Dostupni linkovi

logo-print

Zbog politike stale i donacije za deminiranje u BiH


Dušan Gavran

Dušan Gavran

U Bosni i Hercegovini je tokom 2011. u akcijama protuminskog djelovanja deminirano 12 kilometara kvadratnih zemljišta, te pronađeno 2.151 mina i 5.309 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava.

No, u 2011. godini Centar za uklanjanje mina BiH imao je znatno manje para nego ranijih godina. Zbog neusvajanja budžeta nije im isplaćen novac koji je država bila dužna obezbijediti, a zbog nestabilne političke situacije i donatori su zamrznuli većinu sredstava za ove namjene. O tome za naš radio govori Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Dušan Gavran.

RSE: Gospodine Gavran, koliko je još ostalo neočišćenih površina koje bi prema zacrtanoj Strategiji do 2019. godine trebalo očistiti?

Gavran: Kad govorimo o BiH, možemo reći da je oko 2,27 posto teritorije još pod rizičnom površinom. Ta rizična površina daljnim aktivnostima će se smanjiti za dviej trećine i možemo slobodno reći da će se BiH čistiti oko 300 do 400 kilometara. I to je planirano i u Strategiji 2009.- 2019. godina. Kroz tu strategiju planirano je kolika sredstva treba obezbijediti. Ono što je karakteristično u posljednje tri godine je da obećana sredstva u toj strategiji nisu ispoštovana.

Ilustracija

Ilustracija

RSE: Koliko je to sredstava manje?

Gavran: 2011. godina je kritična. Vrlo malo sredstava smo dobili od donatora. Država je obećala 30 miliona maraka godišnje, a u posljednje tri godine nije obezbijedila sredstva. Kad je u pitanju obezbjeđenje sredstava za 2011. godinu, Međunarodni fond u Sloveniji, koji je memorandumom ovlašćen da prikuplja pare za BiH, obećao je da će u 2011. godini prikupiti 11,3 miliona dolara. Ove godine Međunarodni fond je raspisao dva manja tendera, a po našim procjenama ta vrijednost je bila oko milion dolara. A trebao je i obećao je da će očistiti oko sedam kilometara.

RSE: Zbog čega donatori nisu uplatili obećana sredstva za ovu godinu?

Gavran: Neće niko da kaže razloge, a mi možemo pretpostaviti. Ja pretpostavljam
Donatori su na neki način zaustavili ta sredstva, ali to će se sigurno manifestovati u 2012. i 2013. godini

na osnovu razgovora sa mnogima, prvenstveno vojnim atašeima ambasada, jer mi sa njima najviše kontaktiramo, pretežno je razlog dok se riješi politička situacija, tako da ja mogu zaključiti da su vjerovatno i mnogi donatori zbog nerješavanja ove političke situacije zaustavili ta sredstva. Ne mislim da su oni ubustavili, već su na neki način zaustavili ta sredstva, ali to će se sigurno manifestovati u 2012. i 2013. godini - jer ne vjerujem ja, a biću sretan da griješim, da će ta sredstva koja nisu potrošena prebaciti se u 2012., a ona što su obećana u 2012., pa da će se to uduplati. Vjerujem da će se ta sredstva samo prebaciti za 2012. godinu i nadam se da će u 2012. biti bolje.“

RSE: Ove godine, uprkos stalnoj kampanji upozorenja, te obilježenim minskim poljima, desile su se 11 minskih i tri deminerske nesreće u kojima su stradale 22 osobe. Devet ljudi je poginulo. Zašto ljudi i dalje ginu?

Gavran: Mislim da su mine u BiH već stavljene pod kontrolu. Zna se tačno gdje su prostori minirani, stanovništvo koje živi na tim prostorima je obučeno - i oni sve znaju. Vjerujte to su ljudi koji kad dođete na teren i nama daju još podatke koje mi nismo imali. Međutim, i pored toga što ljudi znaju - ginu. Ljudi nam pretežno ginu sad zbog ekonomskih razloga, sječući šumu i sl. U posljednjih nekoliko godina stradanja su smanjena. Međutim, svaka nesreća je velika. Onaj ko je izgubio svoga, njemu je velika, ali kad gledamo koliko imamo stradanja, a koja je površina rizična, to je manji broj u odnosu na zemlje koje su suočene sa problemom mina u svijetu.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG