Dostupni linkovi

logo-print

Zbog teške situacije gasi se proizvodnja mesa i mlijeka u BiH


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Od svih poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini, možda u najtežoj situaciji su stočari. Kako tvrde, nemogućnost izvoza, pretjeran uvoz, nedovoljna zaštita od države, te mali i neredovni podsticaji, najveći su problemi koji polako guše proizvodnju mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH.

Prema mišljenju stočara, odgovornost za ovakvo stanje snose institucije na državnom nivou, koje godinama ne rade ništa kako bi zaštitili domaću proizvodnju, a kamoli omogućili izvoz u zemlje EU.

Stočni fond u BiH iz godine u godinu opada. Samo u entitetu Republika Srpska, u posljednjih godinu dana ima 1.500 grla manje, a broj proizvođača mlijeka za manje od pet godina spao je sa 12 na sedam hiljada, kaže Vladimir Usorac, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS. Glavni razlog za ovo je, tvrdi Usorac, nekontrolisan uvoz mlijeka i mesa.

"Mi sada ne možemo izvoziti ništa u Evropsku uniju a oni ovamo uvoze sve. Otvorili smo im pored ona dva granična prelaza još tri, koja ne ispunjavaju osnovne uslove za uvoz roba animalnog porijekla, što govori da se te robe i ne kontrolišu čime se dovodi u pitanje i zdravlje građana", kaže Usorac.

Sa druge strane izvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda u EU je i dalje nemoguć, ali za to nisu krivi proizvođači koji su, kako tvrde, ispunili sve EU uslove. Jedini krivci su političari, koji za četiri godine nisu uradili ništa kako bi omogućili izvoz mlijeka i mesa na tražište EU.

"Mi seljaci smo ispunili sve uslove, mljekari su ispunili sve uslove, a to škripi na nivou BiH, škripi u institucijama BiH. Vlasti nisu uradile, da tako kažem, papirnati dio toga posla. Mislim da je to stvarno neozbiljno da za četiri godine niko ništa nije uradio, ali nije ni odgovarao, već redovno primaju platu redovno", ističe Usorac.

Na upit RSE prema Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovinje o problemima izvoza, niko nije odgovorio.

IStovremeno, Radmila Čojo, pomoćnica ministra poljoprivrede RS-a, zadužena za veterinarsto, ističe da su problemi u izmjenama tri zakona i u definisanju nadležnosti, što se za tri godine nije pomjerilo sa mrtve tačke.

"Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani i Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju trebaju da se usvoje i implementiraju. Dalje je problem organizacije veterinarskih inspekcija i nepostojanje jasnog komandnog lanca, a treća jako bitna stvar je nepostojanje integracionog sistema oko obavještavanja koji se odnosi na Kancelariju za veterinarstvo, entitetska ministarstva i subjekata koji posluju hranom životinjskog porijekla. Preklapanje nadležnosti, takođe, nije riješeno i srednjoročno je potrebna revizija kompletne veterinarske legislative koja treba da se usvoji i implementira", pojašnjava Čojo.

Stopiran put ka EU, Turskoj i Rusiji

Osim toga što naši stočari ne mogu na tržište EU, ne mogu ni na tržište Turske i Rusije, jer im se ne dopušta tranzit preko zemalja EU. Prema riječima Usorca ono što bi konačno moglo sahraniti stočarstvo u Bosni i Hercegovini jeste ukidanje kvota za mlijeko u EU, koje stupa na snagu u maju mjesecu.

"Njima je u interesu da mi ne izvozimo nigdje, da provode svoju politiku u Evropi i da guše domaću proizvodnju da bi imali ovdje tržište, jel' oni od maja mjeseca ukidaju kvote za proizvodnju mlijeka i moći će da proizvode mlijeka koliko god hoće", smatra Usorac.

Evropska unija daje velike podsticaje svojim proizvođačima i na razne načine subvencioniše stočare, pa tako, tvrde stočari, i kilogram mesa bika koje se uvozi iz EU košta 1,5 evra, dok bh. proizvođači tvrde da se ispod tri evra ne može proizvesti u BiH.

U međuvremenu, ukupni podsticaji za stočare u BiH iznose oko 75 miliona evra, što tvrde, nije dovoljno, a uz to stalno kasne, pa su na kraju proizvođači mlijeka i mesa prepušteni sami sebi. Mevludin Ikanović mljekar iz Kalesije.

"Jel' može biti da dvije godine čekam neke premije, oni razvlače. Plate iz 2013. pa zaustave 2014., evo za trinaestu imaju dva miliona dužni", pita se Mevludin Ikanović, mljekar iz Kalesije.

Ostoja Nikolić, iz Udruženja stočara Bijeljine, ističe da zbog svih navedenih problema stočarska proizvodnja u BiH dolazi na granicu izumiranje.

"Naši farmeri ne mogu da budu konkurentni i zbog toga je sve više farmi koje će biti zatvorene. Stroga, poljoprivredni proizvođači odustaju od proizvodnje mesa i mlijeka, jer ta proizvodnja više nije rentabilna", zaključuje Nikolić.

Ukoliko država želi da spasi domaće stočare, trebalo bi da uvede posebnu taksu, pored carine, kako bi se izjednačile cijene uvoznog mlijeka sa cijenama domaćeg, tvrde stočari.

Osim toga, oni traže i veća ulaganja u razvoj poljoprivrede, bolju kontrolu graničnih prelaza kao i veće subvencije.

Takođe, činjenica je da Bosna i Hercegovina godinama tapka u mjestu u donošenu zakonske regulative koja bi omogućila stočarima da stanu na noge, a ukoliko se i dalje bude odugovlačilo sa ispunjavanjem EU uslova za izvoz, od maja mjeseca bi većina farmi mogla da stavi ključ u bravu.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG