Dostupni linkovi

logo-print

Zašto napadi na novinare prolaze nekažnjeno


Vozilo "Vijesti" zapaljeno je u avgustu 2011.

Vozilo "Vijesti" zapaljeno je u avgustu 2011.

Napad na novinarku dnevnika Vijesti, Oliveru Lakić u petak je u Briselu komentarisao evropski komesar za proširenje Štefan File.

"Sve što se tiče veoma važnog pitanja slobode izražavanja i uslova u kojima novinari i mediji obavljaju ovaj veoma značajan posao naći će izraza u našem izvještaju. Nadam se da će ovaj i drugi slučajevi biti u potpunosti istraženi. Mi kao institucija posvećujemo sve više pažnje medijskim slobodama. Ako ste primijetili sada smo promijenili pristup i pregovore sa novim članicma. Počinjemo upravo poglavljima 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i vladavine prava kako bismo upravo naglasili ovo pitanje medijskih sloboda", rekao je File.

Napad na novinarku lista Vijesti Oliveru Lakić i burne reakcije koje su uslijedile podsjećaju na brojne ranije slučajeve napada na poslenike javne riječi u Crnoj Gori, a koji nijesu dobili sudski epilog.

Zašto se ne otkrivaju napadači i njihovi nalogodavci i ko je kriv što su novinari u Crnoj Gori gotovo postali legitimna meta?

Ubistvo glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića prije 8 godina bio je samo početak serije zločina prema poslenicima javne riječi u Crnoj Gori.

Uslijedili su fizički napadi na Tufika Softića, Mladena Stojovića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Mihajla Jovovića i posljedni na Oliveru Lakić. Većina njih ili nije riješena ili su oni koji su procesuirani, prema ocjenama napadnutih, pretvoreni u pravničku lakrdiju.

Zašto je to tako, najprije smo pitali predstavnike esnafa. Slobodni novinar Duško Vuković kaže da se to može procijeniti na dva načina.

"Ili kao potpuna nesposobnost onih koji treba da to procesuiraju, u ovom slučaju konretno policija i pravosuđe. Ili se radi o nečemu drugom, ja se bojim da je to u pitanju – da oni koji treba to da rade nemaju dobar motiv da te stvari dovedu do kraja zato što iza tih napada stoje neki centri moći koji su nedodirljivi ili da se oni koji bi trebalo da štite novinare i građane boje od takvih centara moći", ocjenjuje Vuković.

Nespremnost nadležnih i loš ambijent

Prvi zaključak o brojnim neriješenim slučajevima napada na novinare u Crnoj Gori koji se nameće članu skupštinskog odbora za bezbjednost iz vladajuće SDP Borislavu Banoviću jeste da nadležni istražni organi nijesu dobro odradili svoj posao.

"To što se pretpostavljam kriminalci dobro ukrivaju kada udare na novinare to u krajnjem ne opravdava policiju i druge istražne organe da obave svoj posao i nađu nekog odgovornog u barem nekom od tih brojnih slučajeva", smatra Banović.

Na naše pitanje gdje vidi glavne uzroke u činjenici da se u Crnoj Gori nekažnjeno ponavljaju napadi na medijske poslenike, pomoćnik ministra za kulturu i medije Željko Rutović odgovara kako državni organi moraju istražiti sve slučajeve kako bi se saznala puna istina o njihovoj pozadini i kako bi se dobio pravosudni epilog.

"Želim reći samo iz ugla Ministarstva kulture da su u domenu onoga što jeste portfelj Akcionog plana i komunikacije sa EU, svi dosadašnji slučajevi u redovnoj komunikaciji i formi jesu procesuirani prema neadležnim tijelima Evropske komisije. Mi se kao institucija u normativnom smislu zalažemo za punu javnost i transparentnost rada i odgovornost kod ovakvih slučajeva budu osnov naših javnih politika", naglasio je Rutović.

Borislav Banović ne misli da napadači na novinare imaju zaštitu u državnim strukturama i primjećuje kako situacija u Crnoj Gori po pitanju ugrožavanja novinarskih sloboda nije bitnije drugačija u odnosu na bliže i dalje okruženje.

"Sticajem okolnosti kod nas se u jednom periodu može desiti veći broj tih slučajeva ali, kada upoređujemo stvari čini mi se da tu nijesu velike razlike da bi se ovdje moglo reći da se u Crnoj Gori radi o sistemskom gušenju slobode medija. Sa policijom i sa drugim državnim organima je problem što prvo – dozvoljavaju suviše kriminala, a drugo što ne otkrivaju one koji taj kriminal brane tako što napadaju novinare", rekao je Banović.

Osim nesposobnosti ili nespremnosti istražnih organa da otkriju počinioce i nalogodavce napada na novinare, koliko na stvaranje ambijenta u kome su ti slučajevi postali gotovo normalna pojava utiču i izjave iz vrha vlasti kojima se relativizuju?

Upamćena je prva reakcija bivšeg direktora Uprave Policije Veselina Veljovića na paljenje automobila lista Vijesti u kojoj je utvrdio kako je riječ o izolovanom slučaju ili paska bivšeg premijera i šefa vladajućeg DPS-a Mila Đukanovića u četvrtak uveče kako je prebijanje novinarke Lakić neodgovoran gest pojedinca.

"Očigledno da je stvorena klima u kojoj neko može procijeniti da je dozvoljeno napadati novinare jer ako vas niko pretjerano ne tjera zbog toga što ste eventulano nekoga u mraku sačekali i izudarali, ako kao u ovom slučaju koleginice Lakić policija umjesto da ogradi mjesto napada da bi relevantnu istragu mogla provesti tamo šetkaju direktor policije i drugi policajci. Ne vidim profesionalno ponašanje i to može da bude stimulativno za ljude koji žele da čine takva zlodjela", kaže novinar Duško Vuković.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG