Zašto se govor mržnje kažnjava prekršajno, a ne kazneno

Nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Kutini odlučilo da će zbog maila sa ustaškim pozdravom i uvredama upućenog ravnateljici jasenovačkog Spomen-područja samo prekršajno, a ne i krivično goniti predsjednika jedne marginalne desne stranke, nevladine udruge za ljudska prava su to osudile i najavljuju da će podržati ravnateljicu koja će sama protiv njega pokrenuti kazneni postupak.

Nevladine udruge za ljudska prava nezadovoljne su što Općinsko državno odvjetništvo u Kutini nije prijeteći mail što ga je predsjednik jedne marginalne desne stranke uputio ravnateljici jasenovačkog spomen područja kvalificiralo kao kazneno, već kao prekršajno djelo. Ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac Nataša
Jovičić sama će preuzeti kazneni progon, i u tome će joj nevladine udruge pomoći.

Mail potpisan ustaškim pozdravom „Za dom spremni“ u kojem se Natašu Jovičić optužuje za širenje neistina i četničke propagande, što ga je uputio predsjednik Hrvatske čiste stranke prava Josip Miljak, stigao je 1. prosinca prošle godine, gotovo istovremeno sa anonimnim mailom sa prijetnjama i slikom puščanog metka, podsjetio je predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.

„Mi se ne slažemo s odlukom Državnog odvjetništva iz Kutine da to prekvalificira u prekršaj. Maltene kao da se gospodin Miljak krivo parkirao. Mi mislimo da je to jedna opasna društvena pojava, da su pokreti i stranke koje se pozivaju na nacizam i ustaštvo kao inačicu fašizma, odnosno nacizma uvijek bazirani na ideologiji koja promovira nasilje.“

Općinsko državno odvjetništvo u Kutini odbacilo je dvije kaznene prijave koje su protiv Miljka podnijele Nataša Jovičić i tri nevladine udruge zbog prijetnje i zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju, nego će Miljka prekršajno goniti za govor mržnje – po istom onom članku po kojem je nedavno zbog pozdravljanja „za dom spremni“ po završetku nogometne utakmice sa 3.000 eura kažnjen nogometaš Josip Šimunić.
Iako je Nataša Jovičić bila suglasna da se ova konferencija za novinare održi, nije željela na njoj i sudjelovati. Zašto, pojašnjava Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.

„Ona se zaista boji za svoj život. Nije to samo na razini principa da je ona podnijela kaznenu prijavu za prijetnju, nego zaista – jer se boji.“

Ona je izrazila nadu da će udruge na temelju tog privatnog kaznenog progona postaviti praksu koja će pokazati da institucije u Hrvatskoj znaju primjenjivati kazneni zakon i na one koji i sami sebe nazivaju fašistima i veličaju tu ideologiju. Kod Miljka se ne radi o slobodi govora i legitimnom političkom stavu, naglasila je, podsjećajući da je i Europski sud za ljudska prava u slučaju jednog francuskog građanina koji je poricao da se dogodio Holokaust presudio kako to ne spada u slobodu govora.

Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta kazala je kako je važnost ovog slučaja i u tome što je Spomen-područje Jasenovac, kojem je Nataša Jovičić na čelu, jedina institucija u Hrvatskoj koja je posve posvećena sjećanju na žrtve iz Drugog svjetskog rata.

„Ja naprosto ne mogu razumjeti da Hrvatske nama infrastrukturu za kulturu sjećanja.“

Nevladine udruge upozoravaju da hrvatske državne institucije moraju oštrije reagirati na ovakve ekscese, među ostalim i zbog toga što su govor mržnje i poricanje Holokausta sve prisutniji u cijeloj Europi.