Dostupni linkovi

logo-print

BiH, Srbija i Hrvatska: Konačno riješiti otvorena pitanja


Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović, te predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović nakon sastanka na Jahorini, 3.februar 2012.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović, te predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović nakon sastanka na Jahorini, 3.februar 2012.

Na Jahorini su u petak na neformalnom sastanku razgovarali članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović, te predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović. Istakli su da je neophodna još čvršća saradnja u regionu u istragama ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije.

Tokom neformalnog bilateralnog sastanka pozdravljeni su rezultati referenduma u Hrvatskoj o pristupanju EU, najava kandidature Srbije za članstvo, kao i određeni napredak koji BiH postiže na ispunjavanju uslova za aplikaciju za članstvo u uniju. Razgovarano je takođe o modalitetima jače regionalne saradnje.

Članovi Predsjedništva BiH i njihovi gosti predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović naglasili su da će izvršiti jači pritisak na vlade svojih zemalja da aktivnije krenu u rješavanje svih otvorenih pitanja između tri zemlje.

U regionu se može dobro sarađivati ako svi budu radili na smanjivanju tenzija, a tada će na red doći i konkretna pitanja, naglasio je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Sastanak trilaterale

Sastanak trilaterale

''Kao što su granice, kao što je korištenje vodnih resursa, kao što je imovina zemalja, recimo BiH u Srbiji i u Hrvatskoj i obratno. Vodili smo takođe dosta iscrpan razgovor u vezi sa BIP-ovima, graničnim prijelazima gdje će se vršiti inspekcijski pregled. Mi insistiramo sa bosanske strane da to budu najmanje četiri BIP-a. U regionu se može dobro sarađivati ako budemo radili snažno i kordinirano na suzbijanju organiziranog kriminala kako bi se privukao kapital i investicije u region i na izgradnji infrastrukture'', naveo je Izetbegović.

Zajednički je stav predsjednika sve tri države da niko ko je počinio ratni zločin ne može ostati nekažnjen. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović predložio je sporazum o procesuiranju ratnih zločina između tri zemlje kojim bi se uspostavila veća saradnja i omogućilo procesuiranje prema mjestu prebivališta osumničenih.

''Predsjednik Tadić i ja smo razgovarali o bilateralnom sporazumu
'Predsjednik Tadić i ja smo razgovarali o bilateralnom sporazumu u kojemu bi se riješilo i pitanje nadležnosti prema mjestu prebivališta osumnjičenika odnosno okrivljenika", pojasnio je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.
u kojemu bi se riješilo i pitanje nadležnosti prema mjestu prebivališta osumnjičenika odnosno okrivljenika i na jačanje i formalizaciju svih onih oblika suradnje koji su inače bili predviđeni sporazumima ne samo Hrvatske i Srbije nego Hrvatske i BiH, Hrvatske i Crne Gore i međusobno, sporazuma koji su zaključili tužitelji. Mislimo da je to vrlo važno zato da bi se, s jedne strane efikasno progonili počinitelji ratnih zločina, da bi se izbjeglo politiziranje suđenja za ratne zločine i da bi se lakše, vjerujemo lakše rješavala ona brojna pitanja koja su još vezana za ratne sukobe, tu u prvom redu ja osobno mislim, a mislim da smo tu suglasni, pitanje rješavanja sudbine nestalih osoba.''

Predsjedništvo BiH bez saglasnosti

Nažalost, BiH je za sada van tog sporazuma jer unutar Predsjedništva nema saglasnosti o ovom pitanju, pojasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

''Da bi se pridružili toj inicijativi potrebno je da nas trojica prije svega imamo Komšić na konferenciji za novinar nakon trilaterale

Komšić na konferenciji za novinar nakon trilaterale

konsenzus oko tog pitanja. Posebno je osjetljivo pitanje u BiH, koja je najteže pogođena ratnim dešavanjima na prostorima bivše Jugoslavije, da je najviše zločina počinjeno u BiH, za nas jeste gotovo prirodno stanje da insistiramo na tome da se sudi po mjestu izvršenja zločina, ali jedan modalitet saradnje je moguć, ja bar mislim, da se s naše strane da, tako da kažem, ovlaštenje političke naravi, političke vrste Tužilaštvu BiH, državnom tužilaštvu koje je zapravo i nadležno za procesuiranje optuženih za ratne zločine, da može po procjeni tužioca ili kolegija tužilaštva, ako ocijeni da je tako lakše, efikasnije i brže suđenje optuženima za ratne zločine koji se nalaze na teritoriji druge države i da je pristup dokazima na taj način omogućen na bolji način, da može ustupiti taj predmet tužilaštvu druge države'', rekao je Komšić.

Reforma pravosuđa i vladavina prava primarni su ciljevi na kojima se mora raditi u narednom periodu, kaže srbijanski predsjednik Boris Tadić. Međutim, ono što je od izuzetne važnosti u narednim godinama, kada se očekuje ulazak Hrvatske u EU, jeste i ekonomska saradnja u regionu.

"Potrebno je u vremenu koje je ispred nas, naravno to je nadležnost vlada, da se pronađu potencijalni unutrašnji resursi, skriveni resursi za ekonomski razvoj, ne samo oni koji se tiču međuregionalne saradnje u kojima
Boris Tadić je ocijenio da je od izuzetne važnosti u narednim godinama, kada se očekuje ulazak Hrvatske u EU, ekonomska saradnja u regionu.
bismo se mogli osloniti na evropske fondove, već i unutrašnji resurski koji postoje kad su u pitanju mineralna nalazišta, kada su u pitanju kompanije i preduzeća koja postoje u našim zemljama i koja bi eventualno zajedničkim nastupima mogli osvojiti neki posao na trećim tržištima, saradnja u domenu nauke koja je primenjiva u privredi i u ekonomiji jer ekonomsko pitanje je pitanje svih pitanja. Dakle, u jednom dobrom i razvojnom ekonomskom ambijentu možemo kudikamo lakše uspostavljati vladavinu prava'', ocijenio je Tadić.

BiH, Srbija i Hrvatska ulaze u novu fazu odnosa, istakao je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, ocjenjujući da ulaskom Hrvatske u EU, nastupa novo doba i za susjedne zemlje.

''Očekujemo mi koji nismo na tom putu od Hrvatske da bude naš ambasador u EU što neće biti nimalo lako jer mislim, sad je moje lično
"Naša ideja je danas da, koliko god je moguće više, uposlimo vlade i Savjet ministara u BiH da se direktno angažuju na rješavanju pitanja koja su od životnog interesa za građane'', rekao je Radmanović.
mišljenje, da je EU previše zamorena i da uopšte više ne razmišlja o proširenju na Zapadni Balkan. Druga stvar o kojoj su predsjednici dogovarali jeste jedna promjena koja mora biti vidljiva za sve građane naših zemalja nakon stalnih sastanaka predsednika, to je da osjetimo da se nešto promijenilo. Ne možemo treći put se sastati i reći da ćemo pričati o granici, a da niko ništa ne riješi oko toga ili o nekim drugim sličnim temama. Dakle, naša ideja je danas da, koliko god je moguće više, uposlimo vlade i Savjet ministara u BiH da se direktno angažuju na rješavanju pitanja koja su od životnog interesa za građane'', rekao je Radmanović.

A među konkretnim pitanjima, na kojima se radilo od prošlog sasatanka na Brionima, jeste traženje nestalih, te rješavanje neriješenih pitanja oko međugranične linije BiH i Hrvatske, a postoji i mogućnos atrbitraže.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG