Dostupni linkovi

logo-print

Zašto poplave neće (i)zbaciti balkanske vlasti


Lukavac kod Tuzle, Bosna i Hercegovina, 6. august 2014.

Lukavac kod Tuzle, Bosna i Hercegovina, 6. august 2014.

Ove subote, u okviru regionalne subotnje teme, pokušali smo saznati zašto vlasti u balkanskim državama, na tragediju svog poplavljenog stanovništva, odgovaraju, ili nikakvim, ili slabim mjerama spasavanja. Zašto se još niko nije pozabavio trajnim rješenjem za područja koja su ugrožena, kako bi se ubuduće, barem smanjio, ako ne i otklonio rizik od ponavljanja nesreće koja, prema predviđanjima stručnjaka, još nije završila svoje putovanje po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji?

Kada su, u majskim poplavama, popucale brane, otvorili se nasipi i kuće hiljade ljudi potonule u vodu, hrvatski predsjednik Ivo Josipović inicirao je zajednički projekt država regije oko regulacije Save i njenih pritoka.

"Čuo sam se telefonom s predsjednikom Bakirom Izetbegovićem, Tomislavom Nikolićem i Borutom Pahorom i mislim da je vrlo vrijedno razmisliti o jednom zajedničkom projektu regulacije Save i pritoka, da se ovakve situacije - ako je ikako moguće više ne ponavljaju", rekao je Josipović tom prilikom. Na tome je, nažalost, sve i ostalo.

Istraživanja novinara RSE na terenu pokazuju kako se sa svakom novom kišom, stanovnici plavnih područja, apsolutno mogu nadati novim gubicima.

Preventiva je jedini djelotvoran odgovor i način da se spriječi repriza dramatičnih slika opustošenih gradova i sela, uništenih obradivih površina, puteva, mostova, pruga... Srbija taj posao još nije ni započela, a nove kiše su na obzoru. Dočekuje ih decenijama unazad zapušten sistem odbrane od poplava. Dok se država oglušuje o savjete struke, građani njenu neodgovornost i nemar plaćaju sve skuplje. Iva Martinović donosi priču "Nenaučena lekcija: Zapušten sistem odbrane od poplava".

Četiri mjeseca nakon nezapamćenih poplava u Bosni i Hercegovini, obnova uništenih kuća i zgrada još nije okončana. Pomoć nije stigla do onih kojima je bila potrebna. U većini poplavljenih područja građani sami popravljaju kuće, dodatno se zadužujući. Političari su im dali samo prazna obećanja. U nekim mjestima građani su još u šatorima, a zima je sve bliže. Američki zvaničnici u BiH svojim su zajedničkim tekstom na Internet stranici Američke ambasade udarili pravi "šamar" bosanskohercegovačkim vlastima, koje nisu uradile gotovo ništa. Više pojedinosti u tekstu Mirne Sadiković "Zima pred vratima, a ljudi u šatorima".

Države se na Balkanu zadnjih godina stalno bore s budžetskim minusima. Da bi osigurali funkcionisanje vlasti i javnih službi, a i sve što se iza toga skriva, smanjuju se ulaganja u neke druge fondove. Među njima, sad je potpuno jasno, su i poticajna sredstva za stimulisanje zaštite od poplava. Iako se već više od dvije decenije upozorava na velike klimatske promjene, koje podrazumijevaju i veliku količinu padavina, nikada političarima nije palo na pamet da poduzmu nešto.

Poplave prošlih tjedana u Hrvatskoj na sreću nisu izazvale štete poput one u svibnju u županjskoj Posavini, kada je bilo i ljudskih žrtava. Struka predlaže da se moguće nove poplave na Savi riješi ugradnjom zaštitnih dijafragmi dubine 20 metara, međutim zagovornici modernijih pristupa na tragu direktiva Europske unije poručuju - pustimo rijeke da plave tamo gdje su uvijek plavile, a tehničkim mjerama zaštitimo naseljena mjesta. Enis Zebić u priči "Rješenja mnogo, inertnost problem" ima detalje.

Češka, i njen glavni grad Prag, 2002. godine bili su zahvaćeni padavinama koje se dešavaju jednom u 100 godina. Posljedice tih stogodišnjih poplava, već se 2003. godine posljedice nigdje nisu mogle vidjeti. Kao da ih nije ni bilo. Prošle je godine Njemačka pretrpjela najgore poplave u posljednjih 500 godina.

Prođite danas Njemačkom, nigdje ni traga nikakvim znakovima. Iste te godine, Austrija je u roku tri dana zabilježila padavine koje se inače bilježe u dvije godine. Poplave su bile razarajuće. Ali, već nakon sedam dana, nisu samo bili osposobljeni putevi, uklonjeno drveće sa ceste, popravljeni mostovi, nego se nigdje nisu mogli vidjeti ni ostaci mulja, blata ili smeća, koje je voda nanijela. Upitate li bilo koga - Kako je to moguće - u 90 posto slučajeva dobit ćete odgovor - Pa riječ je o uređenoj državi.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG