniji i da daje više upozorenja kucajući što češće vladinom sektoru na vrata, da pokušamo svi zajedno nešto promijeniti“, kaže Maja Lukić-Schade, koordinatorica projekta, ispred Fondacije Heinrich Böll.

Projekt je obuhvatio i terenske posjete gdje se istraživala zagađenost zraka pojedinih gradova. Među najzagađenijim su Sarajevo i Zenica. Još poraznija činjenica je da građani ne znaju kakav zrak udišu, dodaje Lukić-Schade.

„Građani jednostavno ne znaju da udišu tako loš zrak. Mislim da bi nadležni, Zavod za javno zdravstvo i Kanton, trebali češće da objavljuju vrijednosti zagađenja, i da ih objavljuju tako da građani zaista razumiju o kakvim vrijednostima se tu radi.“

Zenica

Zenica

Zenica, najveći industrijski grad u Bosni i Hercegovini, ima stalan problem sa zagađenjem zraka. Nije rijedak slučaj da u Zenici koncentracija sumpordioksida prekorači 500 mikrograma po kubnom metru, što se smatra višim stupnjem zagađanosti.

„Najveći problem u Zenici je što se ne zna ko taj grad zagađuje. Loptica se prebacuje s industrije, s Acelor Mitala na kućna ložišta, na male kotlovnice, na saobraćaj. Već se godinama odlaže pravljenje katastra zagađivača, koji bi, ustvari, trebao da pokaže koliko je čije učešće u tome, da bi se onda mogao primijeniti princip iz našeg, a i međunarodnog zakonodavstva da zagađivač plaća. Građani trpe, narušeno je zdravlje građana, a ne zna se ko treba da namiri tu štetu po okoliš i ljude koja se dešava“, kaže Samir Lemeš, potpredsjednik Udruženja Eko-forum iz Zenice.

U Sarajevu je nedavno je otvoren prvi Aarhus centar u BiH. Centar ima za cilj promovirati Aarhusku konvenciju koju je država BiH ratificirala 2008. godine. Ovom Konvencijom građanima se garantira pravo na informaciju i odlučivanje o pitanjima životne sredine, kao i pravo na pristup pravdi, ukoliko su im prethodno pomenuta prava ugrožena.

„Kada je u pitanju generalno stanje životne sredine, mislim da je izlišno napominjati da postoji jako puno prostora da se na tome radi. Ono na čemu ćemo mi prvenstveno raditi kroz ovaj Aarhus centar i na čemu sam ja lično jako puno angažovana, i u drugim projektima, jeste upravo podizanje svijesti građana. To je jedan od ključnih aspekata. Također i u okvirima postojećeg zakonodavstva zaista moramo dosta raditi na razumijevanju i svijesti građana“, smatra Snježana Mišić-Mihajlović, izvršna direktorica Centra za menadžment, razvoj i planiranje.

Bosna i Hercegovina mora ubrzati razvoj svojih kapaciteta u ispunjavanju europskih standarda u sektoru okoliša, osobito nakon ulaska Hrvatske u EU. U taj proces treba uključiti sve segmente društva, ističe Senad Oprašić, šef Odsjeka za zaštitu okoliša u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

„Moramo uzeti u obzir da su sve te okolinske aktivnosti vezane i za ekonomske prilike, tako da kad donesete jedan okolinski zakon koji između ostalog podrazumijeva uključivanje inspekcije, eventualne sankcije i td., tako da onaj koji ne ispuni sve ono što mi preuzmemo, mora platiti određene kazne – znači da mi moramo voditi računa i o tome. Za vašu informaciju – da bismo u potpunosti implementirali IPPC direktivu u Bosni i Hercegovini, u nekih 135 preduzeća koje su ocijenjene da potpadaju pod tu direktivu, mora se potrošiti preko tri milijarde konvertibilnih maraka. Morate priznati da je to značajna suma i da mi moramo u tom smislu zajednički raditi sa tim ljudima u kompanijama, koji će ulagati ta sredstva i pomoći im da to u nekakav razumljiv period bude implementirano.“

Jedan od problema sporog ispunjavanja europskih standarda u sektoru okoliša je i nedostatak novca, dodaje Oprašić.

„Dobijamo određene pomoći i podrške kroz različite fondove, i Evropske unije, i bilateralno, i drugih organizacija, međutim, budžeti država ne mogu podnijeti sve te aktivnosti. U tom smislu, apelujemo na sve one koji mogu pomoći, da nam pomognu.“

Obdarena predivnim i prilično očuvanim okolišem, Bosna i Hercegovina posjeduje dragocjene resurse koji se moraju čuvati za generacije koje dolaze.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG