Dostupni linkovi

logo-print

Zašto se ne treba radovati rezultatima izbora u Srbiji


Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić

Piše: Cristina Maza (Foreign Policy)

Prevela: Ena Stevanović

U Srbiji su u nedjelju 24.aprila održani vanredni parlamentarni izbori koje su mnogi posmatrači nazivali referendumom o članstvu Srbije u Europskoj uniji. Srpska napredna stranka premijera Aleksandra Vučića, koji podržava ulazak Srbije u EU, je pobijedila na izborima sa 48,6 posto glasova. Ovaj rezultat će omogućiti Vučićevoj stranci da naredne četiri godine zadrži kontrolu nad parlamentom.

Vučić je rekao da je zakazao izbore dvije godine ranije kako bi osnažio svoj proeuropski mandat u trenutku kada se čini da su se ultranacionalizam i pro-rusko raspoloženje vratili na političku scenu Srbije. On je također obećao da će sprovesti ekonomske reforme koje će zadovoljiti i EU i Međunarodni monetarni fond i lansirati Srbiju ka europskoj budućnosti. Kao rezultat toga, većina međunarodnih medija je vrlo brzo protumačila nedjeljne rezultate kao pobjedu za Europsku uniju. Dužnosnici EU, od kojih mnogi smatraju Vučića stabilnim i pro-europskim partnerom s kojim mogu surađivati su mu odmah čestitali na pobjedi.

Međutim, Vučićeva pobjeda nije pokazatelj rasprostranjenog prihvaćanja zapadnih vrijednosti niti potpore za ulazak u EU. U stvarnosti je proeuropsko raspoloženje u Srbiji trenutno mnaogo slabije nego što je bio ranijih godina. Vučićeva pobjeda zapravo pokazuje da je on svojim stilom rukovođenja uspio ugušiti bilo kakvo vjerodostojno protivljenje njegovoj vladavini.

„Jedna stvar koju je Vučić učinkovito uradio je to da je neutralizirao sve potencijalne izvore opozicije: nema vjerodostojne oporbene stranke, a kontrola nad medijima i informacijama je gotovo potpuna", kaže Eric Gordy, sociolog i stručnjak za Balkan sa University College-a u Londonu.

U pismu upućenom Joeu Bidenu prošle godine Human Rights Watch je zatražio da se obrati posebna pažnja ograničavanju slobode medija u Srbiji, ističući da medijski djelatnici rade u "neprijateljskom okruženju" i da se "politika upliće" u izvještavanje. OESS je izdao slična upozorenja u predizbornom izvještaju objavljenom u aprilu. Kritičari također tvrde da Vučić koristi visokoprofilirane antikorupcijske kampanje kako bi uklonio političku oporbu.

„Vučić je tijekom proteklih nekoliko godina lukavo osnažio svoju vladavinu, preuzimajući kontrolu nad medijima i institucijama“, slaže se Branislav Radeljić, viši predavač na predmetu međunarodna politika na Univerzitetu u istočnom Londonu. Ljudi u Srbiji se često žale na progon oporbenih aktivista i pritisak na novinare koji kritiziraju vladu, kaže on.

S obzirom na njegovo anti-demokratsko ponašanje, malo je vjerojatno da će se Vučićeva potpora ulasku u EU temeljiti na stvarnom poštivanju europskih vrijednosti i vladavini prava. Vučić je zapravo oportunista koji nije zainteresiran za bilo šta više od očuvanja svoje vlastite moći. Iako je odlučan steći saveznike u Briselu, on je također obećao da će ojačati veze Srbije sa Rusijom, te je pohvalio srpske ratne zločince (dok sebe istovremeno opisuje kao umjerenog političara), sve uz napomenu da je on bio ministar informacija zloglasnog bivšeg diktatora Slobodana Miloševića i da je bio odgovoran za razvoj njegove ratne propagandne mašinerije.

Goran Miletić

Goran Miletić

„Tumačiti Vučićevu izbornu pobjedu kao pobjedu za Europsku uniju je potpuno pogrešno", kaže Goran Miletić, programski direktor za zapadni Balkan na Civil Right Defenders. „Vučić je političar više od 20 godina", dodaje on. „On zna kako izmanipulirati većinu Srba koji su konzervativni, patrijarhalni, nisu dovoljno obrazovani te razumije moć kontrole medija."

Vučićevi protivnici kažu da je njegov uspon, u kombinaciji s europskom ravnodušnošću prema njegovim metodama, zapravo oslabio potporu građana Srbije Europskoj uniji.

„Intelektualna elita koja je ranije čvrsto zagovarala ulazak u Europsku uniju je sada nezadovoljna nedostatkom reakcija EU na Vučićevo nepoštivanje demokratskih principa“, objašnjava Radeljić. „To otkriva licemjerstvo EU prema njenim temeljnim načelima i vrijednostima, kao što su vladavina prava i ljudska prava."

Gordy kaže da Europa podržava Vučića zbog njegove spremnosti da normalizira odnose sa Kosovom. „Čini se da je Vučićev dogovor sa EU bio slijedeći: ukoliko on bude izgledao kao da surađuje sa Kosovom, onda će oni zatvoriti oči na sve ostalo što radi unutar države. To je posebno razočaravajuće za ljude kojima je EU životni projekt i koji smatraju EU fundamentalno demokratskom i nekom vrstom jamca za poštivanje ljudskih prava i vladavinu zakona“, kaže Gordy.

Bojana Stojković, 30-godišnja ekonomistica iz južne Srbije kaže da su mladi ljudi postali politički apatični i neangažirani otkako je Vučić došao na vlast. „Ljudi oko mene i dalje podržavaju ulazak u EU, ali mislim da smo u manjini", primjećuje ona.

Situacija doista jeste takva. Ankete pokazuju da trenutno samo 48 posto građana Srbije podržava ulazak u EU u usporedbi sa 51 posto prošle godine i 65 posto 2009. godine. Razlog za to je široko rasprostranjeno mišljenje da EU više ne može garantirati političku i ekonomsku stabilnost.

„Ekonomska kriza u Europi je umanjila njenu ekonomsku privlačnost. S političkog stajališta, kredibilitet EU kao jamca za demokraciju je ozbiljno oslabljen zbog toleriranja autoritarnih režima u državama poput Mađarske, Poljske ili Hrvatske. EU se u posljednje vrijeme ne predstavlja u najboljem svjetlu“, kaže Gordy.

Povratak ekstremnih desničarskih političkih stranaka u parlament dodatno upućuje na to da na srpskoj političkoj sceni postoji vrlo snažna antieuropska struja.

Vojislav Šešelj

Vojislav Šešelj

Krajem marta, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je oslobodio Vojislava Šešelja svih optužbi za ratne zločine počinjene tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih. Sud je zaključio da Šešelj, iako je bio glasan zagovornik etničkog čišćenja i pobornik "Velike Srbije", nije bio izravno odgovoran za ratne zločine počinjene od strane milicija koje su očigledno bile pod njegovom kontrolom. U nedjelju je Šešeljeva Srpska radikalna stranka osvojila oko osam posto glasova, što je dovoljno da postane treća najveća stranka u parlamentu.

Bez obzira na ono šta javnost preferira, Vučić će vjerojatno i dalje nastaviti slijediti svoju proeuropsku putanju - zbog ekonomskih razloga, ako ni zbog čega drugog. „Mnogi u vladi Srbije znaju da Rusija dugoročno gledano ima malo šta za ponuditi", kaže James Ker-Lindsay, viši znanstveni suradnik na London School of Economics. "Samo velike investicije europskih tvrtki mogu ekonomski uzdići Srbiju i Rusija se jednostavno ne može natjecati s tim."

Ostaje da se vidi kako Vučić sada namjerava ostvariti svoje ambicije vezane uz EU i sprovesti teške ekonomske reforme, a pritom umiriti anieuropske stavove svojih sugrađana. Jedino što je sigurno je da ima još četiri godine da to učini. Stoga je vrijeme da Europa konačno shvati da najbolji način da se jedna država izvede na europski put nije taj da je oportunistički populista umaršira u EU.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG