Dostupni linkovi

logo-print

Zatvorene biračke liste poligon za partijsku samovolju


Sa jednog od glasanja u BiH

Sa jednog od glasanja u BiH

Vijeće ministara BiH je krajem maja utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim se, između ostalog, uvodi sistem zatvorenih lista. Putem njih glasači mogu da glasaju samo za stranku, a ne pojedinačno, za njene kandidate, što za nevladin sektor predstavlja korak unazad u dostignutim procesima demokratizacije. Uskraćivanje izbora kandidata unutar partije daje potpuni monopol stranačkim rukovodstvima – mišljenje je protivnika takvog prijedloga.

Zatvorene glasačke liste podrazumijevaju da građani Bosne i Hercegovine ne bi više glasali pojedinačno za stranačke kandidate već za partije ili koalicije. To znači da bi i mandati bili raspoređivani na osnovu liste koju je utvrdilo stranačko rukovodstvo. Iz nevladinog sektora u BiH napominju da se tako umanjuje uticaj birača u procesu donošenja odluka.

Izmjenama izbornog zakona usprotivio se i Transparency International BiH. Portparolka te organizacije Ivana Korajlić pojašnjava koje bi bile posljedice zatvorenih listi.

„Omogućavaće još veću partijsku samovolju kada je u pitanju to za koga ljudi mogu glasati i ko će na kraju biti nosioci različitih funkcija. Građanima će se oduzeti mogućnost da sami, u okviru političkih stranaka glasaju za pojedinačne kandidate, a stranke, s obzirom na nedostatak njihove i unutarpartijske demokratičnosti, gdje jedan čovjek, praktično lider stranke, odlučuje o svemu, onda će taj jedan čovjek diktirati ko će u okviru stranke nositi određene funkcije“, ističe Korajlić.

Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH dio su Sporazuma o saradnji u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Socijaldemokratske partije BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata koje su podržale i ostale stranke parlamentarne većine u BiH.

Slučajno ili ne, upravo te dvije partije važe za one sa najvećim stepenom kadrovske centralizacije. Iz SDP-a međutim najavljuju da prijedlog neće podržati.

„To ne odražava onaj zakon koji smo usaglasili, prije svega SNSD i SDP, a koji je dobio potom podršku šest političkih stranaka. Dakle, zakon koji je sada u Parlamentu nije zakon koji će SDP podržati“, naglašava predsjednik stranke Zlatko Lagumdžija.

Jačanje uloge stranačkih lidera

U toj partiji ipak objašnjavaju da se razlozi zbog kojih neće podržati izmjene zakona ne tiču zatvorenih listi, te da stranke i dalje imaju saglasnost po tom pitanju. Upravo na vaninstitucionalno, stranačko odlučivanje upozorava poslanik Stranke demokratske akcije u Parlamentarnoj skupštini BiH Šemsudin Mehmedović koji iz tog ugla posmatra i prijedlog o zatvorenim listama.

„Čini mi se da bi zatvaranje lista samo ojačalo takvu jednu aktivnost političkih lidera i dalo bi još veći poticaj vaninstitucionalnom djelovanju političkih lidera u Bosni i Hercegovini“, ocjenjuje Mehmedović.

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić

Obrazloženje SDP-a i SNSD-a za zatvorene liste bilo je da bi se time eliminisao izborni inženjering i osigurala veća zastupljenost manjinskog pola u zakonodavnim tijelima. Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da su promjene zakona ipak evidentno usmjerene na jačanje discipline unutar stranaka.

„Objektivno će predsjednici partija postati ključni za napredovanje unutar partija, a ne kvalitet i rad pojedinaca. S druge strane, uvođenje zatvorenih lista će pojednostaviti glasanje, onemogućiće se razna dopisivanja, križanja i čitav niz stvari koje su se radile izbornim inženjeringom, tako da to ima i nekih svojih pozitivnih strana“, kaže Ivanić.

Dajući prednost pojedincima sa liste za koju glasuju, birači utiču i na raspored kandidata, odlučujući ko će biti izabran na određenu poziciju. Uskraćivanje tog prava, ističu u nevladinom sektoru, je negativan zaokret u procesu demokratizacije Bosne i Hercegovine. Zbog toga su Centri civilnih inicijativa uradili ispitivanje javnog mnijenja, a šta je ono pokazalo objašnjava glasnogovornica Majda Behrem Stojanov:

„Osamdeset i pet posto građana je ZA aktuelne otvorene liste, bez značajnih razlika u mišljenju građana u različitim dijelovima BiH ili različitih nacionalnih pripadnosti.“
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG