Dostupni linkovi

logo-print

Godinama se govori o tome kako Bosna i Hercegovina prije ulaska u Evropsku uniju mora promijeniti svoj Ustav. Istovremeno, ni jedna od inicijativa nije dobila podršku, odnosno nije pokazana politička volja, čiji je izostanak ključni razlog i za sve druge neuspjehe u reformskim procesima u BiH.

Približavanje dvadesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma je nova prilika da se o Ustavu, kao njegovom sastavnom dijelu, ponovo otvori rasprava.

Sve države centralne i istočne Evrope, prije nego što su dobile punopravno članstvo, mijenjale su svoje ustave, podsjeća profesor Ustavnog prava iz Mostara, Nurko Pobrić, iako to nije uslov koji postavlja Evropska unija.

„Ali, da biste ispunili druge zadatke koje pred buduće članice postavlja Evropska unija, neminovno se dolazi do zaključka da se moraju mijenjati i ustavi tih zemalja. Posebno je to slučaj za Bosnu i Hercegovinu i njen tzv. Dejtonski ustav, koji je ustav jednog prelaznog perioda. Očito je da sad ne postoji politička volja, kako se to kolokvijalno kaže, odnosno ne postoji dovoljan broj zastupnika ili poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH koji bi digli ruke za bilo kakvu promjenu Ustava.“

Bosna i Hercegovina s postojećim ustavom ne zadovoljava evropske standarde, naglašava Miro Lazović, član bh. delegacije u mirovnim pregovorima, ali i on je svjestan kako je to težak ispit za bh. političare.

„Sve je teško u Bosni i Hercegovini. I upravo je teško zbog toga što postoji ovakav ustav koji daje dovoljno prostora – i onima koji bi željeli integrisati bh. društvo i državu, ali i onima koji bi na lošim ustavnim rješenjima pokušali sačuvati neke ratne ciljeve, ali sada političkim sredstvima. Čitavih dvadeset godina je ta borba između ovih političkih snaga i zbog toga je ova država tako iscrpljena. Ja očekujem da će se morati uključiti međunarodna zajednica, prije svega američka administracija, da otklone te barijere koje su u Ustavu. Na kraju, prisjećam se da je i sam Hobruk '95. godine, na primjedbe da ovaj ustav ne može napraviti od Bosne i Hercegovine stabilnu, funkcionalnu državu, otprilike rekao da ćemo morati najmanje petnaest godina živjeti s ovim ustavom, a da će onda doći vrijeme za njegovu promjenu. Evo, već dvadeset godina živimo, dakle, vrijeme je za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine.“

Zbog čega je teško napraviti izmjene Ustava?

Goran Marković, s Univerziteta u Istočnom Sarajevu, prije svega ističe da u dva entiteta postoje različita viđenja strukture i organizacije države, dok kompromisnih rješenja nema.

„Zaista nije problem u tome da li se mogu naći dobra pravnička rješenja. Određena poboljšanja samog Ustava BiH zaista jesu potrebna, i ona bi na kraju krajeva i bila moguća da postoji i minimalna spremnost, a nedostatak te spremnosti ne proističe iz nekakve neracionalnosti ili neznanja naših političara, nego proističe iz toga što su oni duboko svjesni da bi oni svoje vlastite interese potkopali ukoliko bi pokazali spremnost za kompromis.“

Međutim, profesor Univerziteta u Tuzli, Zlatan Begić navodi da Bosna i Hercegovina ne provodi ni postojeći ustav, odnosno Dejtonski mirovni sporazum.

„Imate zemlju koja se nalazi u procesu evropskih integracija, a imate teški oblik diskriminacije nad njezinim građanima po osnovu etničkog porijekla, što je kršenje svih demokratskih principa i evropskih vrijednosti. Osim već famoznog neprovođenja Odluke Evropskog suda za ljudska prava, mi u Bosni i Hercegovini imamo preko 80 odluka ustavnih sudova, koje nikada nisu provedene. U većini ovih odluka je konstatovana povreda Dejtonskog ustava.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG